Kakve promjene donose izmjene i dopune zagrebačkog GUP-a?

U Zagrebu se više ne mogu graditi nove stambene zgrade u tzv. dovršenim naseljima kao ni zgrade s desecima stanova u naseljima s obiteljskim kućama. Dio je to promjena koje donose izmjene i dopune Generalnog urbanističkog plana koje su stupile na snagu, a rezultat bi trebao biti zeleniji i uredniji grad.

Promjene će se vidjeti tek za nekoliko godina jer su mnogi prije donošenja izmjena zatražili lokacijske i građevinske dozvole prema starim pravilima.

Trideset i osam planiranih naselja iz druge polovine 20. stoljeća smatra se dovršenima. Izmjene i dopune GUP-a ondje zabranjuju novu gradnju. Cilj je sačuvati zelene površine i spriječiti pretjeranu izgrađenost.

- Radi se o manje od 20 posto površine stambene i mješovitih namjene, tu nema nove gradnje, osim ako je potrebno primjerice dograditi ili izgraditi novu školu, vrtić, zdravstvenu stanicu, odnosno ako se radi o javnoj i društvenoj namjeni. Kad kažemo infrastruktura, to znači primjerice trafostanica, plinska podstanica, garaža za potrebe susjedstva, navodi ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba Nikša Božić.

GUP sada određuje i veće zelene površine na parcelama, a Grad se obračunao i s velikim stambenim zgradama u obiteljskim naseljima, dopušta zgrade s najviše tri ili četiri stana, no nije obuhvatio problem prometa.

- Znam da Grad paralelno radi na tome, mislim da se moglo to i ranije, a to je sustavno prometno sagledavanje grada Zagreba. Dok se ne riješi tema javnog prijevoza koji omogućuje svakom građaninu da u 20-ak minuta bude u bilo kojem dijelu grada, do tada je iluzorno pričati o pješačkom gradu, odnosno biciklističkom gradu, smatra Ana Boljar, predsjednica Društva arhitekata Zagreba.

Izglasana ograničenja ne bi trebala utjecati na cijenu nekretnina.

- Treba uzeti u obzir da na cijene više utječu neki drugi faktori koji su čak globalni i lokalni. Uopće se ne ograničavaju nekakvi budući razvojni projekti koji se mogu dešavati, koji mogu povećati broj stambenih jedinica, ali na drugačiji način. Mislim da nam u cijeni neće pomoći taj tzv. točkasti urbanizam koji je postojao dosad, kaže direktor agencije za nekretnine i predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Dubravko Ranilović.

Zagreb ima 2000 ha neizgrađenog prostora

Trenutačno nema potrebe tražiti nova mjesta za širenje grada. Uz to što demografski ne raste, Zagreb ima dvije tisuće hektara neizgrađenog prostora koji se može osmisliti za novu gradnju, poručuju u Zavodu za prostorno uređenje.

- Grad treba usmjeriti, u čak 80-postotnom udjelu na rekonstrukciju postojećih dijelova grada i postojećih građevina, ne na osvajanje novih zelenih površina. Te čuvene brownfield zone, mi ih prepoznajemo kao napuštene industrije ili napuštene tvornice, nekad su to bile vojarne, to su prva mjesta gdje bi se Grad trebao pitati: gdje su novi prostori za razvoj grada, smatra dr. sc. Krunoslav Šmit s Katedre za urbanizam, prostorno planiranje i pejsažnu arhitekturu na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.

Takvih je mjesta mnogo, no Zagreb još nije aktivirao te vrlo atraktivne brownfield zone poput područja bivše tvornice Gredelj.