Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i gospodarenje otpadom - mjere za razvoj otoka

Unaprjeđenje zdravstvene zaštite i gospodarenje otpadom samo su neke od mjera u ukupnoj vrijednosti od 350 milijuna eura usmjerenih k podizanju kvalitete života na otocima koje su kroz četiri pravilnika predstavljene u srijedu u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU.

- Mjerom unaprjeđenja zdravstvene zaštite na otocima želimo ulagati u otočku zdravstvenu infrastrukturu i opremanje zdravstvenih ustanova, a isto tako i davati novčane poticaje i subvencije medicinskom osoblju na otocima, rekao je ravnatelj Uprave za otoke Veljko Radić na konferenciji za novinare.

Što se tiče gospodarenja otpadom, Ministarstvo će onim korisnicima koji imaju ugovore sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirati ostatak iznosa kako bi se oslobodilo lokalne proračune tih iznosa. Također su predviđene mjere zelene i energetske tranzicije, poticanja alternativnih sustava vodoopskrbe kućanstava i ekološkog zbrinjavanja otpadnih voda.

Svi ti programi bit će temelj za raspisivanje budućih poziva Ministarstva, a do kraja srpnja bit će objavljen poziv za razvoj i unapređenje javne lučke i obalne infrastrukture Stomorska na otoku Šolti.

- Kroz taj projekt će se olakšati i smanjiti broj putnika koji sada dolaze u luku Rogač na Šolti. Samo u 2025. oko 450 tisuća ljudi je došlo iz Splita za Rogač. Vrijednost izravne dodjele je 6,43 milijuna eura bespovratnih sredstava, odnosno oko 7,5 milijuna eura ukupno, kazao je Radić.

- Dio politike razvoja otoka je dodjela oznake Hrvatski otočni proizvod (HOP), rekla je državna tajnica Zrinka Raguž.

- Od trenutka kada je ona prvi put uspostavljena 2007. do danas, dodijeljeno je više od 1550 oznaka, a sufinancirano je više od 100 otočnih manifestacija. Danas imamo aktivne 273 HOP oznake. Tu oznaku mogu dobiti prehrambeni proizvodi, pića, primijenjena umjetnost i dizajn, kemijski proizvodi i nematerijalni otočni proizvodi, istaknula je Raguž, dodavši da HOP oznaka čuvat identitet i tradiciju hrvatskih otoka.

Novi Zakon o otocima, koji je temelj novim pravilnicima, a donio ga je Hrvatski sabor, oslanja se na Europsku strategija za otoke. Oko 17 milijuna stanovnika EU živi na otocima, a u obalnim zajednicama njih 95 milijuna.

- Ne računamo da će biti neki novi fond za otoke, međutim, cilj je da svi postojeći fondovi svoja sredstva ciljano i smisleno usmjeravaju ka razvoju otoka, kazala je državna tajnica.

- Naš zakon o otocima, kako onaj iz 2018., tako i ovaj koji je donešen u veljači se naslanja na Strategiju za otoke koja je donesena od strane Europske komisije, ali ja se usudim reći da je to i bila neka preteča strategije koju je EU donijela, s obzirom da promišljanje o otocima je u srži nacionalnih politika dosta dugo, a ulaganja u otoke danas se mjere impozantnom brojkom od 4,6 milijardi eura, istaknula je Raguž.