Kandidati za predsjednika Vrhovnog suda na Odboru za pravosuđe

U Hrvatskom saboru na sjednici Odbora za pravosuđe održani su razgovori s kandidatima za novog predsjednika Vrhovnog suda.

Protiv mene se nikada nije vodio niti jedan postupak, ni kazneni ni etički, poručila je kandidatkinja za predsjednicu Vrhovnog suda Mirta Matić odgovarajući na pitanja pred saborskim Odborom za pravosuđe o napisima da je kao sutkinja odavala informacije iz istrage.

Na sjednici Odbora za pravosuđe, koji je saslušao svo troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, predsjednik Odbora Nikola Grmoja (Most) otvorio je temu medijskih napisa o tome da je Mirta Matić, koju je predsjednik Republike Zoran Milanović ranije istaknuo kao glavnu kandidatkinju koju će predložiti Saboru, kao sutkinja odavala informacije iz istrage vezane uz bivšeg supruga Tomislava Ricova.

- Jedan portal objavio je kako ste vi javili sestri svog bivšeg supruga da je pod mjerama. Jeste li tražili ispravak tog članka ili pokrenuli tužbu za klevetu i je li ta informacija istinita, upitao ju je Grmoja.

Matić je odgovorila kako je već javno demantirala te navode. Ja sam od četverogodišnjeg svjedoka u jednom kaznenom postupku kandidaturom na ovaj natječaj postala optuženik bez optužnice i osuđenik bez presude, kazala je te dodala kako je u tom postupku još uvijek svjedok.

- Nisam počinila kazneno djelo koje ste naveli. Glasno ću reći - iznesite sve moje transkripte razgovora, iskaze, deklasificirajte sve, moju dozvolu imate, nemam se sramiti ničega u životu pa ni toga, naglasila je.

Matić: U cijelom mom životu nema ničega nemoralnog ni neetičnog

Grmoja ju je potom upitao konkretno je li imala mobitel koji je glasio na tvrtku bivšeg supruga Tomislava Ricova, je li s njegovom sestrom razgovarala da je Tomislav pod mjerama i je li o tome razgovarala sa Zoranom Bajićem.

- Svi odgovori su u predmetu, ja na ovaj način na ta pitanja ne mogu odgovoriti, poručila je Matić.

Naglasila je, odgovarajući SDP-ovu Mišelu Jakšiću, da se protiv nije nikada nije vodio niti jedan postupak - ni kazneni ni etički.

- U cijelom mom životu nema ničega nemoralnog ni neetičnog, poručila je.

Ante Babić (HDZ) upitao ju je kako bi rješavala situacije vlastitog sukoba interesa i postoji li neka situacija u profesionalnom smislu u kojoj bi danas drugačije postupila.

- Takvu situaciju bih rješavala kao i do sada u ovih 17 godina - ako se radi o nekome meni bliskome, tražila bih izuzeće. A da li bih drugačije postupila, ne, postupila bih u svemu isto u profesionalnom smislu, rekla je.

Matić je, predstavljajući uvodno svoj program, navela da je posljednjih 14 godina sutkinja Visokog trgovačkog suda, a da je prije toga 11 godina bila sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu.

- Nisam nikada bila predsjednica ni zamjenica predsjednika suda, ali upravljanje predmetom da se smanjuju zaostaci u radu i ubrzavaju sudski postupci od 2015. godine je nešto u čemu imam iskustva, rekla je odgovarajući Jakšiću ima li iskustva u vođenju sudske uprave.

Kao tri ključna problema navela je predugo trajanje postupaka, previše zaostataka u neriješenim predmetima te neujednačenu sudsku praksu, a koji direktno utječu na povjerenje građana u sudbenu vlast.

- Iz izvješća za 2024. godinu proizlazi da je po broju neriješenih predmeta Vrhovni sud u četiri godine ostvario značajan napredak, dio sudaca s nižih sudova upućeno je na ispomoć, što se pokazalo kao dobra mjera, međutim, Vrhovni sud je u proteklom razdoblju na vrlo visokom stupnju izostavio i zapostavio svoju osnovnu ulogu, a to je ujednačavanje sudske prakse, ustvrdila je.

Smatra da i dalje treba nastaviti sa svim aktivnostima koje se tiču transparentnih objava sudskih odluka, a stava je i da sudovi ne trebaju imati obrambeni stav prema medijima već suprotno, biti otvoreni kada su u pitanju predmeti od javnog interesa.

Kao problem je istaknula i kako velik dio sudaca smatra da je ispunio svoju sudačku ulogu zato što je ispunio normu rješavanjem lakših predmeta, prilikom čega se, kaže, zaboravlja osnovna uloga suda - pružiti građanima pravično suđenje u razumnom roku.

- Ono što se dogodilo hrvatskom pravosuđu, ja ću sad biti slobodna to reći, to je da jedan veliki dio hrvatskih sudaca smatra da je ispunio svoju sudačku ulogu zato što ima normu. I to je na toliko visokom stupnju razmišljanja da se potpuno zaboravlja osnovna uloga suda - pružiti građanima pravično suđenje u razumnom roku, rekla je Matić.

Maganić upozorila na lošu percepciju neovisnosti pravosuđa

Profesorica građanskog procesnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu Aleksandra Maganić upozorila je na poprilično lošu percepciju neovisnosti pravosuđa u javnosti koje takvim smatra tek 28 posto građana dok, primjerice, u susjednoj Sloveniji sa sličnim pravosudnim sustavom čak 55 posto građana ocjenjuje ga neovisnim.

Slovenija je uvela ispitivanja svake dvije godine među građanima, ali i unutar pravosudnog sustava kako bi uočili neuralgične točke i otklonili nedostatke, kazala je, najavivši da bi kao predsjednica Vrhovnog suda i ona uvela slična ispitivanja u Hrvatskoj kako bi se utvrdile točke nezadovoljstva građana, ali i sudaca i službenika unutar pravosudnog sustava.

Kandidatkinja Maganić velikim problemom smatra pravnu nesigurnost koju osjećaju građani te ističe da trebaju imati pravnu zaštitu koju očekuju jer ako se na nju treba čekati pet, šest ili sedam godina jasno je da će biti nezadovoljni.

U središtu odlučivanja sudova mora biti problem kojeg čovjek ima, a suce treba ohrabriti, tu je potrebno više ozbiljnosti o odgovornosti i treba onemogućiti zlouporabe, poručila je predstavljajući svoj program rada.

Predsjednik Odbora Grmoja podsjetio je kako ju je Udruga Franak žestoko kritizirala da brani banke, dok potrošače prikazuje kao one koji žele profitirati na tužbama, na što je Maganić kazala da su njezini stavovi oko švicarskog franka potpuno jasni.

Pritom je ustvrdila da je pokojni predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić, koji je široj javnosti kao sudac postao poznat upravo zbog slučajeva švicarskog franka, napravio 'strašnu procesnu grešku zato što je saslušao deset svjedoka iz Udruge Franak i nijednog bankara, što je povreda jednakosti u postupanju'.

Ivana Malenicu (HDZ) zanimalo je misli li da bi se za suce trebale provoditi redovite sigurnosne provjere, na što je Maganić uzvratila da je provjeru dovoljno obaviti na početku imenovanja za suce, a poslije više ne.

- Ono što građanin očekuje je da se ne osjeća obespravljeno u tom sustavu i da mu bude pružena pravna zaštita koju očekuje. To mislim da bi trebalo biti središte odlučivanja. Bojim se da suci upravo zbog ovih okvirnih mjerila i potrebe da se ona izmijene zapravo poprilično činovnički doživljavaju rješavanje predmeta, isključivo kao rješavanje predmeta, a ne stvar u kojem trebaju staviti zapravo problem koju čovjek ima. Ako vi morate čekati 5, 6, 7, 8, 9, 10 godina da neka stvar u pogledu stvari koja vas zanima bude riješena, vi ćete svakako biti nezadovoljni, rekla je Maganić na Odboru.

Savić: Glavni zadatak Vrhovnog suda ujednačavanje sudske prakse

I zagrebački odvjetnik Šime Savić, predstavljajući svoj program, ustvrdio je da je glavni zadatak Vrhovnog ujednačavanje sudske prakse, dok mi, upozorava, imamo tri različite odluke oko iste stvari. Zbog toga, ocjenjuje, građani od svih institucija imaju najmanje povjerenja u sudstvo.

- Kakva je to pravda da se predmet vodi po 20 godina i onda zaključimo da je stvar otišla u zastaru? Imamo slučaj Mamića iz Osijeka, u kojemu je počinjena ogromna šteta za pravosuđe, a da ne govorim o tome da je nekoliko sudaca završilo u zatvoru, kazao je. Savić ističe da suci ne trebaju čuvati ugled suda samo u sudnici nego i na ulici, pa i u gostionici.

Nije dobro, napominje, da se suci priklanjaju određenim politikama ili sudjeluju na nekim javnim događajima. Kandidat za čelnika Vrhovnog suda založio se za povećanje plaća svima u sustavu, od zapisničara do sudaca.

Kako je predsjednik VS-a po položaju i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, SDP-ova Tončija Restovića zanimalo je kako bi obnašao tu dužnost i treba li što mijenjati u DIP-u, na što je Savić uzvratio da nije o tome previše razmišljao, ali da sigurno ima prostora za poboljšanje u radu tog tijela.

Na kraju četverosatne sjednice predsjednik Odbora Grmoja izvijestio je da se klasificirani dopis USKOK-a o kandidatkinji Matić nalazi u saborskom sefu te da svaki zastupnik može zatražiti uvid kako bi imao sve informacije prije glasanja o novoj čelnoj osobi Vrhovnog suda. Danas Odbor, zaključkom HDZ-a, nije glasao niti o jednom kandidatu, već će to učiniti naknadno, no bez definiranog roka.

Grmoja: Jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a

Saborski Odbor za pravosuđe počeo je sa saslušanjem troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, o kojima će se glasati naknadno, a prije čega je Grmoja (Most) predložio dopunu dnevnog reda tražeći da se pozove glavnog državnog odvjetnika, što nije prihvaćeno.

Grmoja je zatražio pozivanje Turudića na iduću sjednicu zbog, kako je obrazložio, osnovane sumnje u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, ali i zbog osnovane sumnje u ozbiljne propuste DORH-a u postupcima povezanima sa sutkinjom i glavnom kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtom Matić.

- Šest godina Mikulić je bio glavni državni inspektor, a onda ga je u četvrtak Vlada smijenila nekoliko sati prije nego je uhićen zbog korupcije. Predsjednik Vlade je ustvrdio kako Mikulićeva smjena nije povezana s uhićenjem, a nadam se da u Odboru za pravosuđe ipak nema ozbiljne osobe koja bi zastupala tu fantastičnu priču. Kolokvijalno rečeno, jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a, dodao je.

Što se tiče sutkinje Matić, Grmoja je predložio razgovor s Turudićem na zatvorenom dijelu sjednice s obzirom da se radi o klasificiranim podacima koje je dobio od USKOK-a. A zatražio je prošlog tjedna informacije vezane uz navode da je Matić svojem bivšem suprugu odavala informacije iz istraga i upozorila ga da se protiv njega vode izvidi.

Potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ) ocijenio je njegov uvodni govor populističkim.

- Kako ste vi osobno ranije dopisom kao predsjednik Odbora zatražili informaciju od USKOK-a oko sutkinje Matić, na isti način možete zatražiti i dolazak glavnog državnog odvjetnika. Nema potrebe za dopunom dnevnog reda, možete postupati kako ste i do sada postupali, kazao mu je.

Oporba zatražila deklasifikaciju dokumenta vezanog uz kandidatkinju Matić

Dalija Orešković (DOSIP) podržala je prijedlog da Turudić dođe na sjednicu, no usprotivila se da bila koja točka razgovora bude tajna. Zatražila je deklasifikaciju USKOK-ova dokumenta vezanog uz Matić, što je podržao i Željko Lacković (Nezavisni).

- Dokle god mi nemamo izvorni dokument, mi ne možemo zaključivati iz tog zaprimljenog izvješća ništa. Zato predlažem da se pribavi izvorni dokument ili da se skine klasifikacija tajnosti, rekao je.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) založila se za, ne samo deklasifikaciju tog dokumenta, nego otvaranje cijelog spisa koji se tiče kandidatkinje Matić.

- Za sada imamo informaciju da je bila nekoliko puta pozivana u USKOK kao svjedokinja i da nije u optužnici. Cijeli taj klasificirani dokument ne daje dovoljno relevantnih informacija i mislim da je podložan raznim interpretacijama, rekla je.

SDP-ov Mišel Jakšić ukazao je na činjenicu da već danima mediji objavljuju što u tom klasificiranom dokumentu piše.

- Nemamo problem da se glavni državni odvjetnik pozove na sjednicu, no apeliramo da se ta točka drugačije nazove jer mi temeljem tajnih i klasificiranih podataka tvrdimo da se u postupanjima protiv Matić postupalo sumnjivo, nezakonito - zanimljiv rečenični konstrukt, ocijenio je.

No, istovremeno je postavio pitanje čemu onda današnje saslušanje kandidata prije deklasifikacije dokumenta.

Grmoja, također, podržava deklasifiakciju tog dokumenta, no smatra da i prije toga članovi imaju dovoljno saznanja na temelju kojih može postavljati pitanja.

Stoga je predložio zaključak kojim Odbor od DORH-a traži da "zbog važnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda" deklasificira dokument koji je poslan na zahtjev predsjedniku Odbora za pravosuđe, što je podržalo 11 članova.

HDZ traži odgodu glasanja

HDZ je, uz taj, predložio i zaključak kojim bi Odbor danas saslušao sve kandidate, ali o njima glasovao tek nakon što se svim zastupnicima u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s kandidatkinjom Matić.

- Uvid je omogućen već svima, a vi zapravo tražite odgodu glasovanja, koliko sam ja shvatio, rekao je Grmoja, a Mažar potvrdio.

HDZ-ov prijedlog podržan je sa sedam glasova 'za' dok je pet članova bilo suzdržano.

Lijeva oporba predložila je da se odredi i točan rok odgode glasovanja na osam dana, što HDZ nije podržao pa prijedlog nije prošao, kao niti zaključak koji je predložila Orešković da Turudić Odboru objasni zašto je uopće dokument koji je poslao predsjedniku Odbora klasificirao tajnim s obzirom na svojstvo Mirte Matić u tom spisu.

- Odluka u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne može biti donesena na temelju tajnog podatka koji javnost i vanjski članovi nemaju, mi tada više nismo demokracija i država vladavine prava i treba to postaviti Odboru za Ustav, poručila je vanjska članica Zlata Đurđević.

Dopunu dnevnog reda i pozivanje Turudića na iduću sjednicu podržao je samo predlagatelj Grmoja, dok je sedam članova bilo protiv, a četiri suzdržana.

Prvo saslušanje kandidata uslijedilo je tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine. Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.

Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.