15:30 / 20.06.2021.

Autor: Nedjeljom u 2/HTV/IMS

Marko Jelić u Nedjeljom u 2: Ne slažem se s prijedlogom proslave "Oluje" u Glini

 Šibensko-kninski župan Marko Jelić

Šibensko-kninski župan Marko Jelić

Foto: Nedjeljom u 2 / HTV

Šibensko-kninski župan Marko Jelić gostovao je u HTV-ovoj emisiji "Nedjeljom u 2". Komentirao je, među ostalim, prijedlog predsjednika Milanovića o proslavi "Oluje" ove godine - u Glini, s čime se, kaže, ne slaže. 

- Predsjednik ima pravo na svoj stav. Ja uostalom ne bih želio imati predsjednika koji nema stav. I on ima svoje argumente za to. Njegovi argumenti su ispravni, osim u aspektu da trebamo imati centralno mjesto obilježavanja. Zašto? Radi simbolike, jednostavno je to tako. Hoće li Glina ili Vukovar ili Zagreb, Vojnić ili Rijeka to odrađivati na svom lokalitetu, naravno da bi trebali. I neka to rade, ali centralno mjesto, tih 9 sati i 43 minute, kada se podiže zastava, barjak, ja mislim da je to toliko važno i simbolično da u biti nemamo zašto o tome raspravljati, rekao je. 

Na snimanje emisije došao je ranije, pa je uočen kako s poda skuplja papiriće. Evo što je rekao o tome:

Razbijene predrasude o Šerbedžiji

U uvodnom prilogu Maje Sever o Jeliću je govorio Rade Šerbedžija koji je, kaže u prilogu, smatrao da je i njegova dužnost pokušati pridonijeti stvaranju pozitivne energije, zato često i odlazi u Knin. Tako je upoznao Marka Jelića. Poštuje njegov pristup politici radi koje je napustio znanost. Jelić Stankoviću priznaje kako je imao predrasude prema Šerbedžiji prije nego što ga je upoznao.


- U biti iz tih predrasuda sam naučio puno i to sam Radi i rekao kad sam ga upoznao. To je jednostavno pouka za sve nas, da ne formiramo mišljenje dok ne upoznamo čovjeka.


Na pitanje što mu je zamjerao dok ga nije upoznao, kaže:


- Previše je bilo događanja s početka devedesetih i odlazak iz Hrvatske. A onda na kraju shvatite da je to divan čovjek koji je svoj životni put tražio na raznim mjestima zahvaljujući nerazumijevanju okoline. I kada to sami prolazite, a prolazio sam, shvatite da je većina nas u biti jednaka, samo se moramo malo otvoriti prema drugima i razvijati empatiju, socijalnu i pojedinačnu, kazao je.


Djetinjstvo u Kninu

Marko Jelić
rođen je u Kninu, ondje je odrastao, školovao se do rata. Knin pamti po lijepome, imao je - kaže - lijepo djetinjstvo. Imali su kuću malo izvan grada, farmu, a roditelji su radili u tvornici. Knin je tada imao oko 18 tisuća stanovnika. Dolazi iz vjerničke obitelji. 


Lijep život presijeca se 1992. godine kada napuštaju Knin pod lošim okolnostima. No neugodnosti su počele i ranije: nož pod grlo, pištolj na čelo. 


- Taj događaj s nožem pod grlo se dogodio značajno prije početka rata. Bila je to negdje '87. To kuhanje događanja koja su se pripremala, očito u raznim kuhinjama, uvjeravalo je, pogotovo mlade ljude, da je netko drugi, s druge strane, ili tko drugačije razmišlja, neprijatelj, da je manje vrijedan i tako dalje. Moj djed, koji je bio milicajac prije mirovine, inače Srbin porijeklom, nedaleko Knina, naučio me zajedno s bakom, da volim Hrvatsku. To su bili normalni ljudi, veliki, široki. On kad je čuo što mi se dogodilo, otišao je do direktora škole koji je bio Hrvat. Mali grad, poznavali su se. To kad krene krivo, a ne zaustavite to u početku.... To je krivica opće populacije, da šutimo. A ne smijemo šutjeti. Moramo govoriti i stalno upozoravati. 


Kada je počeo rat, otac je dugo odbijao napustiti dom, početkom '92. prognani su i dolaze u Zadar.

Marko Jelić u emisiji Nedjeljom u 2

Marko Jelić u emisiji Nedjeljom u 2

Foto: Nedjeljom u 2 / HRT

Bivši član Mladeži HDZ-a

Bio je član Mladeži HDZ-a. Evo što danas kaže o tome:


- U HDZ sam se učlanio jer je moj otac bio osnivač HDZ-a devedesetih. Tada su svi išli u HDZ. Imali ste dvije stranke. Jedna je bila HDZ, druga je bila SDS, i bilo je nešto malo naznaka SDP-a. HDZ je bio pokret gdje su većina stanovnika ove zemlje, i oni koji žive izvan nje, a osjećaju da im je ovo domovina, smatrali da je to put za slobodnu Hrvatsku. I naravno, u većini slučajeva je i bio. Nisam ja s 15 godina sigurno radio nikakve malverzacije, niti mi je to padalo na pamet. Ili moj otac koji je bio na prvoj liniji, kaže, dodajući kako neki ljudi uvijek pronađu put do ostvarenja vlastitih interesa.

U Zagrebu je Jelić završio molekularnu biologiju. Doktorirao je u Münchenu s 27 godina. Vratio se na poziv tadašnjeg ministra Primorca i pokrenuo osnivanje Veleučilišta Marka Marulića u Kninu. Dok je Jelić bio dekan, veleučilište je bilo najbolje rangirano u državi. No upravo odnos gradskih vlasti, točnije HDZ-a, prema njemu i ljudima koji vode veleučilište gurnuo ga je u politiku. Kandidirao se prije 4 godine na lokalnim izborima i "srušio" Josipu Rimac.


U Kninu njegov dosadašnji zamjenik sada preuzima kormilo i nastavlja započete projekte. Marko Jelić sada kao župan na posao ide u Šibenik - sjedište županije. I dalje će se voziti iz Knina u Šibenik na posao.


- To je 56 kilometara. Na putu provedem između sat i 40 minuta do dva sata. Ali to nije uzalud bačeno vrijeme jer imam mobitel, "hands free", kaže.


Tko savjesno radi svoj posao, ne mora za njega brinuti


Što će biti kada kao župan "snimi" situaciju i shvati da su neki ljudi do posla došli preko veze, nisu prošli javne natječaje, ali sada su tamo zaposleni i zakon ih štiti?


- Neće im biti ništa ako budu radili savjesno i kvalitetno svoj posao. Nećemo sada ulaziti u takve rasprave i otvarati stare rane i raditi veću nepravdu. To jednostavno nema smisla. Ali onaj tko ne bude radio ne može sudjelovati u ovom procesu, rekao je.

Natječaji koji traju jedan dan


Poduzetnicima će, kaže, pomoći da imaju što manje administracije, pritom će na državu vršiti pritisak ako shvate da je država tu problem, rekao je. Jelić u prilogu Maje Sever govori i o 15 godina neostvarenom projektu. Tehnopolis u Zverincu - inovacijsko središte za zdravu i funkcionalnu hranu. Projekt je odavno spreman, kaže da ne zna gdje je točno zapelo, ali jedan je od razloga što se kandidirao za župana. U daljnjem upravljanju kao župan računa i na europske fondove.


Na državnoj razini jedan od problema, iznosi, je sljedeći:

- Ono na što su mi se žalili dosta... Oni znaju, ovisno koje tijelo to radi, otvoriti natječaje koji traju jedan dan. Pa ne možete pripremiti... To znači da je netko već znao za to, otvaraju ga na jedan dan i zatvore ga. Pa kako to? To je meni jako suspektno. Nemojmo to raditi jer nećemo uspjeti iskoristiti sredstva za ono što treba. I još jedna bitna stvar koju moram napomenuti - to da se gleda što je prvo stiglo. Otvorite natječaj da traje od tada do tada, ja znam da je to kompleksno, da nemaju dovoljno ljudi, ali ako vi recimo pošaljete jednu sekundu poslije mene, ja dobijem 65 bodova a vi dobijete 98, vi ne prođete zato što sam ja prvi, to nema smisla. To je nešto što mi smeta i mislim da će loše utjecati na iskoristivost fondova, rekao je. 

Pogledajte cijeli razgovor:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!