Kako hrvatski gradovi stoje s gospodarenjem otpadom

O gospodarenju otpadom i mogućim rješenjima, učinkovitim sustavima koji bi i hrvatskim gradovima donijeli maksimalnu korist u ponovnoj uporabi otpada kao vrijedne sirovine, o problemu zbrinjavanja otpada razgovaralo se u Otvorenom. Mnogi gradovi i općine imaju dobre rezultate u odvajanju otpada, a u novoj fazi unaprjeđenja sustava treba pronaći najbolje načine da se otpad iskoristi kao prilika za novu vrijednost.

Luka Balen o gospodarenju otpadom u Hrvatskoj i usklađenosti s direktivama EU-a 

 

- Hrvatska kao članica Europske unije usklađena je s direktivama i transponirala je iste ciljeve u svoje zakonodavstvo i strateške planove kad je riječ o gospodarenju otpadom. Ali ovdje nije samo riječ o pukim ciljevima, nego u konačnici to doprinosi kvaliteti zaštite okoliša, kvaliteti života. Mi smo turistička zemlja i za nas je to izuzetno važno. Jako je bitno da naš sustav gospodarenja otpadom pridonosi efikasnosti i da taj otpad ne bude puko odlaganje smeća, nego iskorištenje jednog bitnog resursa koji se može dalje upotrijebiti i doprinijeti u stvaranju ciljeva kružnog gospodarstva, rekao je Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

- U  zadnje se vrijeme se vidi i napredak u ostvarivanju ciljeva. Ono što je svima najzanimljivije je odvojeno sakupljanje otpada. Mi smo u zadnjih pet godina tu porasli za 18%, što je izuzetno dobro. U zadnjoj godini imamo možda među najvećim stopama Europske unije. Trenutno smo na 46% i mislim da ćemo ove godine taj cilj i podići, kazao je Balen o nekim od ciljeva. 

Istaknuo je da, kao i u svakom sustavu, ima prostora za napredovanje i da je Vlada u posljednjih nekoliko godina osigurala značajna financijska sredstva u tom pogledu putem Fonda i resornih ministarstava, gotovo pola milijarde eura. 

- To su značajna sredstva koja upravo doprinose, što kolege jako dobro znaju, u oko 215 odlagališta je investirano, sortirnice, gotovo milijun i pol kontejnera i kanti za smeće, što građani svakodnevno vide. Tako da jako puno toga je napravljeno, i naravno ima prostora u nekim još drugim stvarima gdje slijedimo primjere dobre europske prakse, kazao je Balen.   

Kako Split stoji s gospodarenjem otpadom?

- U Splitu smo prije dvije godine zatekli jednu situaciju kada nismo imali izgrađenu infrastrukturu za pravu infrastrukturu za dobro odvajanje otpada i kasnije njegovu oporabu. I mi smo tome pristupili dosta sustavno. Napravili smo istraživanje koje je pokazalo da su građani zaista zainteresirani za odvajanje otpada. Zatim smo radili infrastrukturu, zasnivali smo infrastrukturu na tzv. polupodzemnim kontejnerima. Instalirali smo ih 600 u gradu i još ćemo i 200 ovog ljeta i kasnije ćemo još popuniti još možda stotinjak, dakle bit će ih skoro tisuću, kazao je splitski gradonačelnik Ivica Puljak.

Kazao je da su, što se tiče infrastrukture, u nekim dijelovima obične kante za smeće, ali različite kante za različite dijelove otpada za recikliranje. 

- Iz mjeseca u mjesec imamo sve bolje i bolje rezultate. Mi smo zatekli stopu od 12-16%, odvajanja,  prošle godine smo bili na 19%, i prošle godine smo završili zadnji mjesec na 27%, što je zaista veliko povećanje, kazao je splitski gradonačelnik.

 

Misli da je sada Split negdje na dvije trećine uspostave infrastrukture. 

- Nabavili smo nove kamione, kamione za pranje kontejnera, uređaje za oporabu kao što su usitnjivač, balirka, biostabilizator koji će pretvarati biološki otpad u kompost koji ćemo kasnije dijeliti građanima, upotrijebiti u parkovima itd. Građani su to dobro prihvatili i to nam nekako ulijeva optimizam za budućnost da ćemo uspjeti, rekao je Puljak. 

Osijek među velikim gradovima najbolji u odvajanju otpada   

- Mi smo jedini veliki grad koji je prešao normu od 50%, prošle godine je to bilo 51,26%, zbog toga nismo niti platili nikakvu kaznu. Ove godine očekujemo još bolji rezultat, očekujemo rezultate Ministarstva gospodarstva. Ja bih rekao da je rezultat toga svakako dobra infrastruktura, kazao je Ivan Radić, osječki gradonačelnik. 

Doao je da Osijek ima četiri reciklažna dvorišta i jedno mobilno reciklažno dvorište. 

- Samo u tim reciklažnim dvorištima je prošle godine bilo preko 100.000 posjeta naših sugrađana. Tamo odvajamo 51 vrstu otpada. Podijelili smo 36.000 spremnika, s obzirom da odvajamo od vrata do vrata. To su četiri vrste otpada u kućanstvima, šest vrsta otpada u stambenim zgradama, kazao je.

Naglasio je da je važna i edukacija građana. 

- Provodimo edukaciju već od vrtićke dobi i u svim osječkim osnovnim školama. Imamo i odlagalište za građevni otpad. Također smo jedan od 14 gradova koje imaju kompostanu, što je izuzetno bitno, rekao je osječki gradonačelnik.  

Zagreb je smanjio količinu miješanog komunalnog otpada 

Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet iznio je neke podatke za Zagreb.

- Brojke u Zagrebu pokazuju da smo od uvođenja sustava tzv. plavih vrećica smanjili miješani komunalni otpad, sa 170 tisuća tona na 130 u protekloj godini. To je umanjenje za 25%. Porasle su ostale frakcije otpada - plastika, papir i bio otpad koje predajemo privatnim oporabiteljima, ali zato u projekciji idemo sa Centrom za gospodarenje otpadom u Resniku, rekao je Korlaet. 

Dodao je da u vlastitom aranžmanu Grad Zagreb zbrinjava glomazni otpad.

- To smo preuzeli od privatnog oporabitelja na početku mandata, i građevinski otpad od obnove na Resniku, što smo otvorili neki dan, kazao je zamjenik zagrebačkog gradonačelnika. 

Energetska oporaba otpada

Balen je istaknuo da osim Osijeka, koji je najbolji, niz gradova i općina daje pozitivne primjere kada je riječ o odvajanju otpada. 

Nakon odvajanja otpada, rekao je Balen, energetska oporaba otpada ili proizvodnja energije iz otpada sljedeći je stupanj u napredovanju sustava gospodarenja otpadom. 

- Prvi takav je Bikarac u sklopu Centra gospodarenja otpadom. Fond sufinancira s 3,5 milijuna eura projektnu dokumentaciju. Iz ostatka otpada i iz mulja proizvodi se električna i toplinska energija gdje će se grijati poslovna zona, a doprinosi se i ciljevima kružnog gospodarstva. Jedan od dva cilja je da se do 2035. samo 10% komunalnog otpada može odlagati na odlagalištima, istaknuo je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

Odvajanje otpada je jedna faza - što s odvojenim otpadom?

- Imamo nekoliko velikih komponenti otpada. Papir prodamo nekome na tržištu i za to nešto zaradimo. Plastika je najveći problem zato što za plastiku koju mi prikupimo moramo nekome platiti da je uzme i to su cijene otprilike 200 eura po toni, što su velike cijene. Ta plastika, iskreno govoreći, mislim da nitko ne zna gdje završi, rekao je splitski gradonačelnik.

Dodao je da ta cijena nije opterećenje za proračun, već za tvrtke.

- To znači da model kakav sada imamo, što se više odvaja plastike to predstavlja veći financijski problem za tvrtke koje gospodare otpadom, kazao je Puljak.

Za biootpad u Splitu smo odabrali drugu tehnologiju, tzv. biostabilizator, ali to se pretvori u kompost i to se upotrijebi za nešto korisno. Glomazni otpad ima puno drveta koje se iskoristi, a građevinski otpad koristi se na našim odlagalištima za zasipanje i slično, rekao je Puljak.

Istaknuo je da je najveći problem plastika.

Puljak je dodao da su danas na jednoj konferenciji saznali da će se u Šibeniku graditi takva energana i nada se da će dio otpada iz cijele Dalmacije u njoj pretvoriti u korisnu energiju. 

Što bi bio pravedni sustav naplate odvoza otpada?

- Što se tiče naplate prihoda, bitno je da svi ti prihodi koji se u Fondu prikupljaju ide lokalnoj upravi i građanima. Znači sve naknade, to se kontinuirano ulaže i kroz odlagališta, Fond sufinancira do 90% za ona odlagališta koja primaju otpad od onih koje su zatvorena. Isto tako, ulažu se značajna sredstva u bale u Varaždinu, gdje je nakon 18 godina ta problematika riješena, vlada Republike Hrvatske je osigurala preko Fonda puni iznos sufinanciranja. Tako da ti svi prihodi koji ulaze, zapravo su građani ti koji u konačnici imaju koristi od tih sredstava, rekao je Balen.

Gradonačelnik Osijeka smatra da je sustav naplate odvoza otpada dobar

- Ja mislim da ovo je jako dobar sustav naplate gdje imamo fiksni dio oko 4 eura i variabilni dio gdje građani ukoliko odvajaju otpad, samim time rjeđe se odvozi i imaju manje račune. U nadi da će što prije regionalni centar za gospodarenje otpadom zaživjeti, te da ćemo onda sanirati odlagalište Lončarica Velika kao što smo u suradnji s Fondom sanirali odlagalište Sarvašu u iznosu od oko devet milijuna eura, rekao je Ivan Radić.

Dodao je da ne misle dizati cijenu odvoza, koju su nedavno korigirali. 

Korlaet: Sistem s plavim vrećicama u Zagrebu pravedan

- Ja mislim da ovaj sistem s tzv. plavim vrećicama koje smo uveli u Zagrebu fair i pravedan. Znači, postoji fiksni dio cijene, onih 45 kuna, odnosno nešto više od šest eura i varijabilni koji građani sami određuju koliko će odvajati, odnosno koliko će plaćati. To je sistem koji smo preuzeli iz gradova poput Bruxellesa, Zuericha ili Londona i čini nam se pravedan. A osim što omogućava manju potrošnju i veće izdvajanje, usporava rast Jakuševca, da tako kažem, rekao je zamjenik zagrebčkog gradonačelnika. 

Cijena odvoza otpada u Splitu među najnižima 

- One su doista u Splitu jedna od najmanjih cijena, s obzirom da Split ima svoje odlagalište, onda za to ima među najmanjim cijenama odvoza otpada. Naravno, mi mislimo da je najpravednije da se plati onoliko otpada koliko se proizvede, a da se cijene umanjuju za reciklabilni otpad, tako da se građane motivira da recikliraju i odvajaju otpad. Mislim da je ovaj sustav za sada dobar i mi se isto tako nadamo da će se Lećevica završiti na vrijeme, da ćemo i na Karepovac manje deponirati. Na Karepovcu je većinom odvajani otpad i ja još uvijek apeliram na građane da nastave ovim putem, a to je da se sve više odvajaju otpad, rekao je gradonačelnik Ivica Puljak.

Snimka cijele emisije Otvoreno: