Kakve nas cijene hrane čekaju u budućnosti?

Nepovoljne vremenske prilike, suše i poplave veliku štetu uzrokuju na svim poljoprivrednim kulturama. Sve to na kraju plaćaju potrošači jer manji urod znači - više cijene. No, na globalnom tržištu cijene hrane već nekoliko mjeseci stagniraju, pa se potrošači s pravom pitaju kada će i oni to osjetiti.  

U Italiji i Hrvatskoj poplave, a u Španjolskoj suše - cijela Europa zabrinuta je za buduće urode, ali i za cijene hrane.

Urod jagoda ove je godine plivao u vodi, a voće trulilo na granama. Zbog nepovoljnih vremenskih prilika voće i povrće moglo bi poskupjeti. Ni uvozna roba neće "rušiti" cijene.  

- Pogledajte sad što se događa i u Europi, Španjolska nakon enormne suše, suočena s enormnim poplavama, sve to utječe i na naše tržište, neminovno, jer mi smo dio jednog europskog tržišta, s dosta i uvoza, potencijalno i dosta izvoza i to sve stvara određene nestabilnosti na tržištu, jer jednostavno u manjku robe onda cijene idu gore, objašnjava Tomislav Đurić, član uprave ENNA Fruit.

Uz skupe jagode i trešnje, više bismo mogli plaćati povrće, ali i domaći med. 

- Kasnimo sa sadnjom svega, trebala izaći paprika, u polja se ne može ući, ugroženo je sve u nizinskim područjima, kaže Ines Dundović iz Hrvatske poljoprivredne komore. 

- I hrvatski pčelari su u velikoj nevolji, što se tiče nevremena, bagrem je sada kao najizdašnija paša koja je negdje oko 60% primarne proizvodnje, a već mjesec dana imamo neadekvatno vrijeme, niske temperature, puno kiše, vjetra, opisuje Ivan Bračić, savjetnik Uprave PIP-a.

Cijena žitarica posljednjih šest mjeseci na globalnom tržištu pada. No hoće li se to, i kada, odraziti na cijenu kruha? 

- Na cijenu kruha veći utjecaj ima domaća potrošnja, koja je uvećana u sezoni, pa je tu situacija da pad neće pratiti osnovne burzovne robe, koje su podložnije promjenama ponude i potražnje na svjetskom tržištu, pojašnjava agro analitičar Robert Jurišić.

Pa se mnogi s pravom pitaju tko je u lancu opskrbe "od polja do stola" najviše zaradio.

 - Ima jedna interesantna analiza, globalna, koja zapravo govori o commodity robama da su najviše zaradili commodity trgovci, ali to su velike međunarodne kuće koje se bave trgovinom tih commodity roba i uljarica i žitarica i mliječnih proizvoda i mesa. Također zaradu su ostvarile i banke s vrlo skupim kolateralama, opisuje Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivrednu i prehrambenu politiku.

Oni koji su prvi u lancu opskrbe, najviše su izloženi poskupljenjima energenata i repromaterijala. Potrošači, koji su na kraju lanca, istu tu robu najviše plate. Utjeha bi nam trebala biti činjenica da se na globalnom tržištu posljednjih mjeseci cijene stabiliziraju.