Kelemen o bojkotu: Dio potrošača podlegao marketinškim ponudama

Slabi entuzijazam građana za sudjelovanje u bojkotu kupnje, na koji posljednja tri tjedna poziva platforma "Halo, inspektore". Prema posljednjim podacima Porezne uprave, u prošlom smo tjednu potrošili 21 milijun eura više nego tjedan prije. 

No tolika potrošnja i dalje je osjetno slabija nego u tjednu prije prvog bojkota. U odnosu na taj tjedan - odnosno, sredinu siječnja - potrošnja je ipak znatno slabija: potrošili smo 21 milijun eura manje.

Očito je da su građani najviše izbjegavali potrošnju kad su prvi put primili poziv na bojkot.

Dio potrošača podlegao je marketinškim potezima posljednjih dana, rekao je organizator bojkota s platforme "Halo, inspektore!" Josip Kelemen u emisiji Hrvatskog radija "U mreži Prvog" komentirajući malo slabiju potporu potrošača bojkotu trgovina u petak.

- Doživjeli smo izuzetno agresivnu marketinšku kampanju. Potrošači su pozivani na sve moguće popuste, akcije, čak i jednodnevne akcije. Bili su to dani kada su ljudi dobili mirovine, plaće i ljudi su jednostavno prihvatili taj poziv. Dio tih koji su poziv prihvatili ispričavao se nama. Objašnjavali su da su morali otići, posebno umirovljenici, koji su rekli da ima mnogo znači uštedjeti 10-20 eura jer da im je to preživljavanje još 2-3 dana. To zapravo govori o hrvatskoj slici danas, gdje građani, potrošači, doslovno preživljavaju s 4-5 eura. To je ono što je nastrašnije, rekao je Josip Kelemen. 

Što se tiče samog bojkota proteklih 16 dana, vidljivo je, dodao je, da se ipak nešto pomaknulo na bolje. 

- Čuo se glas potrošača. Oni su izrazili svoje nezadovoljstvo visokim, enormnim cijenama. Potrošači su dali glas za pokretanje tijela državne vlasti koja je jednostavno spavala i moram priznati, u ovom trenutku, više od 108 milijuna eura, koliko je zapravo smanjena potrošnja, govori da je ipak poslana snažna poruka i da su potrošači poslali, ja bih rekao, jednu i gromoglasnu poruku svima onima koji trebaju odlučivati. Međutim, ono što je isto zanimljivo to je da su svi zakazali, struka i politika, instituti, analitičari, svi, rekao je.

- Problem je u tome što danas svi govore, svi pametuju. Međutim, prošle su gotovo dvije godine kako mi upozoravamo na snažan rast cijena, na inflaciju i stalno pozivamo tijela javne vlasti da se aktiviraju. Trebalo se sve ovo dogoditi da netko počne konačno nešto poduzimati. I još uvijek nismo zadovoljni, naravno, kao potrošači, naglasio je Kelemen.  

Cijelu emisiju možete pogledati ovdje:

Predstavnik malih trgovaca u Hrvatskoj udruzi poslodavaca i njezin potpredsjednik Mirko Budimir smatra da je pravo svakog čovjeka da odluči gdje će i što će kupovati. Bojkot trgovina gleda iz pozitivnog i negativnog aspekta. Negativnim smatra to što je potrošeno 108 milijuna eura manje. Što smo mi to napravili, upitao je i kazao da su tu svi gubitnici, a ne samo trgovci.

- Ono što je pozitivno na neki način je da s razbila ta jedna stigma kako su trgovci izvor svih zala, da su uzročnici svega toga što nam se loše događa, pa i rasta cijena. Mi se namjerno nismo uključivali u polemike ova dva tjedna, dodao je te naglasio kako su željeli da i struka pokaže koja je to uloga trgovine.

- Malim trgovcima teško je s bojkotom i bez njega, rekao je govoreći o tome kako su mali trgovci podnijeli protekla tri tjedna bojkota.

- Moram biti iskren da nas toliko to nije zahvatilo. Nas zahvaćaju drugi problemi. Obiteljske trgovine su pred izumiranjem i ako se nešto ne napravi u našim politikama, loše se piše, izjavio je Budimir.

Novotny: Rast cijena je monetarni fenomen

Bojkoti trgovina događali su se od rimskoga doba na ovamo pa nikad nijedan nije zaustavio cijene, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny.

- Naime, rast cijena i inflacija je monetarni fenomen, uvijek i svugdje, navodi Novotny i objašnjava da "potrošači raspolažu novcem i spremni su ga potrošiti bez obzira na rast cijena".

- Potrebe hrvatskih potrošača su narasle, tvrdi Novotny i propituje tko su ustvari hrvatski potrošači, je li to 3,5 milijuna stanovnika u Hrvatskoj ili, pak, 20 milijuna turista koji dolaze na hrvatsku obalu.

- Hrvatska trgovina na malo ima otprilike volumen od oko 8 milijardi eura, a slovenska oko 2 milijarde eura. U Sloveniji je potrošnja pala. Nije bilo nikakvih takvih masovnih prosvjeda i masovnih protesta protiv rasta cijena. Cijene su rasle svugdje, u cijeloj Europi, rekao je i istaknuo da su najviše cijene rasle u Mađarskoj i Poljskoj, a da Srbija ima višu stopu inflacije.

- U eurozoni je odgovornost za rast cijena preuzela Europska središnja banka. Ona je odradila dobar posao naglim dizanjem kamatnih stopa, dodao je.

No Hrvatska ima trend rasta potrošnje već nekoliko godina. Na toj potrošnji, tvrdi Novotny, održava se ekonomski rast u Republici Hrvatskoj i dodaje da Vlada potiče potrošnju.

Smatra da Vlada potiče bojkot trgovina jer ne može ništa učiniti protiv inflacije. Protiv inflacije, dodaje, mogu se boriti jedino središnje banke i nitko drugi.

Ne bi baš prihvatio tumačenje da su se potrošači u Hrvatskoj "počeli buditi". Oni su, kaže, uvijek i svugdje individualizirani.

- Ne možete vi meni reći što ću ja kupiti. Ja ću sam odlučiti. Ja, recimo, osobno bojkotiram već godinama dalmatinska vina jer su cijene previsoke, rekao je.

Maloprodajna mreža 

U Hrvatskoj postoji fenomen kojeg nema baš u drugim državama, a to je maloprodajna mreža koja je dimenzionirana na 20 milijuna turista koji dođu u našu zemlju.

- Kad bi bilo to za domaćih 3 i pol milijuna potrošača, ne bi bila toliko raširena i toliko bogata i ne bi takva ponuda bila, rekao je.