Krivotvorenog novca je sve više, kako ga prepoznati?

09.02.2022.

07:00

Autor: Dobro jutro, Hrvatska/HTV

Tihomir Mavriček

Tihomir Mavriček

Foto: Dobro jutro, Hrvatska / HTV

Krivotvorenog novca u Hrvatskoj sve je više. Zanimljivo je da je 2020. godine pao broj krivotvorenih novčanica i kovanog novca. Te godine je počela epidemija koronavirusa i dominiralo je plaćanje drugim instrumentima, poput kartica. Međutim, lani se to tržište "malo oporavilo" pa bilježimo rast, kazao je za HTV-ovu emisiju "Dobro jutro, Hrvatska" Tihomir Mavriček, izvršni direktor sektora za gotov novac HNB-a. Dao je i nekoliko uputa o tome kako prepoznati krivotvorene novčanice - treba popipati i vidjeti jesu li prisutna ispupčenja i reljefnost, zatim pogledati prema svjetlu da vidimo je li postoji zaštitni registar i nit i jesu li boje prelijevajuće.

U Hrvatskoj je lani registrirano je 8882 komada krivotvorenog novca svih valuta, od čega je 8075 kovanica i 807 novčanica. Riječ je o velikom porastu u odnosu na godine ranije.

- To su cikličke pojave koje osciliraju od godine do godine. Karakteristično je za 2020. godinu kad je bila korona i kad je dominiralo plaćanje drugim instrumentima, poput kartica, da je strahovito pao broj krivotvorenih novčanica i kovanog novca. Međutim, prošle godine se to tržište "malo oporavilo" pa bilježimo rast, rekao je Mavriček i dodaje da se bilježi rast krivotvorenih kuna, dok je broj krivotvorenih eura pao.

Radi priprema za uvođenje eura Hrvatska je pojačala provjeru uređaja koji obrađuju kovani novac i koji bi trebali u institucijama koje se bave gotovim novcem prepoznati krivotvorine.

- Tu nam pomažu i carina i policija koji već na ulazu u Hrvatsku prepoznaju da se radi o nekom sumnjivom novcu, pa nam šalju na vještačenje. Mi smo ipak u tranziciji između dva pravca gdje su zamijećene veće "profesionalne radionice" u kojima se izrađuju krivotvorine, osobito kovanog novca - od Bugarske do sjeverne Italije, kazao je. 

Mavriček ističe kako se najčešće radi o kovanicama izrađenim od poprilično drugačijeg materijala nego one originalne te značajno drukčijim karakteristikama. Najčešće se radi o kovanicama od 2 eura. Na novčanicama se gotovo golim okom može prepoznati krivotvorina, dok kod kovanica treba obratiti pozornost na težinu i promjer, ali i motive na naličju koji su često iskrivljeni.

- Budući da su novčanice veće vrijednosti, ljudi trebaju obratiti pažnju na osnovna pravila kako prepoznati krivotvorinu – treba popipati i vidjeti jesu li prisutna ispupčenja i reljefnost, zatim pogledati prema svjetlu da vidimo je li postoji zaštitni registar i nit i jesu li boje prelijevajuće.

Mnogi su možda u svojim novčanicima imali krivotvoreni novac, a da za to nisu niti znali. Mavriček ističe kako je bitno obratiti pozornost kod primanja gotovog novca.

- Najveća je šteta za građane, jer neće biti financijski nadoknađena. Novac je najsigurniji u bankama jer su adekvatno opremljene i posvećuju pažnju da klijentima ne izdaju krivotvoren novac, rekao je i dodao da bi svi blagajnici u trgovinama trebali biti obučeni da prepoznaju krivotvorine.

HNB je već u pripremama za proizvodnju kovanog novca, a ovih dana osobita se polemika vodi oko izgleda "hrvatskog eura" i skandala u vezi s tim.

- Dvije komisije su odradile svoj posao. Trenutačno komisija za novac razmatra daljnje postupke vezano za motiv kune i vjerujem da ćemo uskoro iznijeti u javnost što ćemo dalje. Autor nam je poslao svoju odluku da odustaje od daljnjeg postupka i da se odriče svih svojih prava, tako da što se tiče te sporne fotografije ona sigurno neće biti primijenjena, kazao je Mavriček.

Izjavio je i da masovna proizvodnja euro kovanica ne može započeti prije odluke Vijeća EU o uvođenju eura, znači najranije će se u srpnju moći proizvoditi euro kovanice.

- One će biti dostupne građanima putem takozvanih početnih paketa, najranije početkom prosinca. To će biti male predefinirane vrećice u kojima će se nalaziti 33-34 kovanice eura svih apoena, ovisno o konverzijskom tečaju koji će biti utvrđen neposredno prije odluke o uvođenju eura. Od 1. siječnja kreće postupak zamjene i redovne opskrbe euro novčanicama i kovanicama, objašnjava Mavriček i dodaje kako HNB organizira obuku o prepoznavanju autentičnog novca.

Već smo krenuli s edukacijom svih naših financijskih institucija da budu spremne za uvođenje eura, a uskoro ćemo tu mogućnost dati i svima drugima, prvenstveno trgovcima, ali i građanima koji će biti zainteresirani, kazao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor sektora za gotov novac HNB-a.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!