Obnova zgrade zagrebačkog Županijskog suda i dalje simbolična

Gotovo su tri godine od zagrebačkog potresa. Kako teče obnova javnih zgrada - financirana sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije - istražili smo na primjeru obnove zgrade Županijskog suda u Zagrebu.

Zgrada suda koji nazivaju najvećim u državi. Uskoro - tri godine nakon potresa. Obnova zagrebačkog Županijskog suda i dalje je simbolična.

- Što se tiče same obnove, bilo konstrukcijske, bilo sveobuhvatne, to nije u našoj domeni. To sve skupa vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Dakle, oni određuju dinamiku poslova, rekao je doc.dr.sc. Zdenko Konjić, predsjednik Županijskog suda u Zagrebu

Iz Ministarstva nisu htjeli govoriti pred kamerom. Poslali su samo šturo priopćenje. 

- ... sve se odvija u periodu koji je obilježio dramatičan porast cijena u građevinarstvu... što dodatno otežava obnovu, jer zahtijeva konstantno usklađivanje planova... Radi se o kompleksnom zahvatu... te je obnova planirana kroz više faza i višegodišnje razdoblje.

Nakon potresa posljednjih desetljeća, druge europske države nisu imale javnu nabavu. Odredile su cijene radova i pozvale zainteresirane tvrtke da ih provedu.

- Općenito je javna nabava ta koja je usporila za javne zgrade post potresnu obnovu. Jer su se radile dvije nabave, jedna za projektiranje, druga za izvođenje. Svaka oduzima dva do tri mjeseca, znači šest mjeseci prije nego se bilo što počne raditi, pojasnio je dipl. inženjer građevinarstva Krešimir Tarnik. 

Preostalo je još pet i pol mjeseci za obnovu javnih zgrada iz europskog fonda solidarnosti. Koliko smo iskoristili od gotovo 700 milijuna eura? 

- Koliko ja znam, to se kreće nekih 10 do 12 posto, moja procjena je da će biti 15 posto, rekao je Tarnik. 

U dijelu prema Zrinjevcu obnovljen je samo treći, djelomice i drugi kat. Vratili su se samo kazneni suci. Do nedavno su radili na četiri lokacije. Ionako sporo sudovanje bilo je još sporije.

 

- Ima li odgoda, jesu li te odgode opravdane, nisu li opravdane, je se mogla provest rasprava ili se nije mogla provest rasprava. Dakle, da li su u pitanju objektivne ili subjektivne poteškoće? Sve je to bilo dosta kaotično. A i sami znate da je percepcija javnosti u odnosu na sudove sad nije na nekoj velikoj razini. Dakle to je dalo i daljnji doprinos jednoj lošoj percepciji, rekao je Konjić.   

Legendarna i najveća sudska dvorana "A" i danas izgleda poput filmske kulise. Kažu da je u njoj opasno i boraviti. A obnova drugog, sjevernog dijela zgrade, ovih je dana tek počela. Samo prva faza trajat će - pola godine.

- Problem komplicira situacija što se sad ide u konstrukcijsku obnovu dijela zgrade Ambruševa i Petrinjska u kojoj se zapravo nalazi dvorana B. Naša druga dvorana velika, gdje možemo voditi veće slučajeve, veće procese, kazao je Konjić.  

Sud koji vodi slučajeve s mnogo optuženih, neće imati ni jednu veliku sudnicu. Sudit će u dvorani u takozvanoj Kockici i sudnici Vrhovnog suda. Čija je zgrada također oštećena u potresu. I za koju se, poput drugih javnih objekata, još ne zna kada će u obnovu.