Korak bliže novom mostu preko Save između Zaprešića i Sv. Nedelje

Most preko Save, koji bi trebao spojiti Zaprešić i Svetu Nedelju, spominje se još od 60-ih godina prošlog stoljeća. Osim što bi trebao povezati dva susjedna grada, djelomično bi rasteretio zapadni izlaz iz metropole, kao i dio obilaznice. Projekt je to kojemu se mnogi nadaju, a ako sve bude prema planu, prva vozila preko njega bi trebala prijeći za oko tri godine. 

Ulegnuće na mostu iz 2021., kada je cijeli promet u smjeru sjevera tekao jednim prometnim trakom, uputilo je na potrebu za alternativnim pravcem preko Save. Planirani most drastično bi skratio put između Zaprešića i Samobora.

- Mi smo vezani dijelom poslom, dijelom obiteljima, prijateljima, ta dva prostora. Sava nas spaja ili razdvaja. S druge strane, to je najbliži pravac prema Ljubljani i tom dijelu Europe, kaže Željko Turk, gradonačelnik Zaprešića.

Provedena je studija utjecaja na okoliš, čiji se rezultati očekuju tijekom siječnja. 

- Na proljeće 2025. godine očekujemo lokacijsku dozvolu te izradom glavnom projekta nakon toga, što slijedi zapravo i parcelacijski elaborat i postupak izvlaštenja čestica koje su na našoj trasi, očekujemo građevinske dozvole do kraja 2025. godine, kaže Tomislav Landeka, ravnatelj Županijske uprave za ceste Zagrebačke županije.

I dok sa zaprešićke strane trasa prilazne ceste prolazi kroz industrijsku zonu i zelene površine, u Svetoj Nedelji situacija je malo dručija. Gradonačelnik Dario Zurovec smatra da je most potreban, ali i da trasa prolazi preblizu obiteljskim kućama.

- S obzirom da ta brza prometnica ide direktno pored njihovih stanova, ispod njihovih prozora... Da je to možda sporija prometnica i praktički lokalna cesta, možda bi bilo i drugačije mišljenje. No kako se o tome ne radi, mislim da bi to trebalo biti pozicionirano bliže autocesti i možda se spojiti na onaj ulazni rotor iz smjera Rakitja, točnije, od strane Podsuseda, kaže Zurovec.

No, trasa je definirana i upitno je jesu li u ovoj fazi projekta izmjene moguće. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 100 milijuna eura, od čega bi većina trebala doći iz europskih fondova.