Okrugli stol: Treba li Deklaracija o Domovinskom ratu dobiti zakonsku zaštitu

Uoči dana sjećanja - u Saboru su održana dva okrugla stola. Jedan je organizirao Domovinski pokret o Vukovaru kao mjestu posebnog pijeteta, na kojem su govorili zastupnici i branitelji Grada Heroja. Na drugom, u organizaciji Odbora za ratne veterane, raspravljalo se o tome da Deklaracija o Domovinskom ratu, donesena 2002. - postane zakon.

Saborski Odbor za ratne veterane organizirao je u četvrtak okrugli stol o Zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu da bi potaknuo javnu raspravu o važnosti očuvanja i zakonske zaštite Deklaracije o Domovinskom ratu te o mogućim modelima pravne zaštite njenih temeljnih načela.

Deklaraciju o obrambenom Domovinskom ratu Hrvatski sabor donio je 2000. godine.

Sudionici okruglog stola o zakonskoj zaštiti Deklaracije o Domovinskom ratu istaknuli su kako je ona temeljni državni akt, dio podržava donošenje posebnog zakona te pravne zaštite i institucionalnog vrednovanja njezinih temeljnih načela, sa sankcijama za iskrivljavanje istine o obrambenom Domovinskom ratu, dok drugi smatraju da postojeći zakoni pružaju dovoljnu zaštitu.

Iako Deklaracija jasno definira istinu o Domovinskom ratu i Deklaracija i branitelji suočavaju se s uvredama

Predsjednik saborskog Odbora Josip Đakić (HDZ) istaknuo je kako Deklaracija jasno definira istinu o Domovinskom ratu, sprječava manipulacije, učvršćuje nacionalno jedinstvo te daje smjernice državnim tijelima i diplomaciji.

No, upozorio je da su se i Deklaracija i sudionici Domovinskog rata suočavali s uvredama i omalovažavanjem, i to nikada nije doživjelo pravu osudu državnih tijela, osim one političke.

Đakić: Moguće rješenje u KZ dodati stavku da kršenje Deklaracija može biti sankcionirano

Đakić je ocijenio da Kazneni zakon više štiti okoliš nego Domovinski rat, a nakon rasprave u zaključku je naveo kako bi možda najbolje rješenje bilo u Kazneni zakon dodati stavku da kršenje Deklaracija može biti sankcionirano.

Iako Deklaracija ima snažan politički i moralni autoritet, ona nema obvezujuću pravnu snagu zbog čega se njezine temeljne odredbe postupno relativiziraju - u udžbenicima i obrazovnim materijalima, medijskom prostoru i javnim istupima, ali i u pojedinim sudskim i međunarodnim kontekstima, upozorila je predsjednica Udruge zagrebački dragovoljci branitelji Vukovara i inicijatorica okruglog stola Zorica Gregurić.

Predložila je da Sabor razmotri donošenje Zakona o vrijednosti Deklaracije o Domovinskom ratu, odnosno Zakona o Domovinskom ratu kojim bi se utvrdila pravna odgovornost za javno poricanje, iskrivljavanje ili omalovažavanje odredbi Deklaracije, u obrazovni sustav uveo obvezni sadržaj o Domovinskom ratu u skladu s Deklaracijom i uspostavio institucionalni mehanizam nadzora nad primjenom i zaštitom vrijednosti Domovinskog rata.

- Takav zakon ne bi bio usmjeren protiv slobode mišljenja, nego bi imao za cilj zaštititi povijesnu istinu i spriječiti da se kroz relativizaciju Domovinskog rata naruši dostojanstvo RH i njezinih branitelja, poručila je Gregurić.

Imamo propise koji štite ugled RH, ali Deklaracija nije dovoljno prepoznata u društvu

Državna tajnica Ministarstva pravosuđa Vedrana Šimundža Nikolić navela je kako je Ministarstvo otvoreno po tom pitanju i da je na društveno-političkim akterima da odluče hoće li donositi poseban zakon o Domovinskom ratu ili će njegovo vrijeđanje sankcionirati kroz prekršajno ili kazneno zakonodavstvo.

Pri tome je napomenula kako Kazneni zakon već sadrži odredbe koje štite ugled RH kroz koje se može štititi i Domovinski rat, ali i navela kako sama Deklaracija nije dovoljno prepoznata u društvu. Predložila je da se Deklaraciju učini prepoznatljivijom i vidljivijom, dodavši kako joj onda možda neće trebati dodatna zaštita.

Glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Ivica Akmadža istaknuo je kako Ministarstvo podržava inicijativu da se o Deklaraciji razgovara.

Ako je cilj zakonska zaštita Deklaracije, smatra da se to se može riješiti kroz postojeće propise, no ako je cilj donijeti zakon kojim bi se Deklaracija podigla na višu razinu, istaknuo je kako je to politička odluka te da će Ministarstvo sudjelovati u radu ako do toga dođe.

I saborski zastupnici SDP-a naveli su kako postojeći zakoni već štite vrijednosti Domovinskog rata.

Arsen Bauk je rekao kako je Deklaraciju podržao i SDP prije 25 godina, ocijenivši je kvalitetnim dokumentom.

Ono što se prekrši po postojećim zakonima treba sankcionirati, poručio je, ali i dodao kako demokracija dopušta slobodu govora, pa i kritike koje dolaze od "marginalnih političkih snaga koje nemaju bitnu potporu u društvu".

Kukavica: Zakonska zaštita je bitna

HDZ-ov Ante Deur istaknuo je kako je Deklaracija sadržajno potpuna, ali da je dobro da se o njoj razgovara.

Kao problem naveo je to što se u javnosti i u Saboru još uvijek iznose teške uvrede na račun prvog predsjednika i utemeljitelja Republike Hrvatske Franje Tuđmana i hrvatskih branitelja. Ocijenio je kako se nacionalne vrijednosti moraju kvalitetno postaviti, naglasivši da je dosta uvreda i omalovažavanja najvećeg temelja hrvatske države - Domovinskog rata.

Saborski zastupnik Domovinskog pokreta (DP) Ivica Kukavica ocijenio je kako je donošenje ovog zakona bitno zbog neodgovornih politika, a pri tome je naveo izjave bivše ministrice vanjskih poslova o agresiji Hrvatske na BiH čime je, dodao je, nanesena nemjerljiva šteta Hrvatskoj i interesima hrvatske države.

Također je ocijenio kako postojeći zakoni dobro pokrivaju materijalna prava branitelja, ali da nedostaje okvir za zaštitu njihovih nematerijalnih prava, odnosno vrijednosti RH u čijim je temeljima Domovinski rat.

I saborski zastupnik DP-a Predrag Mišić (NZ) također podržava ovu inicijativu za njenom zakonskom zaštitom. Mišljenja je kako je srž Deklaracije o Domovinskom ratu dobro napisana i da ona ide u smjeru savjesti svakog pojedinca.

- Smatram da ona treba ući u zakonske okvira jer smo kroz sav ovaj period vidjeli da je to jednostavno mrtvo slovo na papiru, da se branitelji nazivaju svakakvim imenima, Domovinski rat i najčasniju vojno-redarstvenu operaciju uspoređuju s Hamasom, istaknuo je Mišić, i sam hrvatski branitelj iz Vukovara.

Sjećanja i svjedočanstva

Na okruglom stolu - sjećanja i svjedočanstva onih zastupnika koji su u Vukovaru bili na prvoj crti.

- Pogibija Blage Zadre, moga oca, akcija u kojoj je otišao sa svojih pet suboraca, meni je zabranio da ne idem jer je, kao što i sami znate, suborci Blagini, uvijek pazio da dva brata ne idu zajedno. Taj dan je poginio i kako dečki kažu, onda su kola krenula lagano nizbrdo, ali i dalje smo se držali borili, nismo dali da to padne olako, rekao je Tomislav Zadro, Klub zastupnika HDZ-a.

Ali - bila je to nemoguća misija. Povjesničar Davor Marijan iznio je kronologiju bitke i činjenice - kaže - omjer agresora i branitelja bio je 13 prema 1 - kao nigdje na bojištima u Hrvatskoj.

- To je grad koji se održao mimo svih predviđanja, zapravo se cijela Hrvatska održala ako bismo govorili o čudu hrvatskog otpora '91. Hrvatska je napravila čudo, Vukovar je možda jedno od najjačih mjesta koje pokazuje to čudo, istaknuo je Davor Marijan, Institut za povijest.

- Nije to prošlost, to je naša sadašnjost jer sada sam bio Jean-Michel Nicolieru na sprovodu i masi prijatelj akoje su izvukli iz smetlišta, sa Petrovačke dole - to nije prošlost, to je sadašnjost, rekao je Stipo Mlinarić, Klub zastupnika Domovinskog pokreta.

- Ne vidimo sad da je i na koji način ugrožene vrijednosti ili dignitet i sve ono što Domovinski rat znači. Smatram da sve ono što je tad doneseno i danas utkano u brojne zakonske odrebe. Ali ako ćemo i o brojnim drugim strateškim dokumentima, načela deklaracije su sadržana u svim tim dokumentima, rekla je Martina Vlašić Iljkić, potpredsjednica Odbora za ratne veterane (SDP).

"Vukovar, mjesto posebnog pijeteta - moj izbor i u dobru i u zlu"

Vukovar je bio izuzetno kompliciran za obranu, ali njegovi branitelji pokazali su izuzetnu hrabrost i ustrajnost, istaknuto je na okruglom stolu "Vukovar, mjesto posebnog pijeteta - moj izbor i u dobru i u zlu" u Saboru u četvrtak, u organizaciji Kluba zastupnika Domovinskog pokreta.

Na okruglom stolu istaknuta je herojska obrana hrvatskih branitelja koji su nevjerojatnom hrabrošću i ustrajnošću branili grad i njegove građane od agresije pobunjenih Srba potpomognutih JNA.

Kao gosti sudjelovali su i neposredni sudionici ratnih događanja tijekom opsade Vukovara 1991., a svoja su sjećanja na te dane iznijeli vukovarski branitelji Tomislav Zadro, Ante Deur i Predrag Mišić.

Damir Markuš osudio je optužbe da su branitelji bili nacisti, fašisti i da su Jean-Michel Nicolier i drugi strani dragovoljci bili plaćenici rekavši da da su oni željeli pomoći u obrani Hrvatske i trebalo bi im podići spomen- obilježje.

Sa skupa je zatražio je da se svim dragovoljcima prizna 20 postotni invaliditet.

Marijan: U Vukovaru je omjer agresora i branitelja bio 13:1, kao nigdje na bojištima u Hrvatskoj

Povjesničar, znanstveni savjetnik iz Hrvatskog instituta za povijest, dr. Davor Marijan, iznoseći kronologiju zbivanja, rekao je da je Vukovar bio izuzetno kompliciran za obranu s obzirom na izduženost uz granicu na Dunavu i moglo mu se pomoći samo iz Vinkovaca. Vukovar je u rujnu 1991. branilo oko 1500 branitelja i taj je broj narastao na 1800, da bi pred pad grada bio oko 750, rekao je Marijan.

S druge strane, u napadu na grad sudjelovalo je oko 7800 pripadnika agresorske vojske i pobunjenih Srba da bi ih na kraju bio oko 12.000, a omjer oko 13:1, i nije bio takav nigdje drugdje na cijelom bojištu do Dubrovnika.

Nakon zbivanja u Pakracu i Plitvicama u ožujku te pogibije 12 hrvatskih redarstvenika u svibnju 1991. JNA počinje demonstraciju vojne sile koja daje snažan impuls djelovanju pobunjenih Srba.

Od 25. kolovoza počinje prava bitka za Vukovar nakon što je da ranije srušen zrakoplov JNA, a od sredine rujna kreću kontinuirani napadi, rekao je Marijan te napomenuo da se 19. rujna raspala napadna operacija JNA koja nakon toga mijenja plan i kreću napadi na zapadnu Slavoniju, Zadar i Dubrovnik.

U Vukovaru je poginulo 2700 branitelja i civila, tri mjeseca je odlijevao i omogućio pripremu obrane ostatku Hrvatske

U Vukovaru je poginulo je oko 2700 hrvatskih branitelja i civila, odolijevao je napadima gotovo tri mjeseca mimo svih očekivanja i predviđanja omogućivši pripremu obrane ostatku Hrvatske koja je sa četvrtinom potrebnog oružja i streljiva izdržala rat, naglasio je Marijan.

Saborski zastupnik Stipo Mlinarić Ćipe s ponosom je istaknuo da su u Saboru, osim njega, još četvorica zastupnika vukovarski branitelji - Tomislav Zadro, Ante Deur, Tomislav Josić i Predrag Mišić.

Evocirao je sjećanja na borbe na Trpinjskoj cesti kasnije nazvanoj "grobljem tenkova" u kojima su sudjelovale postrojbe "Žuti mravi" i "Pustinjski štakori" te njegov "Turbo vod" na koji je posebno ponosan jer se održao do samog pada grada. A još 19. studenoga uništili su zadnji JNA tenk, kad je već JNA ušla u bolnicu.

- To je bilo veličanstveno s onim što smo imali, osim srca i motiva da branimo svoje, poručio je.

Podsjetio je na legendarnog zapovjednika obrane Vukovara Blagu Zadru kojeg su smatrali drugim ocem, prijateljem, a tek onda zapovjednikom. Bili smo zadnji hrvatski vojnici koji su se povlačili prema kombinatu Borovo na oko 100 metara ispred četnika skupljajući civile kako bi organizirali predaju. U staroj obućari vidjeli smo te brojne ljude koje smo spasili i shvatili da se za njih vrijedilo boriti, poručio je Ćipe. 

Penava: Branitelji su pokazali neizmjernu hrabrost, a neke od njihovih priča nikad neće biti ispričane

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Ivan Penava rekao je da bi od 2717 žrtava Vukovara trebalo istražiti koliko od njih je stradalo nakon okupacije grada te ulogu pete kolone.

- Branitelj su pokazali neizmjernu hrabrost i, nažalost, neke od njihovih priča neće nikad biti ispričane, rekao je Penava osudivši podcjenjivanje, neshvaćanje i mržnju.

Prigodnim su se riječima skupu obratili i predsjednik saborskog Odbora za ratne veterane Josip Đakić, te državni tajnici Ministarstva unutarnjih poslova Tomislav Bilandžić i Ministarstva kulture Dražena Vrsaljko. 

Mlinarić: Ne bi me izenandilo da Pupovac dovede Šljivančanina u Vukovar

Uoči okruglog stola, saborski zastupnik Domovinskog pokreta i vukovarski branitelj Stipo Mlinarić osvrnuo se na izložbu u Zagrebu o Dejanu Medakoviću, jednom od autora Memoranduma SANU.

- Ne bi me iznenadilo da SDSS, Milorad Pupovac, Srpsko narodno vijeće, dovede Šljivančanina u Vukovar, u kulturni centar i da nam govori Šljivančanin kako treba poštivati Ženevske konvencije i čuvati ranjenike u bolnicama. I kad bi netko digao glas i rekao: "Čekajte, zašto dovodite tog monstruma, ratnog zločinca?", da netko kaže iz SDSS-a: "On je školovan oficir, imao je sve desetke kada se školovao, on je dobar čovjek, izjavio je Stipo Mlinarić.