Milanović u New Yorku o BiH

Predsjednik Milanović pred Općom skupštinom UN-a naglasio je predanost Hrvatske zajedničkim naporima u rješavanju globalnih izazova - od pandemije do klimatskih promjena. Istaknuo je i hrvatsku predanost miru i stabilnosti zapadnog Balkana zbog čega je, rekao je predsjednik Milanović, Hrvatska i jedan od najsnažnijih zagovornika proširenja Europske unije na to područje.

- Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske.

Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena, naglasio je.

- Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu - Bošnjacima, Srbima i Hrvatima - da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti, naglasio je predsjednik. 

Položaj Hrvata u BiH bio je tema jučerašnjeg sastanka predsjednika Milanovića s turskim predsjednikom Erdoganom.

- Ja sam rekao da sam predsjednik Hrvatske, predsjednik hrvatskih građana, Hrvata, pa na neki način i onih Hrvata koji žive u Bosni i Hercegovini da je to moja dužnost i obveza i osjećaj na kraju krajeva, rekao je Milanović.

- Vi znate da građani Bosne i Hercegovine hrvatske narodnosti imaju svi hrvatsko državljanstvo. Jesam li im ja predsjednik? Pa ja mislim da jesam, naglasio je.

O svom viđenju situacije u Bosni i Hercegovini govorio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.  

- Jačanje etničkih politika u mojoj zemlji, temeljenih na isključivosti i etno šovinističkim tendencijama uz porast vjerskih netrpeljivosti i urušavanje sekularizma u regiji zapadnog Balkana izaziva veliku zabrinutost, rekao je predsjednik Milanović.

Komšićevo obraćanje članicama UN-a pokušao je spriječiti srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Obavijestio je glavnog tajnika UN-a da Komšić za to nema suglasnost Predsjedništva BiH te je Antonija Guterresa optužio da će pridonijeti raspadu BiH dopusti li mu da održi govor. 

Američka je diplomacija pozitivno reagirala na govori predsjednika Milanovića. U fokusu njegovih današnjih aktivnosti je sastanak s 15-ak uglednih Hrvata koji su vrlo uspješni na različitim područjima. 

Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman iznimno je aktivan. On se sastao sa svojim kolegama iz Irana, Katara, Kirgistana, sudjelovao je na ministarskoj konferenciji posvećenoj Afganistanu s naglaskom na pravu žena i djevojčica.

Pandemija definitivno dominira ovogodišnjim zasjedanjem. Danas se komentira inicijativa američkog predsjednika Joa Bidena da se do iduće godine za vrijeme ponovnog zasjedanja UN-a, 70 posto pučanstva bude procijepljeno, a Amerika je spremna donirati više od milijardu doza cjepiva, no mora se reći kako do sada u donaciji cjepiva prednjači EU.

Još je jedna tema aktualna danas, a to je zahtjev talibana da pred općom skupštinom govori njihov diplomatski predstavnik koji još uvijek nije potvrđen od UN-a te se zato očekuje da govor održi veleposlanik svrgnute Afganistanske vlade. Zbog proceduralnih i političkih razloga, teško da će se vidjeti talibanski veleposlanika kako govori na East Riveru, izvijestila je za Dnevnik, Branka Slavica, dopisnica HRT-a iz Washingtona.