10:08 / 22.03.2021.

Autor: P.F./HRT

Konferencija o potresnom inženjerstvu

 1. Hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu 1CroCE

1. Hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu 1CroCE

Foto: HTV / HRT

U Zagrebu se održava 1. Hrvatska konferencija o potresnom inženjerstvu 1CroCE u organizaciji Građevinskog fakulteta u Zagrebu. Kroz tri dana održat će se 178 predavanja paralelno u četiri dvorane čut će se iskustva iz svijeta i vidjeti je li se moglo napraviti nešto drugačije. Uvodno govore održali su dekan Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli, obnašateljica dužnosti gradonačelnice Zagreba Jelena Pavičić Vukičević, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske Velibor Mačkić i predsjednik Vlade Andrej Plenković.


 Uz predsjednika Vlade su i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Dekan Lakušić rekao je da su glavne teme područje potresnog inženjerstva, umanjenje rizika od potresa, oporavak nakon potresa, obnova zgrada i infrastrukture.

-  Okupljanje domaćih i međunarodnih istraživača i stručnjaka i zakonodavne vlasti jedan je od glavnih ciljeva konferencije. Želja nam je istražiti utjecaj zagrebačkog potresa na budući razvoj Hrvatske i druge regije koje su na područjima slabe do umjerene potresne seizmičnosti. Potres u Zagrebu je jedinstven po tome što se dogodio u glavnom gradu jedne države i uslijed blokade uzrokovane pandemijom koronavirusa. Potres je pokazao nužnu potrebu za jačanjem otpornosti zajednice od katastrofa i trebao bi poslužiti kao upozorenje svim bitnim dionicima da se s ovim gorućim pitanjem trebamo ozbiljnim pozabaviti na svim razinama. Otpornost naših zajednica na potres najvažnije je za stabilan budući razvoj Hrvatske i Europe te za očuvanje naše bogate kulturne baštine, rekao je Lakušić.

Direktorica Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Elisabetta Capannelli rekla je da se razmišlja i o potresima na Banovini.

- Trošak takvih nepredvidljivih događaja procjenjuje se na oko 30% hrvatskog BDP-a. To je iznos bez presedana, ako se usporedi sa sličnim događajima u Italiji, Albaniji, Grčkoj. Nijedna druga zemlja nije se suočila s toliko izazova u samo godinu dana, a pogođen je i glavni grad Zagreb koji je pokretač ekonomije u Hrvatskoj koje generira trećinu hrvatskog BDP-a te se sve dogodilo uslijed pandemije. Hrvatska je doista bila pogođena raznim krizama, rekla je Capannelli.

- Bliska suradnja je bila je bila doista iznimna, a bila je osnova predstavljanju Europi i svijetu kako bi se upoznali s razmjerima štete koje je Hrvatska pretrpjela, što je bilo važno za objašnjenje za pristup fondu solidarnosti EU-a. Svjetska banka je odobrila projekt obnove nakon potresa i projekt jačanja javnog zdravstva, rekla je Capannelli.


Svjetska banka spremna je nastaviti s potporom kako bi se nastavio proces obnove, naglasila je.

Obnašateljica dužnosti gradonačelnice Zagreba Jelena Pavičić Vukičević rekla je da je sigurno da će konferencija donijeti nova znanja i biti mjesto razmjene iskustva i primjera dobre prakse u području potresnog inženjerstva.

- Razorni potres ćemo pamtiti cijeli život. U nekoliko sekundi Zagreb se zauvijek promijenio pretrpjevši velike materijalne štete, a u tim je trenucima zauvijek prekinut jedan mladi život djevojčice, rekla je. 

Zahvalila je svim žurnim službama i volonterima koji su dali nesebičan doprinos otklanjanju posljedica potresa. Epicentar potresa treba preoblikovati u epicentar obnove. Prirodnu katastrofu treba iskoristiti kao poticaj za novi iskorak u promišljanju urbane revitalizacije grada Zagreba. Gradonačelnik Bandić je osnovao je savjet za urbanu obnovu Zagreba koji je osmislio urbanu obnovu Zagreba koji će predstavnici savjeta detaljno predstaviti u nastavku konferencije pred stručnom javnosti i svim našim sugrađanima, rekla je Pavičić-Vukičević.

Premijer Andrej Plenković izjavio je na Konferenciji da se s posebnim emocijama prisjeća razornog potresa koji je usred pandemije pogodio glavni grad Hrvatske.

- Još jači potres je prije tri mjeseca pogodio Banovinu. Taj potres je prouzročio nova oštećenja u Zagrebu i okolici. To je prilika da se osvrnemo na ono što smo poduzeli u protekloj godini, ono što radimo, kao i sve ono što je pred nama. Budući da su nas ovi potresi podsjetili da živimo na trusnom području ova je Konferencija prigoda da čujemo stručnjake za protupotresno inženjerstvo kako ubuduće kvalitetnije graditi i biti u poziciji da su nam građevine otpornije na moguće nove potrese, rekao je među ostalim premijer Plenković.

Istaknuo je da je u potresu u Zagrebu i okolnim županijama oštećeno 25.000 zgrada i kuća, a da se šteta procjenjuje na 86 milijardi kuna. Dodaje da će se na saniranju šteta raditi godinama.

- Vlada je odgovorila na ovaj izazov kombinacijom hitnih, srednjoročnih i dugoročnih mjera. Hitne mjere odnose se na sigurnost, zbrinjavanje, smještaj i interventne radove. Srednjoročne se tiču izrade kvalitetnih zakonskih okvira za obnovu, popisivanje šteta i uspostava Fonda za obnovu. Dugoročne mjere su za osiguranje sredstava i potrebne međunarodne financijske pomoći za obnovu grada uz pojednostavljenje procedura za građane, istaknuo je.

- S velikom tugom prisjećamo se i Anamarije Carević čiji mladi život je u potresu prekinut i izražavamo sućut njenoj obitelji, rekao je. 

Imajući na umu i brojna oštećenja crkava i katedrala u potresu svjesni smo da je moglo biti i mnogo više žrtava.

- Prvi dan nakon potresa zbrinuti su oni kojima je trebao smještaj i dostavljena im je hrana, zbrinuti su pacijenti iz razrušenih bolnica, angažirane su sve službe kako bi se što prije raščistio centar grada i omogućio normalan promet. Vrlo brzo osigurali smo interventne mjere i osigurali za njih 100+41 milijun kuna i krenuli s pripremom zakona. Osigurali smo jednokratnu pomoć od 12 tisuća kuna za obnovu krovišta, dimnjaka, zabata i nabavu kondenzacijskih bojlera, rekao je premijer i dodao kako je za ovu mjeru odobreno 1466 zahtjeva. U četvrtak će se ta mjera na sjednici Vlade povećati na 20 tisuća kuna za obiteljske kuće, kazao je među ostalim premijer Plenković. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!