Kažnjavanje recidivista: kako spriječiti opetovano kršenje zakona

Posljednji slučajevi u kojima su počinitelji od ranije poznati policiji otvorili su pitanje kažnjavanja recidivista, kao i problem neujednačene sudske prakse. Na to je pozornost skrenuo i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Pijani 18-godišnji Splićanin koji je prije nekoliko dana usred Zagreba iz čista mira napao snimatelja N1 televizije, idućih će mjesec dana provesti u istražnom zatvoru. I to zbog opasnosti od ponavljanja djela, kojima je prema riječima ministra Božinovića, bio itekako sklon.

- Imamo činjenicu da je osoba koja je to napravila dosad bila pet puta privođena, pet puta uhićivana i pet puta prijavljivana. I on i dalje šeta bez da je pretrpio, koliko je meni poznato, bilo kakvu ozbiljnu sankciju, pogotovo kad govorimo o ponavljanju djela, istaknuo je tada David Božinović, ministar unutarnjih poslova.

Kad je riječ o recidivistima, blage sudske kazne, poručuje iskusni umirovljeni kriminalist Željko Cvrtila, policiju znaju frustrirati, a same počinitelje ohrabriti.

- On misli da mu sustav ne može ništa i na taj način se okuraži da i dalje radi iste te stvari. Da ih ponavlja misleći da će i dalje, što se često i događa, dobivati blage kazne, smatra Cvrtila.

Kažnjavanje recidivista je pravno složen postupak

U Udruzi sudaca odgovaraju da je kažnjavanje recidivista jedno od najzahtjevnijih pitanja kaznenog prava u kojem na temelju kriminalne dijagnostike sudac određuje terapiju s dva jasna cilja. Prvi je da se kazneno djelo ne ponovi i drugi da društvo dobije jasnu poruku da će svakog stići zaslužena kazna.

- Naravno to nije laka zadaća. Vi u realitetu imate činjenicu da ne postoje dva identična kaznena djela. Sudac je onaj koji mora apstraktnu pravnu normu primjeniti na konkretni slučaj uzimajući u obzir okolnosti koje se kategoriziraju kao olakotne ili otegonte iz pravila o kažnjavanju, objasnio je Marijan Bitanga iz Udruge hrvatskih sudaca.

Pa se u obzir uzimaju dob, obiteljske prilike, odnos prema samom djelu, ponašanje nakon počinjenja. Kriminalist Cvrtila pak upozorava da bi kazne za isto djelo svugdje u Hrvatskoj trebale biti jednake.

- Da se ne dogodi da netko za razbojništvo, ako je ono napravljeno, dobije uvjetnu kaznu, a netko 10 do 12 godina jer je to maksimalna kazna. Imali smo takvih situacija, rekao je.

U Hrvatskoj se stopa recidivizma kreće između 24 i 29 posto, što je niže od europskog prosjeka. Najveći problem ima Francuska u kojoj se ta stopa penje i do 70%. U Kaliforniji su zbog tog problema čak izglasali tzv. "zakon triju šiba" koji propisuje strože kažnjavanje sa svakim ponavljanjem kaznenog djela. No, statistiku to nije znatnije popravilo.

- Strože kažnjavanje samo po sebi ne znači nužno i sprečavanje novih kaznenih djela od strane osoba koje su već ranije osuđivana za kaznena djela, naglasio je Bitanga.

Svi se slažu u jednom - ključ uspjeha je ravnoteža između jasnih kazni i spremnosti društva da pomogne osobi koja nakon zatvora traži priliku za novi početak.