Miloloža o cijeni plina: Nije kriva Vlada ni trenutna struktura Zagreba

Rast cijena energenata, u prvom redu plina, zasigurno je tema koja će obilježiti 2022. godinu, a o problemima s kojima se zbog toga u Hrvatskoj već suočavaju poduzetnici, posebno u Gradu Zagrebu, Silvana Skočajić u Studiju 4 razgovarala je s Ivanom Miloložom, predsjednikom Uprave tvornice Munja. Tvornici je, rekao je, za prosinac ispostavljen račun za plin 345% veći nego na početku godine. 

Bolje je, kaže, govoriti o tome u postocima nego u iznosima, jer iznos nije identičan za npr. malog ugostitelja i veliko poduzueće koje je i veliki potrošač. 

- Ali kad kažete rast cijena - uhvatite se za glavu. Čisti prikaz da gledatelji dobiju - cijene plina rasle su nama i svim drugim potrošačima. Znači, 1. 1. 2021. godine bila je 0,303, 15. 11. bila je 0.705, a 31. prosinca 1,054, tu negdje - rast cijena u 2021. godini se dogodio 345% u odnosu na početak godine, rekao je Ivan Miloloža. 

- Naprosto ste šokirani. Bez obzira na nekakve najave i rast cijena koji se događa u svijetu, jednostavno budete frapirani, rekao je upitan kako je reagirao kad je vidio račun. 

U međuvremenu, kaže, razgovarao je s francuskim, austrijskim i slovenskim potrošačima. 

- Naravno da je rast cijena energenata svugdje u svijetu i zbog geopolitičke strategije, zbog špekulativnih igara i malo svega, ali nigdje nisu zabilježeni apsurdi kao što su zabilježeni u Republici Hrvatskoj, rekao je. 

Na pitanje što se dogodilo i je li kontaktirao s Plinarom Zagreb, odgovara da s Plinarom nije kontaktirao. 

- Ja nisam kontaktirao s Plinarom Zagreb, međutim, onaj tko dugo radi u industriji, tko se dugo time bavi, zna kako se ugovaraju cijene plina, rekao je.

Istaknuo je da nije član ni jedne političke stranke, pa ono što će reći nikome nije ni kritika niti ikome ide u prilog.  

- Prvo, s ovim Vlada nema apsolutno ništa. Identično, s cijenom plina nema ništa ni postojeća struktura Grada Zagreba, rekao je i ponovio da ne želi ići u prilog trenutno vladajućoj strukturi.

- S trenutnom cijenom plina u Zagrebu ima bivše rukovodstvo Grada i bivše rukovodstvo Plinare, koji nisu na vrijeme ugovorili slot plina, naglasio je Miloloža.

Dodao je da to moraju znati ljudi koji se bave strukom.

- Po ustavu i zakonu RH, a i u svakom ugovoru koji potpišete piše vam odgovorno i savjesno poslovanje. Savjesno i odgovorno ponašanje nosi i plaću koju ćete dobiti, ali i sankcije i kazne. Ne može se nečije nesavjesno i neodgovorno ponašanje prelomiti na nekome drugome, poručio je Miloloža, i ponovio da ne govori kao političar. 

Račun koji su dobili za plin u "Munji" nisu platili, niti će ga, kaže, platiti, niti ga mogu platiti.

- Naravno da je to problem Vlade i rukovodećih ljudi, jer što je država? Država se mora brinuti o svojim građanima i svojim poduzećima kao što građani u ratu brane svoju državu, a u miru plaćaju porez i ostalo. Ako mi možemo otići u stečaj, zašto to i netko drugi ne bi mogao, upitao je nakon komentara voditeljice kako je to sad ipak problem Grada i Vlade. 

- Ako mi svoje obaveze ne možemo pokrivati, pa se nesavjesnim ponašanjem dovedemo u poziciju da moramo uzeti kredit, pa kad ga ne možemo vraćati odemo u stečaj i netko  drugi nas preuzme, zašto to ne bi napravila zagrebačka Plinara. Pa u Plinari se 20 godina na rukovodećim mjestima rotiraju isti ljudi, rekao je. Dodao je kako se u svijetu zna kako se kupuje plin. 

-  Nažalost, kod nas ljudi često dolaze po političkim funkcijama. Bitno je da ste član stranke, pripadnik određene "grupe", ne aludiram ovdje ni na što, kazao je Miloloža. 

- Pozicija jednog subjekta njegov je osobni problem. Ovdje treba gledati globalno, iz pozicije koja se dogodila u Hrvatskoj. Ja sam zadnja tri dana prošlog tjedna razgovarao s mnogo čelnih ljudi velikih firmi u Hrvatskoj, srednjih firmi, ugostitelja i ostalog, rekao je upitan je li stečaj zbog cijena plina realna opasnost koja prijeti njegovoj, ali i tvrtkama drugih poduzetnika. 

Identičan problem zbog identičnih propusta identičnih ljudi 

Ivan Miloloža u Studiju 4 istaknuo je da ova situacija s cijenama plina nije prvi takav slučaj u Hrvatskoj.  

-  Pa 2009. imali smo identičan problem zbog identičnog propusta identičnih ljudi. I apsurd - opet se desio problem Rusije i Ukrajine. Svi su akteri isti, kazao je. 

Dodao je da bi i sam vjerojatno, da je lider neke velike zemlje koja raspolaže velikim resursima, tražio bolju poziciju, ali ista je ta pozicija za Hrvatsku postojala i 2009., i, kaže, kao da se ništa nije dogodilo.

Ne samo da nismo ništa naučili, nego smo išli još gore, smatra Miloloža. Nismo naučili da je plin burzovni artikl koji se ugovara za dulji period, a ne za jednu sezonu, dodao je. 

- Da se barem od 2009. promijenila energetska politika, ne bismo se našli u ovoj poziciji, kazao je upitan je li se mogla voditi drugačija energetska politika.

- Cijene energenata rastu svugdje u svijetu, ne možemo izbjeću tu sudbinu. Plin je okružje u kojem djelujemo. Mi ne možemo izbjeći to da je Rusija centralni opskrbljivač zapadne Europe, Europske unije i tog dijela svijeta. To je realnost. Moglo se izbjeći ono što se nije kalkuliralo. Nama se na funkcijama nalaze ljudi koji niti se razumiju u plin, niti znaju kako se to radi, niti im je to zanimljivo, kazao je.

Pokrivenost zalihama domaćeg plina  - promašena strateška politika

- Sad se pokazao način na koji je Hrvatska radila zadnjih 25 gopdina. Par resora su centralni za svaku državu - to su energenti, to je voda, to je okoliš. Mi nažalost nismo vodili politiku. Današnje stanje, a ja sam u industriji od 1988. god., i de facto samo cijeli život proveo u proizvodnji i na čelnim funkcijama u industriji. Hrvatska je imala gotovo 93% pokrivenosti potreba za svoju industriju i stanovništvo. Stavimo pandan - koliko je tada industrija imala i koliko je u zadnjih 25 godina velikih industrijskih potrošača plina papropalo - a 86% pokrivenosti sigurno je tada bilo, rekao je. 

- Ne želeći imputirati nikome, tek se pokazalo koji je značaj i uloga INE bio. Hrvatskoj je bogodano da ima ležišta plina kao rijetko tko u Europi. Danas smo negdje na 36% pokrivenosti svojih potreba. Kada to stavite u pandan ondašnje industrije, mi bismo danas trebali imati 130% pokrivenosti svojih potreba. Zašto se nije drugačije radilo, to nisam ja niti ste vi, ni bilo tko od nas, ali ja mislim da je to promašena strateška politika koja se vodila, zaključio je Ivan Miloloža.