Osijek dokazao da kućanstva mogu učinkovito odvajati otpad

Da se može učinkovito odvajati otpad u kućanstvima, a pri tome ne zakrčiti ulice spremnicima, dokazao je Osijek. Prvi od 4 velika hrvatska grada koji za ponovnu uporabu odvaja više od polovine otpada i ne plaća kazne. Gradsko komunalno poduzeće razvrstavanje otpada i odvoz uvelike je prilagodilo potrebama građana, a uz to i godinama radi na edukaciji.

U osječkim stambenim zgradama kante za plastiku i papir razmještene su po katovima. Svakom stanaru pri ruci. 

Otpad koji se ne razvrstava u spremnike u domovima, građani već godinama sami dovoze u reciklažna dvorišta. 

- Da objasnimo ljudima koji ne znaju razvrstavat otpad, onda im mi pokažemo u koji kontejner se to smjesti, rekao je Igor Skakić, poslovođa Reciklažnog dvorišta.

Kontejnera je sve više. Otpad se razvrstava u više od pedeset kategorija. 

- To samom gradu i jedinicama lokalne samouprave znači manje količine otpada koje su odvezene na naše odlagalište, istaknuo je Predrag Josić, voditelj Odjela sektora gospodarenja otpadom.

Zeleni i biootpad koji su nekada bili dio mješovitog otpada, u Osijeku se već sedam godina uspješno pretvaraju u kompost.

- Građani su to prihvatili, zaista je ovdje u proljeće i jesenskom dijelu jako velika gužva i potrebe za kompostom su zaista velike, rekao je Stevo Anetić, rukovoditelj Službe za gospodarenje otpadom.

Grad prihode od komposta ponovno ulaže u zbrinjavanje otpada, a građani su dobili dobru zemlju za vrt po pristupačnoj cijeni.

Na posljednjem odlagalištu mješovitog otpada, u predgrađu Osijeka, kamiona je sve manje. Više od polovine ukupnog otpada odvaja se i šalje na oporabu. Sve to ne bi bilo moguće bez edukacije građana.

- Radi se od vrtićke dobi, školske dobi, djeca, pa radimo kroz umirovljenike i ono što je najbitnije imamo pred samim vratima i možemo razvrstavati otpad. Znači, individualnim kućanstvima 4 spremnika, u kolektivnim 6 spremnika, rekao je Igor Pandžić, direktor UNIKOM-a Osijek.

Uz edukaciju i suradnju s građanima, Osijek je prvi među velikim gradovima u Hrvatskoj koji u kružno gospodarstvo vraća više od polovine otpada.