Petö Kujundžić: Djeci treba pomoć, ne samo kazna

O maloljetničkoj delinkvenciji, utjecaju društvenih mreža te pristupu kažnjavanju i pomoći djeci u minutama središnjeg Dnevnika govorila je predsjednica Udruge sudaca za mladež Lana Petö Kujundžić.

 Petö Kujundžić podsjetila je da se maloljetnička delinkvencija tijekom godina mijenja.

- Maloljetnička delinkvencija uvijek je u nekakvoj sinusoidi - malo raste, malo pada. Od 2018. do 2022. imali smo vrlo silaznu putanju, a onda smo se negdje 2022. i 2023. ponovno popeli. Međutim, već 2025. bilježimo određeni pad, a i podaci za 2026. govore o padu, rekla je Petö Kujundžić za Dnevnik HTV-a.

Govoreći o nasilnim kaznenim djelima, upozorava da pritom treba razlikovati prijavljene slučajeve od onih koji doista dolaze pred sud.

- Nešto rastu i nasilna kaznena djela, no moramo govoriti o tome koja su to kaznena djela i kakva su. Je li riječ samo o prijavljivanju ili o onome što doista dolazi na sudove?, dodala je.

"Djeca su se tukla i prije mreža"

Govoreći o društvenim mrežama, istaknula je da one mogu utjecati na percepciju nasilja među djecom.

- Građanstvo se nekako opredijelilo na to kada gleda sve te stvari, misleći da se to događa svaki dan, na svakom mjestu i da su sva djeca nasilna. To je potpuno netočno. Mi još imamo dobru djecu koja se dobro ponašaju, a imamo ekscese i loša ponašanja za koja trebamo znati kako ćemo se s time nositi. Od preventive i programa u školama do toga da djeca shvate što je empatija, što je bullying i kako se trebaju nositi s time, poručila je.

Kujundžić ne smatra da je stanje alarmantno te podsjeća da su se djeca tukla i prije društvenih mreža i mobitela.

- To je ponašanje djece koje smo imali i prije 20 i prije 30 godina, ali tada nismo imali društvene mreže, nismo imali mobitele i nismo mogli snimati takve događaje. Djeca su se potukla i ispred škole i iza škole i u samoj školi, a roditelji i učitelji nekada su znali odreagirati, rekla je.

Govoreći o ulozi roditelja i učitelja, istaknula je važnost zajedničkog pristupa odraslih.

- Nažalost, čini mi se da roditelji ne shvaćaju koliko je važno kada smo mi svi odrasli u jednom te istom redu i pokazujemo djetetu što ne smije i kako se treba ponašati, naglasila je.

"Umjesto kazni, pomoć djeci"

Na pitanje o kaznama za maloljetnike, odgovara kako se one razlikuju ovisno o dobi i vrsti djela.

- Ako se radi o prekršaju, onda najčešće imamo nekakve odgojne mjere. Ako se radi o kaznenom djelu, za maloljetnike od 14 do 16 godina imamo odgojne mjere, dok se samo starijim maloljetnicima, od 16 do 18 godina, mogu izreći kazne, objašnjava.

Ističe da fokus ne bi trebao biti samo na kažnjavanju djece.

- Kada stalno govorimo o kažnjavanju djece, trebali bismo govoriti o nečemu drugom - kako ćemo im pomoći, brinuti se o njima, odgajati ih i osposobiti da više ne čine takva djela, rekla je.

"Nedostaje stručnjaka za rad s djecom"

Govoreći o potrebama škola, upozorila je na nedostatak stručnjaka koji rade s djecom.

- Definitivno vidim da i osnovne i srednje škole vape za stručnjacima koji bi bili u samoj školi. Trebaju imati dovoljan broj psihologa, socijalnih pedagoga, a povremeno i socijalnih radnika koji bi trebali pomagati djeci, ustvrdila je.

Upozorava i na nedostatak psihologa i psihijatara za djecu.

- Nemamo dovoljno kadra koji bi radio s djecom, a itekako imamo problem upravo s mentalnim zdravljem djece. Dakle, nemojmo okrivljavati djecu. Ako imaš problem s nogom, onda trebaš otići kirurgu, nekomu tko će ti pomoći. Ako imaš problem s glavom, odnosno neki psihički problem, itekako ti je potreban psihijatar ili psiholog, zaključila je.