Na konferenciji o Cestama Sjevera istaknuta potreba gradnje mreže brzih cesta

Najveći skup o cestovnoj izgradnji na sjeveru Hrvatske - Prva konferencija o Cestama Sjevera koja tematizira mrežu brzih cesta, održan je u ponedjeljak u Varaždinu, na kojem je istaknuta potreba da se u tom dijelu Hrvatske izgradi mreža brzih cesta zbog sigurnosti prometa i iskoraka u gospodarstvu.

Domaćin konferencije, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak, u uvodu je naglasio da na području Varaždinske županije postoji dio autoceste u duljini 45 kilometara, devet državnih cesta u duljini od 100 kilometara te 70-ak županijskih cesta. Također, naveo je da je registrirano u Županiji oko 110 tisuća vozila i kada se tome pridoda tranzit i dolazak turista te kad se uzme u obzir da se na prostoru županije nalazi 49 gospodarskih odnosno poslovnih zona, sve to upućuje na potrebu izgradnje mreže brzih cesta.

"Kada ćemo izgraditi mrežu brzih cesta promet će biti sigurniji i napravit ćemo iskorak kada je u pitanju u gospodarstvo", zaključio je Stričak.

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Butković podsjetio je na trenutni veliki investicijski ciklus kada se govori o prometnoj infrastrukturi, koji iznosi oko 3,5 milijardi eura većinom zahvaljujući sredstvima EU fondova.

"Tu su uz ceste i željeznica, luke, zračne luke. Što se tiče cestovne infrastrukture postoji potreba za određene županije da se brzim cestama povežu sa autocestama. Zaista nas očekuje veliki ciklus u tom pogledu", najavio je Butković.

Govoreći o cestama na sjeveru Hrvatske spomenuo je činjenice da nedostaju brze ceste. Ponovio je da je jedna od planiranih brza cesta Varaždin -Krapina dok su preostala tri velika projekta dovršetak brze ceste Popovec - Marija Bistrica - Zabok, gdje je došlo do određenih zastoja zbog osiguranja financija. Zatim tu je projekt brza cesta prema Virovitici i graničnom prijelazu Terezino polje gdje će se dio osigurati iz EU sredstava. 

Zaključio je kako je zadnja brza cesta od spomenute četiri ona od Križevaca do Koprivnice.

"Kada govorimo o brzim cestama, i ovima na sjeveru Hrvatske ali i na razini cijele države, radi se o okvirnom iznosu od otprilike milijardu eura. U financijskom smislu nećemo imati problema osigurati te iznose", poručio je ministar, a kao izazov je najavio da treba ubrzati cjelokupni proces pripreme i ishođivanja svih potrebnih dokumenata i dozvola kako bi se moglo početi sa natječajima.

Što se tiče obnova prometnica pohvalio je Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju što su jako dobro iskoristile Fond solidarnosti kroz koji je sanirano veliki broj prometnica gdje je riječ o iznosu za te dvije županije od nekoliko desetaka milijuna eura.

Na jednom od panela na skupu predstavljeni su strateški projekti svake županije u cestovnoj infrastrukturi, gdje je župan Stričak, govoreći o značaju brze ceste Varaždin-Ivanec-Lepoglava-Jesenje-Krapina, naglasio da je cilj ovog projekta povezati središta dviju županija. 

Naveo je i druge projekt u cestovnoj infrastrukturi na području županije zaključujući kako se radi o pravom investicijskom bumu koji iznosi oko 100 milijuna eura.

Matija Posavec, župan Međimurske županije, kazao je da mreža brzih cesta na sjeveru Hrvatske mora počinjati tamo gdje i počinje regija sjever a to je u Međimurskoj županiji. 

Naglasio je kako se radi o izrazito dinamičnom gospodarskom području i vrlo gustom prometu koji treba dobru i kvalitetnu mrežu brzih cesta, ali i ostalih prometnica. 

Zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije, Jasna Petek, napomenula je kako je brza cesta Varaždina-Krapina važna iz više razloga a prije svega zbog gospodarstva i razvoja turizma.