Kako učinkovito riješiti problem protugradne obrane i spriječiti tuču?

Zbog sve učestalijih vremenskih nepogoda, sve češće praćenih tučom koja uzrokuje milijunsku štetu na poljoprivrednim kulturama, sve se više govori o ponovnom aktiviranju sustava protugradne obrane s pomoću raketa. I dok dio struke ističe kako nema znanstvenih dokaza da je protugradna obrana učinkovita i isplativa - poljoprivrednici sve glasnije traže povratak starog sustava ispaljivanja raketa.

Uvozile su se iz Crne Gore, poslije proizvodile u Đuri Đakoviću.

- Ako je bio krupan led, on je padao kao tanjurići, jer ga je otopilo u zraku, govori Željko Leko, bivši raketar.

Tuča pada, a rakete godinama miruju. Gospodin Truhlaž tvrdi - sustav je tada funkcionirao.

- U svakom slučaju, bilo je manje štete nego što se danas dešava. U vremenima kad se pucalo nije bilo štete; bilo je leda, ali je bio sitan, bio je sa kišom i štete veće nije ni bilo, tvrdi Vladimir Truhlaž, bivši raketar.

Primjer drugi - sustav aktualni. Ovo je jedna od tristotinjak postaja na kojoj radi prizemni generator u kojem izgara srebrni jodid koji bi trebao pomoći u sprečavanju tuče. Barem u teoriji.

- Generator - sam domet mu je 7-8 kilometara okruga. Morate računati da vjetar šuše odnese. Nastaju rupe i mi smo s raketama samo popravili. Znači, dodatno smo poslali reagens srebro jodida, govori Josip Salatko, predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske.

Sustav obrane od tuče u sklopu je Državnog hidrometeorološkog zavoda. Oni, pak, tvrde da je taj sustav neučinkovit. 

- Bilo kakvo zasijavanje i unošenje reagensa kakav je srebrni jodid, može ne smanjiti, nego povećati količinu tuče. Ti kemijski reagensi imaju rizike na području primjene gdje može opteretiti korisnika i operatora s tom kemikalijom i nije tehnologija na kojoj možemo temeljiti svoju obranu od tuče, naglasio je Ivan Güttler, ravnatelj DHMZ-a.

A poljoprivrednici čeznu za raketama.

- Taj sustav je u nekim europskim, istočnim zemljama, još uvijek na snazi i zemlje poput Bugarske, Rumunjske, Mađarske, Srbije i Republike Srpske ga koriste, kazao je Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.

Ostaju im, čini se, jedino odštete. Država za to izdvaja 2 i pol milijuna eura. Tu su i europski poljoprivredni fondovi i Ministarstvo poljoprivrede koje je prošle godine osiguralo još 25 milijuna eura.

- Mi pozivamo poljoprivrednike da preventivno postave zaštitne ograde na svoje trajne nasade. Dakako da to u velikoj ratarskoj proizvodnji nije isplativo, ali barem u ovom dijelu voćnjaka i trajnih nasada, istaknuo je Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

A dugoročno rješenje još nije na vidiku.