19:21 / 06.12.2021.

Autor: Dnevnik/P.F./HRT

Potpisan sporazum o strategiji za uvođenje eura; Marić za Dnevnik: Hrvatska dobro stoji

Ministar financija Zdravko Marić

Ministar financija Zdravko Marić

Foto: Dnevnik / HRT

Gost središnjeg Dnevnika HTV-a bio je ministar financija Zdravko Marić koji se javio iz Bruxellesa te govorio o potpisivanju sporazuma o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura. Dao je i komentar o amandmanima na državni proračun o čemu se raspravljalo se u Saboru. Vladino prihvaćanje pet oporbenih amandmana vrijednih 11 milijuna kuna oporba naziva 'kikiriki' i najavljuje da proračun neće podržati, no ministar Marić kaže kako će oni doprinijeti još boljoj kvaliteti proračuna.

Potpisivanje sporazuma o komunikacijskoj strategiji za uvođenje eura

Ministar financija Zdravko Marić u Bruxellesu je potpisao sporazum o partnerstvu između Hrvatske i Europske komisije o organizaciji informativne i komunikacijske kampanje o uvođenju eura. Sporazum su u ime EK potpisali izvršni potpredsjednik zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis i povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni. Sporazum je potpisan na marginama sastanka ministara financija eurozone u uključivom formatu, na kojem je sudjelovao i ministar Marić.

Ovim sporazumom o partnerstvu Hrvatska i Komisija izražavaju suglasnost da će koordinirati svoje informativne i komunikacijske napore s ciljem povećanja informiranja javnosti u Hrvatskoj o funkcioniranju ekonomske i monetarne unije i valuti eura što bi trebalo pridonijeti jednostavnijem prelasku na zajedničku europsku valutu.

Komisija će temeljem ovoga sporazuma podržati niz aktivnosti koje će se provesti u okviru komunikacijske strategije. Zajedno s Hrvatskom identificirat će aktivnosti koje će biti podržane, a koje mogu uključivati jačanje ljudskih kapaciteta u komunikacijskoj domeni, ispitivanja javnog mnijenja, izradu promotivnih materijala i publikacija, održavanje konferencija i seminara, priređivanje izložbi, provedbu medijske kampanje i aktivnosti vezanih za odnose s javnošću.

EK će temeljem ovoga sporazuma ili izravne provedbe aktivnosti osigurati do 50 posto ukupnih sredstava utrošenih za provedbu aktivnosti iz Komunikacijske strategije za provedbu Nacionalnog plana zamjene hrvatske kune eurom. 

Povodom potpisivanja sporazuma potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a. Na pitanje kako bi informativna i komunikacijska kampanja o uvođenju eura trebala izgledati Marić je rekao kako je potpisivanje sporazuma vrlo važan korak u svemu što radi Vlada - a to je put prema ulasku u eurozonu i uvođenju eura.

- Sigurno da kroz načela i principe koje smo utkali u taj put, informiranost, znanje i potpuna transparentnost prema našim građanima, su ključni, integralni. Tako da bi ova komunikacijska strategija tome zapravo i trebala i hoće najviše pridonijeti, kako u ovoj fazi kada još uvijek traju pripremne radnje, kada smo još uvijek fokusirani na ispunjavanje naših kriterija, a tako još i više onoga časa kada europske institucije u okviru procedure proglase i službeno objave da kroz tada, nekih šest mjeseci, Hrvatska ulazi u eurozonu. Taj trenutak najranije se može dogoditi sredinom iduće godine, rekao je Marić. 

Hrvatska dobro stoji u ispunjavanju kriterija za uvođenje eura

Komentirajući činjenicu da su kriteriji za ulazak u eurozonu zbog pandemije u dobroj mjeri suspendirani i je li Hrvatska i dalje pri tome da uvede euro 1.1.2023. Marić je rekao da i dalje RH stoji pri tome.

- Uz napomenu da trebamo ispuniti sve te kriterije, ja osobno ne osjećam neko pretjerano ublažavanje, dijalog i općenito naša suradnja s europskim institucijama, kako Europskom komisijom tako i Europskom središnjom bankom, ali i zemljama članicama je vrlo intenzivna. Mi se držimo svega onoga na što smo se na neki način obvezali kao mjere koje treba ispuniti nakon našeg ulaska u devizni tečajni mehanizam 2 (ERM2). Tu je i izvješće EK o stanju i stupnju konvergencije, kao i dobro znani Maastriški kriteriji. Ne ulazimo kako će oni izgledati za nekoliko godina, već sad postoje određene najave i spekulacije o nekakvoj reviziji, mi se držimo ono što trenutno vrijedi. Po svih 5 kriterija, uključujući i stopu inflacije i što se tiče fiskalnih kriterija Hrvatska stoji dobro i prijedlog proračuna za iduću godinu bi trebao osigurati da Hrvatska ispunjava i te uvjete, naglasio je Marić.

O amandmanima: Doprinijet će još boljoj kvaliteti proračuna

O saborskoj raspravi o amandmanima, o prihvaćanju nekoliko oporbenih čija je vrijednost 32 milijuna kuna te hoće li to dodatno povećati proračunski manjak ministar financija je rekao kako neće.

- Prema Zakonu o proračunu kad god predlažete amandman za neko povećanje sredstava za neku namjenu morate u isto vrijeme predložiti adekvatno smanjenje na nekoj drugoj stavci. Kroz amandmane ne možete i ne smijete povećavati ukupni rezultat proračuna. Prihvaćena su 4 amandmana vladajućih i 5 oporbenih. Mislimo da će oni doprinijeti još boljoj kvaliteti proračuna za iduću godinu, godinu koja još uvijek ima izazove, prije svega vezanih uz COVID. Ali nakon jedn dosta dobre godine u kojoj smo po svemu sudeći dostigli predrecesijsku razinu realnog BDP-a u idućoj godini cijeli proračun je baziran na nastavku rasta BDP-a od nekakvih 4,4%. Međutim, što uvijek napominjem kao ministar financija, uz sve dobre i gospodarske pokazatelje, dobro punjenje proračuna, naš fokus treba i mora biti uvijek i isključivo na troškovnoj, rashodnoj strani proračuna, još je jednom istaknuo Marić.

O velikom izdvajanju za zdravstvo: Sveobuhvatna reforma na troškovnoj strani

Dio oporbe pita se kako to da će proračun za zdravstvo biti 4 milijarde kuna manji u odnosu na ovu godinu. Upitan znači li to da očekuje kako će situacija s pandemijom u 2022. godini biti značajno bolja Marić je rekao kako je na to najbolje odgovoriti kroz dvije jednostavne brojke.

- Proteklih nekoliko godina transfer iz državnog proračuna prema Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje negdje je na razini od oko 2,6 milijardi kuna. Takav je bio i originalni plan za ovu godinu, konkretno 2,75 milijardi kuna. Mi ćemo izvršiti proračun na razini od 9,1 milijardu kuna, dakle 3,5 puta više od onoga što je originalno planirano. Takva povećanja i taj ukupni proračun zdravstva koji ove godine dolazi gotovo na razinu 38 milijardi kuna evidentno ne možemo kao takav držati bez zadiranja i bez prave sveobuhvatne reforme na troškovnoj, rashodnoj strani. Kada samo uspoređujete iduću godinu s izvršenjem ove godine vidite to smanjenje. Međutim smanjenje je više nego evidentno ne kao takvo nego zato što smo ove godine zaista imali značajno povećanje izdvajanja za zdravstvo. Podsjetit ću sve skupa, u okviru prvog rebalansa otvorili smo tu stavku u okviru našeg dogovora s veledrogerijama kako bi prevenirali da ne dođe slučajno do prekida u lancima opskrbe lijekova, medicinskih pomagala prema bolnicama te da se ti rokovi plaćanja svedu na koliko-toliko prihvatljivu razinu, 180 dana bolnice, 120 dana ljekarne, što je opet iznad zakonom propisanih uvjeta. Mislim da smo i ove godine pokazali, dokazali, da samo isključivo s likvidnosnim injekcijama na prihodovnoj strani proračuna ne možemo zdravstveni sustav staviti na financijski održive noge, rekao je zaključno ministar Zdravko Marić u javljanju iz Bruxellesa.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!