14:41 / 23.09.2021.

Autor: HRT/Hina/B.V.

Malenica: Novim zakonom na cjelovit način reguliramo institut referenduma

ministar Ivan Malenica

ministar Ivan Malenica

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

Poboljšanje nedorečenog zakonodavnog okvira instituta referenduma u pravnom poretku Hrvatske posebno u dijelu vezanom uz provedbu postupaka referenduma narodne inicijative, predlaže Vlada prijedlogom zakona o referendumu koji je sa sjednice uputila u Hrvatski sabor.

Aktualni zakonodavni okvir je u mnogome nedorečen, osobito kad je riječ o narodnim inicijativama i postupcima koji kod takvih inicijativa prethode donošenju odluke Hrvatskoga sabora o raspisivanju referenduma, ali i pitanjima poput referendumske aktivnosti i promatranja samog referenduma, rekao je ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica objašnjavajući odredbe prijedloga zakona.

- Pravno područje referenduma u cijelosti usklađuje se s Ustavom, otklanjaju se nedostaci i nedorečenosti važećeg zakona, osigurava se transparentnost i otvorenost postupka provedbe referenduma i djelotvorniji utjecaj građana u procesu političkog odlučivanja", rekao je te dodao da su u zakonski prijedlog ugrađene i preporuke Venecijanske komisije Vijeća Europe.

Po prvi se put tako sustavno uređuje institut referendumskog pitanja te se propisuje koje formalno-pravne pretpostavke mora ispunjavati referendumsko pitanje, a ispunjava li ih utvrđivat će Državno izborno povjerenstvo (DIP).

Jasno se propisuje i osnivanje organizacijskog odbora, definira se broj članova, određivanje predstavnika i sadržaj odluka o osnivanju organizacijskog odbora inicijative, naveo je ministar.

- Također se propisuje obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa koje će u e-obliku voditi DIP, dodao je.

S 15 na 30 dana produžuje se razdoblje za prikupljanje popisa

Razdoblje prikupljanja potpisa birača koji traže raspisivanje referenduma produžuje se s 15 na 30 dana, uređuje se i pitanje mjesta prikupljanja potpisa na javnim površinama te će broj tih mjesta, ovisno o broju stanovnika, utvrđivati jedinice lokalne samouprave, bez naknade.

Definira se pojam "potpis birača" te se određuje koji se potpis birača smatra pravovaljanim, a detaljno se razrađuje postupak broja i pravovaljanosti potpisa te će ga obavljati DIP u roku od 30 dana od dana predaje potpisnih lista Saboru.

Određuje se i rok za raspisivanje referenduma te je Sabor dužan u roku od 30 dana od dana objave DIP-a da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi, raspisati referendum.

Uvodi se mogućnost protuprijedloga referendumskog pitanja

- Po uzoru na Švicarsku, uvode se izravni i neizravni prijedlozi predstavničkog tijela te će Sabor na prijedlog Odbora za Ustav i politički sustav moći unutar 30 dana pokrenuti postupak utvrđivanja protuprijedloga referendumskoga pitanja, rekao je Malenica.

U skladu s preporukama Venecijanske komisije prvi će se put propisati tko su sudionici referendumske aktivnosti i koje se radnje smatraju referendumskom aktivnošću.

Točno se definira tko će i na koji način moći promatrati održavanje referenduma te će tako postupku provjere točnosti i potpunosti podataka o potpisnicima upisanima u popisne liste (tzv. brojanje potpisa) imati pravo prisustvovati predstavnik organizacijskog odbora i predstavnika odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće, objasnio je Malenica.

Predloženim se zakonom uređuje i pitanje lokanih referenduma.

Malenica o odluci suda u slučaju Buljan Flander: Neshvatljiva sudska odluka, ali i oporbene imputacije

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica je rekao da mu je kao ministru nezahvalno komentirati slučaj s obzirom na to da se radi o sudskoj odluci na koju postoji mogućnost žalbe, ali mu je osobno neshvatljivo postupanje samog suca u konkretnom predmetu.Ž

Objasnio je da Zakon o medijima propisuje određene alate kako se može utjecati na određene medijske članke, bilo putem demantija, nekog drugog alata ili u krajnjoj liniji nekog drugog postupka.

- Ovršni zakon i institut privremene mjere ne znam za što je korišten u ovoj situaciji, kazao je Malenica, komentirajući sudsku odluku kojom je novinarki Jeleni Jindri zabranjeno da na portalu H-Alter objavljuje tekstove o ravnateljici Poliklinike za zaštitu djece i mladih Gordani Buljan Flander.

Malenica je ustvrdio da su mu isto tako neshvatljive imputacije određenih oporbenih političara da je to udar na slobodu medija.

Strategija protiv korupcije za snažniju afirmaciju građana, civilnog društva i medija

Nacrtom prijedloga Strategije za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. koji je vlada usvojila inzistira se na snažnijoj afirmaciji uloge građana, civilnog društva i medija kao "nezamjenjivih partnera tijelima javne vlasti u beskompromisnoj borbi protiv korupcije".

- Uključivanje građana, medija i civilnog društva u detekciju i praćenje koruptivnih rizika, kao pogled 'izvana', pomaže tijelima javne vlasti da rade odgovornije, transparentnije te da na odgovarajući način utječu na smanjenje mogućnosti korupcije, navodi se u tom strateškom dokumentu koji je nakon javnog savjetovanja i usvajanja na vladi upućen u daljnju proceduru.

Premijer Andrej Plenković rekao je da je korupcija fenomen protiv kojeg se kontinuirano borimo mi i brojne druge zemlje, a strategija će biti provedena kroz tri godišnja akcijska plana i ima precizno definirane prioritetne ciljeve od jačanja institucionalnog okvira i jačanja transparentnosti do jačanja sustava javne nabave i podizanja široke svijesti o nužnosti borbe protiv korupcije.

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica rekao je da nacrt obuhvaća daljnje unaprjeđenje učinkovitosti borbe protiv korupcije te razvoj institucionalnih, zakonodavnih, administrativnih i pravosudnih kapaciteta.

Jača kontrola imovinskih kartica sudaca, diploma, sukoba interesa u zdravstvu...

Malenica je u izjavi novinarima nakon sjednice vlade rekao je da je fokus strategije prvenstveno na prevenciji korupcije. U provedbi pet ciljeva predviđene su 94 mjere.

Iz strategije je istaknuo transparentnije imenovanje u tvrtkama u jedinicama lokalne samouprave, etički kodeks na lokalnoj razini i mehanizme za snažnije sprječavanje sukoba interesa i koruptivnih rizika, što znači da svi članovi predstavničkih tijela moraju prijavljivati svoje poslovne odnose s tom jedinicom lokalne samouprave.

Kad je riječ o imovinskim karticama sudaca predviđa se unaprjeđenje sustava same kontrole, a u području obrazovanja digitalna evidencija o studentima, digitalizacija diploma i njihova kvalitetnija provjera.

Mjere koje se odnose na zdravstvo vezane su za sprječavanje sukoba interesa kod osoblja koje istodobno radi u privatnom i javnom zdravstvu, podizanje svijesti o štetnosti medicinskog osoblja, a strategija predviđa i donošenje zakonodavnog okvira koji će urediti pitanje lobiranja.

Nova strategija izgrađena je u cilju nastavka kontinuiranog strateškog provođenja i nadograđivanja sustava antikorupcijskih mjera, a nakon isteka ranije strategije za razdoblje od 2015. do 2020. U tom su razdoblju, navodi se u nacrtu, postignuta mnoga poboljšanja u smislu zakonodavnih izmjena i jačanja institucija, ali se prostor za unaprjeđenje stvara primjenom zakona u praksi i jačanjem ovlasti institucija.

Jačanje postojećih i stvaranje novih sustavnih rješenja

U suzbijanu korupcije postavljeno je pet prioriteta javnih politika, odnosno posebnih ciljeva pri čemu se za jačanje institucionalnog i normativnog okvira predviđa 36 mjera.

Za jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti predviđena je 21 mjera, za jačanje sustava integriteta i upravljanje sukobom interesa 18, za jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave 11 te osam mjera za podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije, nužnosti prijavljivanja nepravilnosti i jačanja transparentnosti.

Predloženi ciljevi obuhvaćaju antikorupcijske mjere u području lokalne i područne samouprave, pravosuđa, sporta, zdravstva, obrazovanja i znanosti, sustava javne nabave, financijskog sustava kao i mjere mehanizama jačanja svijesti o štetnosti korupcije na svim razinama djelovanja, rekao je Malenica.

Strategija će se provoditi kroz tri trogodišnja akcijska plana i to za razdoblje od 2022. do 2024. godine, zatim od 2025. do 2027. te posljednji za razdoblje od 2028. do 2030. godine.

Na predloženoj strategiji radila je radna skupina sastavljena od predstavnika tijela javne vlasti i širokog kruga zainteresiranih dionika iz civilnog sektora, medija, akademske zajednice, privatnog sektora i sindikata te Savjeta za sprječavanje korupcije.

Nedostatak povjerenja u institucije

Korištena je interna analiza provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020., uzeti su u obzir dokumenti međunarodnih procjena korupcije, online istraživanje procjene postojećeg stanja percepcije korupcije kod građana te obveze iz nacionalnih dokumenata.

U nacrtu se spominje i istraživanje Eurobarometra o korupciji iz 2020. u kojem je Hrvatska svrstana među države članice EU-a s najlošijim rezultatom o percepciji građana o korupciji. Stoga je ministarstvo, uvažavajući visoke postotke u ispitivanjima percepcije korupcije, paralelno s postupkom izrade strategije provodilo online istraživanje u kojem je zaključno s 15. prosincem 2020. sudjelovalo ukupno 3815 građana.

Na pitanje, na kojem je području građanin najčešće primoran sudjelovati u korupciji, ispitanici na prvo mjesto stavljaju zdravstvo s 33,5 posto, a slijede lokalna samouprava s 15,5 posto, poduzetništvo s 13,4 posto i pravosuđe s 9,4 posto.

Vezano za povjerenje u institucije, u kontekstu borbe protiv korupcije, građani imaju najviše povjerenja u organizacije civilnoga društva odnosno civilni sektor, a najmanje u sudove, pučkog pravobranitelja i policiju.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!