Institucije pod pritiskom zbog porasta femicida

Kad pogledamo statistiku, 2024. prijavljeno je devet slučajeva femicida i deset slučajeva femicida u pokušaju. Istodobno je prijavljeno 17 teških ubojstava i 43 teška ubojstva u pokušaju. Statistika za 2025. godinu još nije konačna. Djela još nisu do kraja kategorizirana pa prema dostupnim podacima, u prvih deset mjeseci 2025. bilo je prijavljeno 31 ubojstvo i 65 pokušaja ubojstva.

Iznošenje mrtvačkog sanduka u kojemu je tijelo ubijene žene - slika je koju smo u 2025. prečesto gledali. Jer ubijeno je ukupno 19 žena. Možemo li kao društvo to spriječiti? Stručnjaci misle da možemo jer većina počinitelja otprije je bila poznata institucijama.

- Svi znaju da je statistika takva da žene prijavljuju nakon dvije do sedam godina trpljenja svih oblika nasilja odnosno razno raznih oblika. Tako da kad žena konačno dođe prijaviti to nije taj jedan put bilo, nego je već bilo "iks" godina i vremena trpljenja raznih oblika nasilja, izjavila je odvjetnica Una Zečević Šeparović.

Nasilje nad ženama u pravilu nije izolirani incident, nego svojevrsni serijski film koji može trajati godinama i završiti tragično. Stoga, upozorava psihologinja Lorena Zec, kao društvo moramo adekvatno reagirati čim primijetimo prve simptome.

- Spriječit ćemo femicid, ako se jako brzo i jako intenzivno bavimo sprečavanjem nasilja u intimnim partnerskim odnosima, navela je Zec.

Ključno je na vrijeme prepoznati tzv. fazu prisilne kontrole koju nasilnik nametne svojoj žrtvi.

- Izolira ju od obitelji prijatelja, slijedi ju, okrivljuje za razne stvari, žrtvu stavlja pod svoju kontrolu da ona nema doticaja s vanjskim svijetom da zapravo ni sama ne zna što joj se događa, kaže Zečević Šeparović.

U pravilu takvo ponašanje, upozoravaju, vodi do fizičkog, seksualnog ili ekonomskog nasilja koje na kraju može završiti femicidom.

- Postoji hrpa nekih stvari koje mi možemo napraviti koji već negdje pišu. Nama su svi ti dokumenti već dani. Mi smo sve to propisali, vidjeli, ratificirali, ali kaska u provedbi, ističe Zec.

Mnogo kritika, čak i iz ministarskih redova, upućeno je prema sudskoj vlasti koja, kažu, ne kažnjava adekvatno pa među nasilnicima dominiraju recidivisti. Iz Udruge sudaca odgovaraju da je kazna za femicid, nažalost, posljednji korak koji se poduzima kada je sve već gotovo.

- Nažalost praksa je da se uvijek gleda ono što je napravio sud, a sud je ultima ratio societatis kao kazna, dakle zadnja brana i zadnje sredstvo. Dakle trebamo taj teret odgovornosti rasporediti i tako mislim da ćemo najbolje prevenirati ova djela. Ono što mi možemo napraviti je i na čemu moramo raditi je brzina odlučivanja, kazao je Marijan Bitanga, Udruga hrvatskih sudaca.

Ako se analizira statistika - kada je riječ o počinitelju recidivistu, Hrvatska stoji malo bolje od Europske unije. Kod nas isto kazneno djelo ponovi oko 29, a Uniji 35 % počinitelja.

- Zašto mislim da je to kod nas problem na nekim višim političkim linijama. Zbog toga što mi zapravo vidimo da u Hrvatskoj odgovornost ne preuzimaju gotovo nitko nikad ni za što. Imamo recimo onaj slučaj psihijatra u Osijeku koji je radio grozne stvari maloljetnicima. Je li netko preuzeo političku odgovornost, upitala je Zec.

I tako u krug.

Dok institucije peru ruke i skidaju sa sebe odgovornost broj ubijenih žena raste.