Počelo saslušanje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda

U Hrvatskom saboru na sjednici Odbora za pravosuđe počeli su razgovori s kandidatima za novog predsjednika Vrhovnog suda.

Nakon više od sat vremena uvodne rasprave, Odbor je prešao na saslušanje kandidata, a prva na redu je bila Aleksandra Maganić. Nakon nje slijedi Mirta Matić, a potom i Šime Savić. Svaki kandidat najprije članovima Odbora predstavlja svoj program, nakon čega im članovi imaju pravo postavljati pitanja.

- Ono što građanin očekuje je da se ne osjeća obespravljeno u tom sustavu i da mu bude pružena pravna zaštita koju očekuje. To mislim da bi trebalo biti središte odlučivanja. Bojim se da suci upravo zbog ovih okvirnih mjerila i potrebe da se ona izmijene zapravo poprilično činovnički doživljavaju rješavanje predmeta, isključivo kao rješavanje predmeta, a ne stvar u kojem trebaju staviti zapravo problem koju čovjek ima. Ako vi morate čekati 5, 6, 7, 8, 9, 10 godina da neka stvar u pogledu stvari koja vas zanima bude riješena, vi ćete svakako biti nezadovoljni, rekla je Maganić na odboru.

Nadmudrivanje članova odbora

- Prva kandidatkinja koja je pozvana prema abecednom redu, Aleksandra Maganić, sat vremena je sjedila na užarenoj stolici i promatrala kako se članovi odbora nadmudruju oko potencijalnih zaključaka izmjene dnevnog reda, javio je Eugen Husak u HTV-ov podnevni Dnevnik. 

Naime, sve je počelo na način da je predsjednik odbora Nikola Grmoja zatražio da se na sljedeću sjednicu odbora pozove i glavni državni odvjetnik Ivan Turudić koji bi trebao dati odgovore na pitanje koje je već nekoliko dana muči javnost - je li Matić, kandidatkinja predsjednika Republike Zorana Milanovića, odavala tajne podatke u jednoj istrazi svojem bivšem suprugu. 

Taj Grmojin prijedlog izazvao je niz reakcija. Dio članova odbora zatražio je da se uz pozivanje Turudića ovdje i automatski deklasificira čitav taj spis koji se tiče sutkinje Matić. Drugi su postavili logično pitanje - ako čekamo Ivana Tudorića i čekamo te dokumente, što zapravo danas ovdje radimo i koji je smisao danas ispitivati kandidate ili donositi zaključke o njima? 

Sve je na kraju završilo zahtjevom SDP-a da se zove jedna desetminutna stanka u kojoj će oni napisati svoj prijedlog zaključka, izvijestio je Husak.

Grmoja: Jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a

Saborski Odbor za pravosuđe počeo je sa saslušanjem troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, o kojima će se glasati naknadno, a prije čega je Grmoja (Most) predložio dopunu dnevnog reda tražeći da se pozove glavnog državnog odvjetnika, što nije prihvaćeno.

Grmoja je zatražio pozivanje Turudića na iduću sjednicu zbog, kako je obrazložio, osnovane sumnje u neovlašteno otkrivanje informacija iz kaznenog postupka protiv glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića, ali i zbog osnovane sumnje u ozbiljne propuste DORH-a u postupcima povezanima sa sutkinjom i glavnom kandidatkinjom za predsjednicu Vrhovnog suda Mirtom Matić.

- Šest godina Mikulić je bio glavni državni inspektor, a onda ga je u četvrtak Vlada smijenila nekoliko sati prije nego je uhićen zbog korupcije. Predsjednik Vlade je ustvrdio kako Mikulićeva smjena nije povezana s uhićenjem, a nadam se da u Odboru za pravosuđe ipak nema ozbiljne osobe koja bi zastupala tu fantastičnu priču. Kolokvijalno rečeno, jasno je da je lex AP kršen u korist AP-a, dodao je.

Što se tiče sutkinje Matić, Grmoja je predložio razgovor s Turudićem na zatvorenom dijelu sjednice s obzirom da se radi o klasificiranim podacima koje je dobio od USKOK-a. A zatražio je prošlog tjedna informacije vezane uz navode da je Matić svojem bivšem suprugu odavala informacije iz istraga i upozorila ga da se protiv njega vode izvidi.

Potpredsjednik Odbora Nikola Mažar (HDZ) ocijenio je njegov uvodni govor populističkim.

- Kako ste vi osobno ranije dopisom kao predsjednik Odbora zatražili informaciju od USKOK-a oko sutkinje Matić, na isti način možete zatražiti i dolazak glavnog državnog odvjetnika. Nema potrebe za dopunom dnevnog reda, možete postupati kako ste i do sada postupali, kazao mu je.

Oporba zatražila deklasifikaciju dokumenta vezanog uz kandidatkinju Matić

Dalija Orešković (DOSIP) podržala je prijedlog da Turudić dođe na sjednicu, no usprotivila se da bila koja točka razgovora bude tajna. Zatražila je deklasifikaciju USKOK-ova dokumenta vezanog uz Matić, što je podržao i Željko Lacković (Nezavisni).

- Dokle god mi nemamo izvorni dokument, mi ne možemo zaključivati iz tog zaprimljenog izvješća ništa. Zato predlažem da se pribavi izvorni dokument ili da se skine klasifikacija tajnosti, rekao je.

Urša Raukar Gamulin (Možemo) založila se za, ne samo deklasifikaciju tog dokumenta, nego otvaranje cijelog spisa koji se tiče kandidatkinje Matić.

- Za sada imamo informaciju da je bila nekoliko puta pozivana u USKOK kao svjedokinja i da nije u optužnici. Cijeli taj klasificirani dokument ne daje dovoljno relevantnih informacija i mislim da je podložan raznim interpretacijama, rekla je.

SDP-ov Mišel Jakšić ukazao je na činjenicu da već danima mediji objavljuju što u tom klasificiranom dokumentu piše.

- Nemamo problem da se glavni državni odvjetnik pozove na sjednicu, no apeliramo da se ta točka drugačije nazove jer mi temeljem tajnih i klasificiranih podataka tvrdimo da se u postupanjima protiv Matić postupalo sumnjivo, nezakonito - zanimljiv rečenični konstrukt, ocijenio je.

No, istovremeno je postavio pitanje čemu onda današnje saslušanje kandidata prije deklasifikacije dokumenta.

Grmoja, također, podržava deklasifiakciju tog dokumenta, no smatra da i prije toga članovi imaju dovoljno saznanja na temelju kojih može postavljati pitanja.

Stoga je predložio zaključak kojim Odbor od DORH-a traži da "zbog važnosti izbora predsjednika Vrhovnog suda" deklasificira dokument koji je poslan na zahtjev predsjedniku Odbora za pravosuđe, što je podržalo 11 članova.

HDZ traži odgodu glasanja

HDZ je, uz taj, predložio i zaključak kojim bi Odbor danas saslušao sve kandidate, ali o njima glasovao tek nakon što se svim zastupnicima u Saboru, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, omogući uvid u sadržaj očitovanja glavnog državnog odvjetnika koje je predsjednik Odbora zatražio u vezi s kandidatkinjom Matić.

- Uvid je omogućen već svima, a vi zapravo tražite odgodu glasovanja, koliko sam ja shvatio, rekao je Grmoja, a Mažar potvrdio.

HDZ-ov prijedlog podržan je sa sedam glasova 'za' dok je pet članova bilo suzdržano.

Lijeva oporba predložila je da se odredi i točan rok odgode glasovanja na osam dana, što HDZ nije podržao pa prijedlog nije prošao, kao niti zaključak koji je predložila Orešković da Turudić Odboru objasni zašto je uopće dokument koji je poslao predsjedniku Odbora klasificirao tajnim s obzirom na svojstvo Mirte Matić u tom spisu.

- Odluka u pogledu izbora predsjednika Vrhovnog suda ne može biti donesena na temelju tajnog podatka koji javnost i vanjski članovi nemaju, mi tada više nismo demokracija i država vladavine prava i treba to postaviti Odboru za Ustav, poručila je vanjska članica Zlata Đurđević.

Dopunu dnevnog reda i pozivanje Turudića na iduću sjednicu podržao je samo predlagatelj Grmoja, dok je sedam članova bilo protiv, a četiri suzdržana.

Prvo saslušanje kandidata uslijedilo je tek nakon trećeg javnog poziva od smrti bivšeg predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku ove godine. Predsjednika ili predsjednicu Vrhovnog suda imenuje Hrvatski sabor na prijedlog predsjednika Republike Zorana Milanovića, koji je već ranije najavio da je glavna kandidatkinja u ovom trećem pokušaju popunjavanja čelne pozicije ove institucije sutkinja Matić.

Državno sudbeno vijeće već je dalo pozitivno mišljenje na svojoj sjednici kandidatkinji Matić, a čeka se i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe, iako mišljenja niti jednog od ova dva tijela nisu obvezujuća za predsjednika Republike.