08:48 / 16.03.2022.

Autor: U mreži Prvog/HR/D.S.

Može li diplomacija zaustaviti rat u Ukrajini?

Gosti emisije Marinko Ogorec i Vesna Pusić

Gosti emisije Marinko Ogorec i Vesna Pusić

Foto: U mreži Prvog / HR

Tri tjedna od ruskog napada na Ukrajinu ratne su aktivnosti su i dalje glasnije od diplomatskih. Iako pregovori traju i diplomatske aktivnosti sve su intenzivnije, nitko se ne usudi prognozirati kada bi se i pod kojim uvjetima mogao postići sporazum. Može li diplomacija zaustaviti rat u Ukrajini? U mreži Prvog komentirali su Marinko Ogorec, vojni analitičar i Vesna Pusić, bivša ministrica vanjskih i europskih poslova.

- Moje mišljenje je da ovo što se događa na bjeloruskoj granici, kao i susret dvojice ministara, ruskog i ukrajinskog u Antalyji na marginama foruma, nije diplomacija, to je na neki način zavaravanje svjetske, naročito zapadne javnosti, rekla je Vesna Pusić.


Vidjeli smo u Antalyji da ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nije imao ovlasti da bilo što dogovori. Ruska strana zna da Zapad želi pregovore i da to ne neki način umiruje savjest Zapada koji je pred dilemom treba li u ovoj strašnoj situaciji intervenirati ili ne, kaže Pusić i dodaje da ima nekih naznaka ozbiljnih pokušaja pregovora, poput pokušaja turskog predsjednika, zatim finskog i francuskog predsjednika te izraelskog premijera, međutim trenutačno se ne vidi da bi to ruska strana prihvatila, a ne vidi se niti zašto bi prihvatila s obzirom na način kako se ponašala do sada. 


Pusić ističe da za Vladimira Putina više nema povratka u međunarodnu zajednicu, što on i ljudi koji ga okružuju, znaju.


- Ovaj rat uzrokovan je "fiks-idejom", ne vidi se da predstavlja interes Rusije, jer to nije. Sankcije će Rusiju vratiti desetljećima unazad, ali jest fiks-ideja jednog diktatora, rekla je Pusić.


Za posjet premijera Češke, Poljske i Slovenije Ukrajini kaže da je neka vrsta moralne podrške Ukrajincima i ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, on je svojim odlučnim stavom promijenio mnogo toga u Europi, ali je postao i jako privlačan za podizanje vlastitog rejtinga pojedinih političara, ističe Pusić te podsjeća da su u Sloveniji izbori idući mjesec, a u Poljskoj iduće godine.


Ukrajina još dugo neće ući u NATO, smatra Marinko Ogorec i dodaje da je ona i prije imala ozbiljnih problema na unutarnjoj sceni te ne vidi razloge zbog kojih bi se Ukrajina ubrzano primila u NATO. 


- U ovoj vrlo kompliciranoj situaciji to bi bilo dolijevanje ulja na vatru, koje nikome nije potrebno, dodaje.


Možda Ukrajina u budućnosti može ići u nekom segmentu "finlandizacije", ali nisam siguran da je to više moguće kao što je to bio slučaj s Finskom, smatra Ogorec i pojašnjava:

Finska je to dobro iskoristila, ona nije članica NATO-a, ali je članica EU-a, što je situacija koja je odgovarala svima, a ponajviše Finskoj. Činjenica je da će i Ukrajina morati zadržati neki oblik neutralnosti kad sve ovo prestane.


Za najavljeni dolazak američkog predsjednika Joea Bidena, Ogorec smatra da je samo deklarativan te podsjeća da je Biden rekao da američki vojnici neće pucati na ruske, ni obrnuto jer bi to značilo Treći svjetski rat.


- Nažalost s pregovorima ne prestaju borbena djelovanja, za očekivati je da će se u dogledno vrijeme krenuti u prave pregovore o završetku borbenih operacija. Svaka od strana kad krene u te početne pregovore pokušava na bojnom polju dobiti što je moguće više kako bi imala što je moguće više uloga u pregovaračkom procesu i zbog toga intenziviraju ratne operacije, navodi Ogorec. 


Kao i svaki rat i ovaj će se završiti diplomacijom, samo je pitanje koliko mrtvih Ukrajinaca i Rusa poslije, ističe Pusić.


Pogledajte cijelu emisiju:

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!