Konferencija o novom Prijedlogu zakona o obnovi na području Zagreba

U Saboru je održana konferencija za novinare o novom Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolnih županija.

Za HTV se javila Iva Magušić-Dumančić.

Ne govori se o izmjenama i dopunama zakone, već se radi o potpuno novom zakonu.  

- Iznijeli su što vide kao nedostatke ovog zakona, pohvalili su činjenicu da se s novim zakonom ide u centralizaciju obnove, dakle sve će biti na Ministarstvu graditeljstva, bez ureda i Fonda, rekla je Magušić-Dumančić.

Međutim, upozorili su na to da ne bi sve smjelo biti povezano s državnom upravom, zato što plaće u državnoj upravi ne mogu konkurirati drugim tvrtkama pa se boje da Ministarstvo neće privući dovoljan broj kvalitetnih stručnjaka. 

- Pohvalili su novi koncept samoobnove. U tom novom konceptu građanima će se odmah isplaćivati iznosi potrebno za samoobnovu. Međutim, strahuju da barem za ovu godinu neće biti dovoljno novca pa će se dio prebacivati na sljedeću godinu, što će usporiti sam proces obnove, kazala je.

Također su izrazili zabrinutost zbog nedostatka radne snage i građevinskih tvrtki, posebno jer se na razini Europske unije ide u energetsku obnovu. 

Benčić: Napokon se postupak obnove centralizira u jednoj instituciji

- Napokon se postupak obnove centralizira u jednoj instituciji, unutar Ministarstva prostornog uređenja,  rekla je Sandra Benčić na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru vezano uz novi prijedlog Zakona o obnovi.

No, i dalje smatraju da bi bolje rješenje bilo da to radi institucija koja je iz van sustava državne uprave (zavodi, agencije i sl).

Izrazila je zadovoljstvo što prijedlog zakona, među inim, predviđa i zamjenu nekretnina što će, drži, omogućiti da posebice na Banovini ljudi dobiju zamjenske nekretnine. Također, dobrim smatra i da se njime olakšava samoobnova.

No, Benčić je najavila i da će taj saborski klub imati prijedloge nekih izmjena i dorada.

Podsjetila je da su kod konstrukcijske obnove zgrade tražili da se makne odredba po kojoj je potrebno da 51 posto suvlasničkih udjela odlučio tome da se ide u obnovu, a što često koči obnovu. Smatra da je konstrukcijska obnova pitanje javne sigurnosti i trebala bi ići po samom zakonu.

Također, najavila je i da će tražiti da se zakonom uredi pitanje klasteriranja blokovske obnove i javne nabave kako bi se imao katalog radova na koje bi se mogle javiti i velike međunarodne tvrtke, jer se, kazala je, nitko neće javiti za obnovu dvije-tri manje zgrade.

Pozdravivši novi prijedlog zakona, i Damir Bakić ključnom izmjenom smatra to što se poslovi obnove objedinjuju u okviru jedne institucije koja je odgovorna za sve poslove. Kaže da su se oni za to zalagali od početka prije gotovo tri godine.

Najvažnije je, kaže Bakić, da u preostalom vremenu svi udruže snage kako bi se svi građani čiji su domovi u potresu uništeni ili oštećeni - vratili što prije u njih. Također, i kako bi obnavljajući zgrade javne namjene čim više i kompletnije iskoristili sredstva iz Fonda solidarnosti EU.

Urša Raukar-Gamulin istaknula je važnost da se na Banovini izdvoje dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije besplatne pravne pomoći uz pokrivanje sudskih i bilježničkih troškova stradalnicima potresa kako bi oni mogli pristupiti obnovi.

Drži da su na Banovini potrebni mobilni timovi po ugledu na Zagreb koji će obilaziti sela, a kako bi se došlo do svih kojima je potrebna pomoć.

Ocjenjujući kako je situacija na Banovini loša, Raukar-Gamulin apelirala je da se ljudima koji još uvije žive u uredskim kontejnerima daju stambeni kontejneri. Napominje da Banovini treba ne samo obnova zgrada i kuća, već i cjelovita obnova zajednice, kako bi se na tom području zadržao život.