22:34 / 16.12.2021.

Autor: HRT/Otvoreno/B.V.

Bivši zastupnici: Ekscesi su bili izuzetak, a sada su gotovo pravilo

Otvoreno

Otvoreno

Foto: Otvoreno / HRT

Je li Hrvatski sabor postao mjesto populističke retorike? Jesu li incidenti na rubu fizičkog obračuna ono što bi birači htjeli? Kakav dojam ostavljaju izabrani predstavnici naroda?

Nije to bilo lijepo za gledati iako ja mislim da u politici nije isključeno da se takve stvari događaju, navodi Željka Antunović, bivša saborska zastupnica SDP-a.

- Ima tu i malo estrade, ali ono što u zadnje vrijeme primjećujem i mislim da su ovakvi ekscesi u Saboru posljedica nečega što mislim da je degradacija i nazadovanje razine hrvatske politike. Ne samo kulture i ponašanja u politici, nego i kvalitete same politike. Populizam je u potpunosti ovladao politikom i naravno da tu dolazi do podjela, radikalizacije. Radikalizacija je ne na dva pola, nego i na više polova. Stoga proizlaze takve situacije verbalnog sučeljavanja, a bome je to jučer bilo i na granici fizičkog, rekla je.

Nisam siguran da gledatelji uživaju u tome, možda neki, ali događa se nešto što ne pamtim da se događalo prije, istaknuo je Krunoslav Markovinović, bivši saborski zastupnik HDZ-a.

- Sa svim kolegama i kolegicama sam mogao se pozdraviti i otići na kavu, ovo je sada već gotovo ratno stanje. Ovo definitivno nije dobro, malo se radi, puno galami. Vjerojatno neki očekuju da će tako dobiti glasove birača, dodaje. 

Ne bih htjela da mi sad zvučimo kao vijeće staraca ili mudraca pa da govorimo kako je tada sve bilo bolje. Sukoba je bilo i tada. Međutim tada su to bili ekscesi, a sada postaje pravilo funkcioniranja, rekla je Đurđa Adlešić, bivša saborska zastupnica HSLS-a.

- Očigledno se radi ne o strategiji, nego o taktici. Estradizacija je u porastu, kao i jefini populizam, ali ja se ne sjećam ni jedne zemlje koja je jeftinim populizmom nešto dobro napravila. To je uvijek kratkog daha, to da se isplati Pernar bi danas bio zastupnik i Živi zid bi imao ozbiljan broj zastupnika. I nije to neka novost - sjećam se svog ulaska u politiku, kad sam gledala neke stranke koje su punile dvorane, a onda, na sreću - to govorim iz uvjerenja - nisu uspjele proći izborni prag. Ne treba podcijeniti građane, oni razmisle kada izađu na izbore. Ovo je sigurno rušenje ugleda institucija, drugo je pitanje jesu li institucije same tome doprinijele, rekla je Adlešić.

Sabor je 90-ih sigurno bio ozbiljniji i pojedinci su bili odgovorniji, očekivalo se puno više od zastupnika nego što se očekuje danas, rekao je Damir Kajin, bivši saborski zastupnik IDS-a.

- Te rane 90-te bile su godine stvaranja države, rata, mirne reintegracije, denominacije hrvatskog dinara u kunu itd. Saborski zastupnici su od sebe morali davati puno više. Danas kad gledam često isprazne rasprave sve se svodi na jedan larpurlartizam govorim da bi govorio, što na kraju nitko neće razaznati ili reinterpretirati poruke. Opozicija sve pokušava okrenuti naopačke, ona se danas više ne bori za vlast, ona naprosto vodi bitku za prevlast na desnici, SDP vodi bitku za prevlast na ljevici, navodi. 

Ne bih tako benigno okarakterizirao Most da se bore samo za vidljivost, iako je bez vidljivosti teško opstati u politici rekao je Anto Đapić, bivši saborski zastupnik HSP-a.

- Generalno mislim da je ovaj način ponašanja u Saboru refleksija politika. Ovo jučer je bila kulminacija nesporazuma između partnera. Ne smijemo zaboraviti da su neki dan iz saborske govornice stali svi predstavnici opozicije kontra vladajuće stranke kako bi pokazali svoje zajedništvo gdje je bilo savršeno jasno da se formira jedan blok poput onog kao u Mađarskoj kako bi se išlo na rušenje Viktora Orbana. Jučer je očito došlo do nekog nesporazuma jer je i SDP i Peđa Grbin htio vidljivost pa je pokušao nešto poentirati. Sada se polako otkriva da su i Most i cijela opozicija imali dogovore da idu pomoću referenduma protiv vladajućih. Sada kad su otkrivene karte počeli su se povlačiti određeni sudionici jer im to u ovom trenutku ne odgovara, očito je da referendum neće uspjeti. Ovo što se jučer dogodilo je samo greška u taktici, što je Grmoja i sam priznao, međutim, to je samo trenutna blokada odnosa. To je jedna puno šira priča u kojoj neće odlučivati niti Grmoja, niti Grbin. Predsjednik Milanović vuče poteze i praktički se pretvorio u vođu opozicije. Ovo stvaranje kontroliranog kaosa su pripreme za parlamentarne izbore u kojima će se pokušati napraviti model kao u Mađarskoj - svi protiv vladajuće stranke. 

Antunović se ne slaže s tim da je Milanović lider oporbe, već navodi kako je on možda lider populizma i da je to ono zbog čega dobiva sljedbu u onom dijelu biračkog tijela koje ga nije izabralo, a onaj dio koji ga je birao osjeća se kaže, prevarenim. 

- Mislila sam da će nakon Milana Bandića era populizma okončati, međutim, Zoran Milanović je uspješno preuzeo štafetnu palicu i ovog trenutka je školski primjer populiste u političkoj sferi. Međutim, nije jedini i to je po meni veliki problem. Politika je ispražnjena od pravog sadržaja. Ne mislim da su u ranijim razdobljima problemi bili veći, oni su bili drugačiji. I danas Hrvatska ima puno problema. Međutim, sudionici političke scene pribjegavaju eksecima i misle da će im to osigurati ne samo vidljivost nego i rezultate na izborima. Ako treba biti kritičan i ako se treba oko čega svađati, onda ima toliko pravih tema, umjesto ovoga čemu smo jučer svjedočili oko jednog manipulativnog ili potencijalnog referenduma da se razmjenjuju ovakve riječi i da dolazi do granice fizičkog obračuna, kaže Antunović.

Odlučivanje dvotrećinskom većinom o pandemiji

Je li to put prema političkom pomirenju, Markovinović kaže da ne vidi zašto bi se odlučivalo s dvije trećine. 

- Sjećamo se kada je bila promjena Ustava da je to bila zapravo bila ucjena SDP-a da se smanji broj zastupnika iz dijaspore da bi zapravo dali podršku. Jasno pritisak je bio zbog ulaska u Europu. Ja sam siguran, kaže, da je Milanović vođa oporbe i postavljam pitanje tko od oporbe nije glasovao za njega. Svi, dodaje. U trenutku kad se glasovalo svi su bili za njega. Ako promatramo što radi Milanović, zapravo je siguran da će uvijek imati podršku ljevice, a sve što radi pokušava privući desnicu i ona na to prilično pada. Prilično mu se dodvoravaju, pogotovo ako ide na Plenkovića, onda ima maksimalnu podršku.

Podjele u društvu

To nije izmišljeno sada, podjela u društvu postoji, ističe Adlešić.

- Razlike su uvijek postojale od nacionalne, socijalnih, prema seksualnom opredjeljenju. Samo je posao odgovorne politike da ne loži sukobe među razlikama nego da ih drži na jednoj razini kulture na kojoj je dijalog moguć, a tu mi se čini da politika zakazuje. Što se tiče dvotrećinske većine, mi iz iskustva znamo da su dogovori trajali i po pola godine i kad treba donijeti brze odluke, a odluke su brze, jer dobivamo nove informacije, nema vremena sazivati da bi se nešto donosilo dvotrećinskom većinom, rekla je. 

Za još jedan najavljeni provjed protiv COVID mjera Kajin kaže da ne može razumjeti takvo neodgovorno ponašanje i da zna kako će nas na kraju to skupo koštati. 

- Država je tijekom 2020. i 2021. izdvojila oko 40 milijardi kuna i to se više ne može ponoviti, a o udaru na zdravstveni sustav uopće ne treba govoriti. Nadam se da će se ljudi uozbiljiti i da ćemo prestati provoditi politiku što gore, to bolje, jer to naprosto u ovom trenutku nema smisla. Ove dvotrećinske većine na koje se netko poziva da se odlučuje o COVID-u su gluposti. Može se dvotrećinskom većinom odlučivati o intervencijama u sam Ustav, kada je u pitanju manjinsko zakonodavstvo. Teško u nekim drugim slučajevima, rekao je Kajin.

Zoran Milanović je klasičan primjer vođe opozicije, jer njegovi nastupi i ponašanje su stalan sukob s hrvatskom Vladom, smatra Đapić.

- Smisao toga nije priprema za drugi mandat. Milanović se priprema za parlamentarne izbore kako bi ovladao Hrvatskom ni na tom tragu se neće dogoditi to da ljevica neće glasati za Milanovića jer je razočarana. Biračko tijelo ljevice itekako je promućurno i kada dođe stani-pani bit će za kandidata Milanovića, a on na jedan populistički način, ne jer je on populist, nego se koristi tom metodom. Može se dogoditi da HDZ dobije 36, 37% glasova, a da izgubi vlast u Hrvatskoj. I to je sve legitimno. Ali je legitimno upozoravati i da današnje stranke koje se vole kititi atributom desnice, one nemaju pojma što je njihova pozicija i što je njihova uloga, rekao je Đapić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!