Đurđević više sati odgovarala na pitanja: "Nisam u političkoj kampanji"

Nitko od kandidata za predsjednika Vrhovnog suda nije dobio većinu glasova članova saborskog Odbora za pravosuđe, čiji je zadatak dati mišljenje o kandidatima nakon što iznesu programe. Prva je svoj program predstavila Zlata Đurđević, a na pitanja članova Odbora odgovarala je gotovo tri sata. 

Saborski Odbor za pravosuđe održao je sjednicu na temu "Izbor predsjednice/predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske", koji je generirao višemjesečni sukob predsjednika i premijera oko kandidatkinje Zlate Đurđević, koju javno podržava Zoran Milanović, a protivi joj se Andrej Plenković. 

Kako je u HTV-ovoj emisiji Studio 4 i u Dnevniku javio Eugen Husak, jedan od kandidata, Boris Vuković, povukao je kandidaturu pa je na sjednici četvero kandidata. Zlata Đurđević, Lana Peto Kujundžić, Šimo Savić i Snježana Rizvan predstavili su svoje programe, a članovi Odbora postavljali su im pitanja.

HDZ-ovi članovi odbora Đurđević su pokušali javno pravno diskreditirati, ali i povezati s mogućim nezakonitostima prilikom prvog, neuspjelog javnog poziva. Članovi Odbora svoj će prijedlog uputiti predsjedniku Republike, ali taj prijedlog predsjednika zapravo ni na što ne obvezuje.

Đurđević: Nikako nisam za to da bi parlament trebao birati suce

Predstavljanje ide po abecedi pa je prva na red došla Đurđević, koja je izlagala i odgovarala na pitanja dva i pol sata. U programu je naglasila učinkovitost, transparentnost, odgovornost i stručnost, kao i potrebu uspostavljanja objektivnih kriterija za izbor sudaca, s transparentnim i otvorenim postupkom izbora sudaca, što sada, kako je rekla, nije slučaj. Rekla je i kako sucima treba pružiti sve kako bi dužnost mogli obavljati pravovremeno, zakonito i u skladu s pravilima struke.

- Važno je da je svaki sudac kad rješava pojedini predmet neovisan, a to je potrebna ne samo vanjska, nego i unutarnja neovisnost, a to je ono što je Hrvatska zaboravila, rekla je Đurđević.

Đurđević je zahvalila Milanoviću na podršci, a odgovarajući na pitanje Damira Habijana (HDZ) rekla je da nije prekršila zakon ni ustav niti je sudjelovala u protuzakonitoj proceduri. Upitala se kojom je to radnjom prekršila zakon, rekavši kako se na prvi poziv nije bila dužna javiti.

- Moj postupak je započeo trenutka kad me predsjednik pozvao i pitao želim li biti kandidatkinja, rekla je Đurđević, dodavši da je u tom trenutku prvi poziv već bio završio i da se više nije mogla javiti.

- Kad je bio poziv nakon što sam pristala, javila sam se, rekla je.

Odgovarajući na pitanje Dražena Bošnjakovića (HDZ) o preferiranom sustavu izbora sudaca Đurđević je između ostalog rekla da nigdje u programu nije predložila da parlament bira suce.

- Nikako nisam za to da bi parlament trebao birati, ali se treba razmisliti o sastavu DSV-a, rekla je Đurđević.

Đurđević je poručila i da se protivi generalno lošim ocjenama u odnosu na naše sudstvo te da izuzetno veliki broj sudaca radi odgovorno, teško i marljivo. Rekla je i kako smatra da je hrvatsko pravosuđe neovisno, ali da percepcija javnosti nije takva. Marija Jelkovac (HDZ) rekla je kako je Đurđević u programu napisala da je neovisnost sudstva vrijednost koju Hrvatska tek treba izgraditi, no Đurđević je odgovorila da se ta rečenica odnosila na percepciju javnosti.

Potpredsjednik Odbora Krunoslav Katičić (HDZ) rekao je da je fascinantna lakoća kojom odbacuje dosege hrvatskog pravosuđa te ju je upitao zašto se zalaže za ukidanje i okrupnjivanje specijaliziranih sudova iako su trendovi zapadnoeuropskih sustava teže upravo tome. Đurđević je rekla da nije za ukidanje specijaliziranih sudova, već da smatra kako se specijalizirani sudovi trebaju zamijeniti specijaliziranim odjelima unutar sudova.

- Ja jesam za specijalizaciju, poručila je, dodavši da je za okrupnjivanje upravo zato što s malim sudovima koji moraju rješavati različite predmete suci ne mogu biti specijalisti.

Katičić ju je upitao i koliko je neriješenih predmeta pred Vrhovnim sudom, a Đurđević je rekla kako odgovor ne zna te da ne misli da bi to trebala znati napamet.

Na poziv Nikole Grmoje (Most) da pojasni svoj stav oko izručenja Josipa Perkovića i Zdravka Mustača između ostalog je navela da većina država EU-a brani izručenje svojih državljana nakon zastupanja zastare. Rekla je kako se njezino stajalište odnosilo na praksu Europskog suda te da je potpuno izvučeno iz konteksta.

- Mislim da nitko zbog svog pravnog stajališta ne smije biti diskvalificiran, rekla je.

Odgovarajući na pitanje imenovanog člana Tomislava Jonjića o mogućnosti ocjenjivanja sudaca od strane stranaka Đurđević je rekla kako stranke zbog pristranosti ne mogu ocjenjivati suce. Rekla je kako suce ocjenjuju sudačka vijeća, odnosno da sami suci ocjenjuju svakog pojedinog suca.

Odgovarajući na pitanje Vesne Nađ (SDP) rekla je kako joj savjest nije dopustila da, kad joj se ponudila pozicija za najviši domaći sud, odbije takvu priliku.

- To je pozicija koja predstavlja najprestižniju pravnu poziciju koju možete imati u okviru pravosuđa, rekla je Đurđević.

Povišeni tonovi

Karolina Vidović Krišto (NZ) ponovno je otvorila pitanje izručenja Perkovića i Mustača rekavši kako je 2013. godine, kad je Đurđević dala mišljenje, bilo 29 godina u smislu zastare, a djelo je počinjeno u Njemačkoj, gdje ne postoji zastara za ubojstvo, dok bi prema svim parametrima domaćeg zakonodavstva zastara trebala biti 40 godina.

Đurđević je rekla da je jedno od temeljnih pravnih načela civiliziranog svijeta da se, kad je riječ o kaznenim zakonima donesenima nakon počinjenja djela, mogu primjenjivati samo blaži zakoni.

- Obrana mog pravnog stajališta i stručnog stajališta ne može biti nikakva ocjena za moju kvalifikaciju niti diskvalifikaciju. Ono je nedvojbeno stručno, nju su potvrdili i drugi naši kazneno-pravni stručnjaci koji u najvećem broju smatraju da je nastupila zastara u tom slučaju, rekla je Đurđević.

- Ako se vi pozivate na ranije zakonodavstvo, na koje zakonodavstvo se pozivate? Na koje zakonodavstvo se pozivate kad kažete da nakon 20 i nešto godina nastupa zastara za teško ubojstvo? U Njemačkoj svakako takvo zakonodavstvo ne postoji, ali zanima me na koje se vi pozivate, uzvratila je Vidović Krišto.

Đurđević je odgovorila da u Hrvatskoj ne zastarijevaju jedino ratni zločini te da prema Ustavu ne bi trebala zastarijevati kaznena djela počinjena u tijeku privatizacije i organizirani kriminalitet za vrijeme Domovinskog rata. Svi drugi zločini prema slovu zakona koji je donio Sabor zastarijevaju, dodala je.

Tijekom sjednice došlo je do povišenih tonova kad je predsjednik Odbora Mišel Jakšić više puta opomenuo Vidović Krišto zbog previše postavljenih pitanja.

Đurđević je između ostalog rekla kako kao kandidatkinja ne može ulaziti u političke rasprave te da nije u političkoj kampanji. Reagirajući na pitanja Vidović Krišto o određenim slučajevima rekla je kako predsjednik Vrhovnog suda ne smije imati nikakav utjecaj na konkretne sudske predmete.

Lana Peto Kujundžić

Nakon Zlate Đurđević, na red je došla Lana Peto Kujundžić, koja je rekla da Vrhovni sud mora biti efikasan, brz i žuran u određenim postupanjima, ali da mora i svojim autoritetom i svojim kolegama to omogućiti i Visokom kaznenom sudu i županijskim sudovima, ali i općinskim sudovima.

- Ne mislim to samo u apstrakciji, mislim u onom dijelu od davanja mišljenja, od svakodnevnih kontakata sa svojim kolegama koji donose vrijedno i nadasve nekada i puno odluka, da im budu prava pomoć i pravi kolegijalni autoritativni dio vlasti, dio sudstva koji može pomoći pri svakodnevnom radu, rekla je Peto Kujundžić.

Rekla je i kako je jako važno da svaki sud bude jednako opremljen te da je nedozvoljivo da pojedini sudovi imaju potpuno veliku mogućnost informatičkog i tehničkog osposobljavanja, a neki ne.

Na pitanje imenovanog člana Tončija Restovića o radu aktualnog predsjednika VS-a Đure Sesse Peto Kujundžić je odgovorila kako joj ga je teško ocijeniti jer su počinjali i rasli zajedno kao suci.

- Mogu samo kao sudac Županijskog suda, donedavno, a sada kao sutkinja Visokog kaznenog suda, reći da mi je bio pomalo nevidljiv. I ja bih voljela da je bio više vidljiv, da sam znala što se događa i s Vrhovnim sudom i s predsjednikom Vrhovnog suda, i mislim da je trebao biti dostupniji i otvoreniji prema ostalim sudovima, rekla je Peto Kujundžić.

Na pitanje Sandre Benčić (Možemo!) kako gleda na česte presude u sporovima za naknadu štete i povrede prava osobnosti sudaca i kaznene djela klevete protiv sudaca, gdje su odštete višestruko veće nego što se dodjeljuju običnim građanima, Peto Kujundžić rekla je da je Europski sud za ljudska prava vrlo jasno rekao da se kao suci trebaju nositi s tim da budu vrijeđani te da je zastrašujuće dobiti ogromnu naknadu štete za to.

Peto Kujundžić rekla je kako se treba raspravljati u sudstvu i ponašanju sudaca, no da, kao što ne treba dizati hajku na socijalne radnike, tako ne bi trebalo biti ni hajke na suce, da se podupire građanstvo da pristupajući sudu ima unaprijed stvoreno negativno mišljenje.

- Zato bih ja voljela u ovom dijelu otvoriti sudove, pokazati građanima što se u sudovima radi, kako se radi, rekla je.

Snježana Rizvan

Kandidatkinja iz Splita Snježana Rizvan rekla je da je konačno došlo vrijeme da netko unese dozu ljudskosti u pravosuđu.

- Ne može se pravdom zvati pravda koja dođe kasno, poručila je.

Rizvan je rekla da ne misli da nam je pravosuđe korumpirano ni nestručno, već je problem u dugotrajnosti vođenja procesa, čime, smatra, suci pokazuju bahatost.

- Neoprostiva im je ta neučinkovitost i dugotrajnost vođenja procesa. To je nešto što je nedopustivo, rekla je Rizvan, dodavši da je bitno da na čelo Vrhovnog suda dođe osoba koja nema repova ni osobnih interesa.

Između ostalog rekla je i da u radnom zakonodavstvu vlada rasulo. Što se tiče građanskog prava i parnica, smatra da bi trebalo uvesti puno više arbitraža i mirnog rješavanja sporova.

- Nije mi motiv ni velika plaća ni prelazak iz sunčanog Splita u Zagreb, nego neostvarena želja da vratim ljudskost u pravosuđe i da svaki mali čovjek dobije presudu za života. U mom okruženju, malo je onih koji je dobiju, poručila je Rizvan.

Šimo Savić

Posljednji je na red došao Šimo Savić, koji je rekao da se cijeli život bavi pravom i pravdom - bio je policajac, policijski načelnik tijekom Domovinskog rata, a posljednjih dvadesetak godina je odvjetnik. Kandidirao se, rekao je, iz osjećaja odgovornosti prema sebi, zajednici i svojoj djeci.

- Mislim da 90 posto sudaca u RH osobno poznajem i znam što od njih mogu očekivati. Što dobro, što nedobro, rekao je Savić.

Neujednačenu sudsku praksu istaknuo je značajan problem Hrvatske rekavši da VS tu nije ispunio svoju obavezu. Kao drugi problem naveo je dugotrajnost sudskih postupaka. Savić je rekao i da treba ojačati kontrolu sudaca i sudova. 

Poručio je da će inzistirati na primjeni etičkog kodeksa, koji se po njemu ne primjenjuje te pojedinci čine ogromnu štetu čitavom pravosuđu.