Četiri godine ograda: Komu pripada Markov trg?

Četiri i pol godine nakon napada vatrenim oružjem na zgradu Vlade, Markov trg i dalje je ograđen, nedostupan stanarima, turistima, građanima. Sumnja na terorizam nije potvrđena, sigurnosne procjene su klasificirane i nepoznate javnosti, a središte zakonodavne, izvršne i sudske moći, desetljećima odredište bezbrojnih prosvjeda, danas je parkiralište za dužnosnike. Kome pripada Markov trg, pogledajte u Labirintu "Trg premijerovog mira".

- Kad se dogodi terorizam u nekoj zemlji, u Francuskoj, Engleskoj, Americi, Novom Zelandu, prva stvar što predsjednik ili premijer te zemlje kaže svom narodu je - nećemo dozvoliti da nam mijenjaju naš način života. Nama su promijenili naš način života, kaže Don Markušić, stanar Gornjeg grada.

Mirjana Silađin, stanarka Gornjeg grada kaže kako su mislili da su to privremene mjere, međutim, privremene mjere traju već četiri godine. 

- Sad smo najedanput oni i mi, jer mi ne možemo proći. I razdvaja se južni i sjeverni dio Gornjeg grada, kaže Adriana Čulek, stanarka Gornjeg grada.

- To je doslovno trg HDZ-ovog mira u kojem Plenkoviću zapravo smetaju građani koje odmiče od sebe i to je još jedan važan element, smetaju mu mediji, naglašava Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.

Markov trg svjedočio ključnim događajima u hrvatskoj povijesti

Povjesničar Tvrtko Jakovina kaže kako je Markov trg kroz povijest bio središte političke moći u Hrvatskoj. 

Svjedočio je ključnim događajima u hrvatskoj povijesti.

Godine 1988. radnici Vartilena došli su u Sabor tražeći posao i sigurnost, dok su 1989. radnici Industrogradnje prosvjedovali zbog krize u građevinarstvu. Dana 30. svibnja 1991. skinuta je jugoslavenska zastava i postavljena hrvatska. U listopadu iste godine, usred Domovinskog rata, Markov trg bio je meta napada, a tadašnji predsjednik Franjo Tuđman poručio je da će Hrvatska istjerati okupatore i obnoviti porušenu zemlju.

Trg je svjedočio inauguracijama predsjednika, posjetama stranih lidera poput Georgea Busha 2008. i Aleksandra Vučića uz jake policijske mjere. 

Stanari Gornjeg grada prisjećaju se svih tih događaja, ističući kako nije bilo ograda ni zabrana.

- Premijera Ivicu Račana su gađali jogurtom, nije mu palo na pamet da te ljude makne sa trga, ističe Ingrid Antičević Marinović, sutkinja Ustavnog suda (2016. - 2024.).

Štićeni prostor prve kategorije

Međutim, nakon što je Danijel Bezuk 12. listopada 2020. pucao na Banske Dvore, Vlada je neposredno okruženje Hrvatskog sabora i Vlade odredila kao štićeni prostor prve kategorije. 

- Premijer Andrej Plenković odmah je tvrdio da je to teroristički napad. Pucnjava je sama po sebi strašna, ne želim ju umanjivati, ali nije svaka pucnjava terorizam. I Županijsko državno odvjetništvo je otvorilo istragu u tom slučaju pod sumnjom na terorizam. Međutim, ta istraga je zatvorena. Nitko ne spori da ljudi imaju pravo na sigurnost, da i dužnosnici imaju pravo na svoju sigurnost. Međutim, kad gledate te ograde, one su vrlo provizorne, preko njih se praktično može proći. Pisali smo SOA-i, jesu li proveli nove sigurnosne procjene. Obraćali smo se odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Pisali smo zastupnicima. Skupili smo dvadesetak organizacija civilnog društva da zajedno pozovemo vladu i MUP – otvorite Markov trg javnosti. Možda najznačajnija naša akcija je bio taj zahtjev za ocjenu ustavnosti koji je išao prema Ustavnom sudu. Tehnički, oni su u jednu uredbu koju imaju štićene osobe i prostore dodali Markov trg. To su oni tehnički napravili. A mi smo njih pitali, je li vlada prekršila ovlasti, time da je ograničila prava i slobode na Markovom trgu, na tom prvorazrednom političkom prostoru, ističe Oriana Ivković Novokmet.

Međutim, Ustavni sud proglasio se nenadležnim u slučaju ispitivanja ustavnosti uredbe prema kojoj je Trg svetog Marka zatvoren za javnost od napada na zgradu Vlade u listopadu 2020.

- Ustavni sud je donio jednu vrlo spornu, skandaloznu odluku. Proglasili su se nenadležnim. Mi smo naravno na to reagirali i rekli, pa tko može štititi građane od Vladine samovolje ako je Ustavni sud nenadležan? Tko je nadležan? Tko to može odrediti, dakle? Je li Vlada prekršila svoje ovlasti? Pa to može samo Ustavni sud, rekla je Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.

Ingrid Antičević Marinović smatra kako se nije postiglo ono što se trebalo, a to je sigurnost tih objekata, sigurnost štićenih osoba.

- Jedino što su se eliminirali građani. Na takav način, čini mi se da vlast pokazuje da je jaka upravo prema onim slabima - građanima, kaže.

Sigurnosna prosudba za Markov trg ažurirana, ali klasificirana

Sigurnosna prosudba za štićene objekte na Trgu sv. Marka posljednji put je nadopunjena u listopadu 2024., no njen sadržaj ostaje klasificiran. 

"Planirana ugradnja niza elemenata sustava tehničke zaštite na štićene objekte i u prostor njihovog neposrednog okruženja, značajno će utjecati na stanje sigurnosti i smanjenje razine rizika, ali je početak tog postupka, što uključuje i uklanjanje ograda, uvjetovan dinamikom procesa temeljite građevinske obnove štićenih objekata koji se nalaze na Trgu sv. Marka", stoji u priopćenju Ministarstva unutarnjih poslova.

Građani drugog reda i nedodirljivi

Udruga Sjena 15. prosinca 2022. organizirala je prosvjed djece s teškoćama u razvoju, osoba s invaliditetom i njihovih obitelji protiv zakona koji bi im nanio štetu. Prosvjednici su se suočili s preprekama – nisu smjeli provesti kabel za mikrofone, nisu imali pristup toaletu, a umjesto pomaknute, ograda je bila dodatno izvučena, onemogućivši osobama u kolicima pristup trgu.

- I taj moment mi je ostao u jednom groznom sjećanju i groznoj slici gdje politike s njima podobnim ljudima sjede na toplom, piju čaj i gledaju s friško opranih prozora zgrade vlade i gledaju zapravo svoje nemoćne građane koje su oni svojom inertnošću, svojim neradom, svojim zapravo totalnom bešćutnošću i neempatijom doveli do Markova trga, doveli na taj prosinački dan da se tamo smrzavajući zapravo ukažu na to kako oni teško žive. Tada smo vizualno s tom ogradom osjetili svu tu hladnoću i tu bešćutnost, tu udaljenost inače izvršne zakonodavne vlasti prema ovoj populaciji, ističe Suzana Rešetar, predsjednica Udruge "Sjena".

Dodala je kako bi voljela prošetati sa svojim djetetom po Markovom trgu i posjetiti Markovu crkvu, osjećajući se kao ravnopravan građanin svog grada i države.

- I da mu ta ograda ne poručuje da s druge strane ograde postoje ljudi koji odlučuju o našim životima, a koji su s tom ogradom pokazali i uputili poruku građanima Republike Hrvatske da oni sebe smatraju nedodirljivima, kaže predsjednica Udruge "Sjena".

Povjesničar Jakovina smatra kako nakon ovoliko godina nakon incidenta, nema potrebe da Markov trg bude zatvoren.

- Mislim da to nije u tradiciji toga trga i mislim da bi se otvorenost, transparentnost vlasti i skromnost toga prostora za jednu zemlju koja je eto članica svega što se na zapadu može biti članica, mislim da bi to bila dobra poruka. I dobra poruka za te turiste i dobra poruka za građane. Ovako, s parkiralištem za limuzine, mislim da to nije, kaže.

- Stvarno se osjećaš kao građanin drugog reda. Sad stvarno postoje oni i mi. I to nije dobro. Pogotovo u nekom demokratskom društvu, u demokraciji u kojoj mislimo da jesmo, kaže Adriana Čulek, stanarka Gornjeg grada.

- Ali ključno pitanje je zašto su te ograde uopće tamo? Koga one štite? One su psihološka barijera i one su pokazatelji da ova vlast ne poštuje demokraciju i demokratsko nasljeđe, zaključuje Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica Gonga.