Epidemiologinja iz HZJZ-a: I mi ćemo revidirati trajanje COVID potvrda u skladu s preporukama iz EU-a

07:47 / 20.12.2021.

Autor: T.V./U mreži Prvog/HRT

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HR / HRT

Epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel u emisiji "U mreži Prvog" najavila je da će i Hrvatska morati revidirati trajanje COVID potvrda u skladu s preporukama europskih stručnjaka. Vrijedit će kraće, na nivou EU-a najavljuje se skraćenje njihova trajanja na 9 mjeseci, dodala je Pem Novosel.

Kao odgovor na omikron, brzo prenosivu varijantu koronavirusa, sve više zemalja odlučuje se za strože mjere. Hoće li u siječnju omikron uzrokovati peti val epidemije u Europi i Hrvatskoj? Trebaju li nam strože mjere za blagdane? Može li ubrzano cijepljenje "booster" dozom zaustaviti širenje omikrona? O tome su u emisiji Hrvatskoga radija "U mreži Prvog" raspravljali gosti: epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin i dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković

Izaziva li omikron-varijanta blažu kliničku sliku?

Prije nekoliko dana pojavilo se britansko istraživanje u kojem se tvrdi da bi omikron-varijanta mogla biti manje "uspješna" u napadu na pluća od prethodnih varijanti koronavirusa.

- Mi smo sada u jednoj vrsti utrke između širenja virusa i naših pokušaja da saznamo što više o njemu. To istraživanje je pokazalo da omikron slabije zaražava stanice pluća, međutim to su samo stanice "u kulturi", dakle in vitro, dakle to je vrlo detaljan eksperiment, ali na izoliranim stanicama, tako da treba biti oprezan u interpretaciji tog rezultata. On je optimističan, mi svi želimo u njega vjerovati, ali treba vidjeti kako se virus ponaša u živom organizmu, poručio je u emisiji Hrvatskoga radija "U mreži Prvog" imunolog sa Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, dodavši da je još prerano za zaključak kakva će biti reakcija na plućima s obzirom na infekciju koju izaziva ovaj virus.

Zaobilazi li omikron-varijanta stečenu imunost?

Sve zabrinjava pitanje - može li omikron-varijanta virusa zaobići imunost koju su brojni stekli preboljenjem ili cijepljenjem.

- Sva su predviđanja da, s obzirom na mutacije koje su se našle, može zaobilaziti imunost, i to onu koja je nama dostupna u ovome trenutku u borbi protiv širenja virusa, a to je imunost protutijelima. Pitanje je koliko te mutacije koje je nakupio utječu na biološko ponašanje. Ono što je sigurno, puno brže se širi, čini se da se broj novih slučajeva duplicira unutar dva dana, infekcija se puno brže širi te postoji opasnost od naleta velikog broja infekcija ovim virusom, ustvrdio je Lučin.   

Kaže da su prva istraživanja koja su se radila pokazala da serumi, odnosno antitijela slabije štite, što se moglo i očekivati s obzirom na mutacije.

- Poslije su se pojavila istraživanja koja su sugerirala da "booster" doza znatno povećava učinkovitost zaštite, tih je istraživanja već poprilično. Ono što treba očekivati jest da će cijepljenje i docjepljivanje sigurno štititi od ovog virusa neovisno o tome što su antitijela malo slabija, ona postoje i ona su ključna za sprječavanje težih kliničkih oblika bolesti, što će sigurno smanjiti pritisak na bolnice kojeg se svi najviše plašimo, rekao je Lučin.

Hoće li biti dovoljno cjepiva za sve koji se žele cijepiti?

Čelnici država članica Europske unije podržavaju "booster" doze i docjepljivanje, rekli su da taj proces treba ubrzati, a imamo i vijest da je Europska komisija osigurala dodatne doze.

- Cjepiva sigurno neće ponestati, milijuni doza cjepiva koji su osigurani ne samo da su dovoljni za cjelokupno stanovništvo Unije, nego toliko toga ima spremno za dvije pa i tri doze. EU je i najveći izvoznik cjepiva. U Uniji je cijepljeno oko 70% stanovništva, to se, naravno, razlikuje od države do države. Jučer je potpisan ugovor koji osigurava dolazak cjepiva tijekom prve četvrtine iduće godine. Dakle, nikakvih problema oko toga ne bi smjelo biti, ustvrdio je dopisnik HRT-a iz Bruxellesa Tihomir Vinković.

O kampanji dezinformiranja

Osvrnuo se i na kampanju dezinformiranja. Protivnici cijepljenja tvrde da zemlje članice dobivaju novčana sredstva s obzirom na to koliko je njihovih građana cijepljeno.

- Ne radim u ministarstvu financija ni jedne države članice tako da ne znam dobivaju li novac. No to je jedna od stvari koje se šire. Imate dvije skupine dezinformacija, onako grubo podijeljeno - jedne su one protiv cijepljenja, druge su one koje zagovaraju cijepljenje. Izlazi se s brojkama koliko je uspješna zaštita nakon prve, druge i treće doze cjepiva, a poslije vidite da to nije tako, da ta antitijela padaju. Prvo se govorilo da nakon druge doze imunost traje godinu dana, pa je onda to smanjeno na 6 mjeseci, pa se onda govorilo o 6 + 3 mjeseca. Zbog toga su prosvjedi diljem Europe, rekao je. 

Koliko će trajati COVID potvrde u Hrvatskoj?

- Do sada smo smatrali da nakon preboljenja i potpunog cijepljenja dvjema dozama ta zaštita traje 12 mjeseci, odnosno i COVID potvrde su vrijedile 12 mjeseci. Međutim sada, u sklopu novih okolnosti širenja omikrona Europom, a vjerojatno i kod nas, i mi ćemo morati revidirati njihovo trajanje u skladu s preporukama europskih stručnjaka. Vrijedit će kraće, na nivou EU-a se najavljuje skraćenje na 9 mjeseci, rekla je epidemiologinja iz HZJZ-a Iva Pem Novosel.

Većina hrvatskih građana koja je posljednjih dana dolazila na cijepljenje, došla je po "booster" dozu.

- U subotu je npr. bilo 22 tisuće cijepljenih osoba i od toga je više od 14 tisuća primilo "booster" dozu, oko 6 i pol tisuća je primilo drugu dozu, a samo 2 tisuće prvu dozu. U svakom slučaju, interes za cijepljenje posljednjih je tjedana visok i raste, i sve više osoba prima i tu "booster" dozu, rekla je Pem Novosel.

Kome je potrebna treća doza cjepiva?

Kaže da trajanje imunosti ovisi o situaciji, je li osoba preboljela bolest ili je li nakon toga cijepljena, odnosno je li primila jednu dozu ili pune dvije, ili je cijepljena dvjema dozama, odnosno je li primarno potpuno cijepljena.

- To primarno potpuno cijepljenje, odnosno potvrda o tome je trajala 12 mjeseci. Međutim nova istraživanja pokazuju da imunost nakon primarnog cijepljenja ipak ne traje 12 mjeseci, nego u prosjeku 6 mjeseci, a kod nekih osoba i kraće. Zato smo, kao i ostale europske države, počeli preporučivati dodatnu dozu kod starijih i imunokompromitiranih osoba, odnosno "booster" dozu kod ostalih, rekla je Pem Novosel.

Dodala je kako se u većini europskih zemalja, pa tako i kod nas, smatra da osobama koje su preboljele COVID-19 te primile dvije doze cjepiva "booster" doza nije potrebna.

- Međutim u svjetlu ubrzanog širenja omikron-varijante ima i onih koji žele i tu "booster" dozu i vjerojatno će se i to omogućiti, kaže.

O nuspojavama cijepljenja

- Nažalost, i to se događa, to su očekivane reakcije u vidu tih nekakvih neželjenih, ali ipak relativno blažih nuspojava. Najčešće to traje dan ili dva, kod nekih može i dulje. Za "booster" dozu se ne očekuje da bi nuspojave bile jače, dapače, očekuje se da bi mogle biti i slabije, poručila je. 

Profesor Lučin kaže kako su cjepiva koja imamo razvijena relativno brzo i to nam je trenutačno najbolji alat koji imamo na raspolaganju u borbi protiv pandemije.

- Ovo cjepivo postiže jedan važan cilj, a to je smanjenje broja hospitalizacija i težih slučajeva, ali ovo cjepivo nije naročito uspješno u širenju zaraze, što se, s obzirom na to kako djeluje (stvara staničnu imunost), moglo i očekivati. Bilo bi puno bolje kada bi cjepivo poticalo stvaranje imunoglobulina A koji se izlučuje na sluznicama i praktički ratuje s virusom na ulazu u organizam, prije nego što krene s zaražavanjem stanica. Znam da se razvijaju takva cjepiva i vjerojatno moramo čekati da prođu sve procedure. Postojeća cjepiva su najbolje što u ovom trenutku imamo i ako se pokaže da je omikron-varijanta ipak slabija u izazivanju težih kliničkih slika, onda ta kombinacija može biti itekako učinkovita u suzbijanju, rekao je.

Hoće li biti ublažavanje mjera tijekom blagdana?

Pem Novosel odgovorila je na pitanje trebaju li nam strože ili možda blaže mjere tijekom blagdana.

- Za donošenje mjera je nadležan nacionalni Stožer civilne zaštite, a ja mogu reći ono što je preporuka Europskog centra za prevenciju i suzbijanje bolesti, koji sugerira da se te mjere pojačaju, tako da bi bilo korisno, ako želimo izbjeći zarazu, da osobe koje su osjetljivije ili nisu preboljele ili se cijepile, izbjegavaju veća okupljanja te se pridržavati osnovnih epidemioloških mjera, rekla je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!