Mrak Taritaš o otpadu: Radi se o neredu i ogromnoj korupciji

Zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš smatra da sutrašnja saborska rasprava o povjerenju premijeru Andreju Plenkoviću neće dovesti do pada Vlade jer vladajući imaju potrebnih 76 ruku, ali ističe da je zadaća oporbe otvoriti pitanje odgovornosti za nezakonito odloženi otpad u Lici.

"Nije to odgovornost lokalne razine"

Mrak Taritaš odbacila je Plenkovićevu ocjenu da je riječ o odgovornosti nižih razina vlasti.

– Nemojmo biti smiješni. Nije ta lokalna razina iz Like dogovorila sve to što je dogovoreno, ustvrdila je.

Kao poruku Vladi izdvojila je i prosvjed u Zagrebu, podsjetivši da na njemu nisu govorili političari, nego građani, predstavnici udruga te ljudi iz Gospića i Like.

– Bili su tamo ljudi različitih političkih uvjerenja i različite životne dobi i mislim da je to poruka koju premijer treba vidjeti i čitati, rekla je.

"Problem u Lici vrh je ledene sante"

Mrak Taritaš smatra da slučaj u Lici pokazuje mnogo širi problem gospodarenja otpadom u Hrvatskoj. Podsjetila je da su upravo građani Like upozoravali na velik broj kamiona koji su dovozili otpad.

– Taj problem s otpadom u Lici vrh je ledene sante koja pokazuje da u cijeloj Hrvatskoj imamo problem s otpadom, poručila je.

Ustvrdila je da se ne radi samo o ilegalno odloženom otpadu, nego i o otpadu koji se u Hrvatsku uvozi legalno, pri čemu je upozorila na zakonske odredbe iz 2019. za koje tvrdi da su liberalizirale njegov uvoz.

Naglasila je da se problem prije svega mora sagledavati na temelju stručnih upozorenja, dok je zadaća oporbe ukazivati na propuste vlasti.

"Ovdje je i ogromna korupcija u pitanju"

Mrak Taritaš otišla je i korak dalje, ustvrdivši da se u slučaju otpada ne radi samo o neredu u sustavu.

– Ovdje čak nije samo nered u pitanju, ovdje je i ogromna korupcija u pitanju. Sjetimo se samo glavnog državnog odvjetnika Mikulića i mislim da će svima biti sve jasno, kazala je. 

O SOA-i: Ozbiljno je pitanje kako institucije funkcioniraju

Mrak Taritaš posebno se osvrnula na ulogu SOA-e, ustvrdivši da se nakon otkrića da je Agencija imala informacije o otpadu otvara pitanje zašto one nisu dostavljene nadležnima.

– Odjedanput se ispostavilo da su oni znali, a svoje izvješće nikome nisu dostavili. Što su radili s tim podacima? Tu se otvara ozbiljno pitanje o tome kako institucije hrvatske države funkcioniraju ili ne funkcioniraju, rekla je.

Smatra da bi trebalo utvrditi zašto informacije kojima je SOA, prema njezinim riječima, raspolagala još od 2022. nisu završile na adresama na kojima su trebale.

– Pitanje koje si moramo svi zajedno postaviti jest zašto to nisu napravili. I onda se pitate kojoj instituciji možete vjerovati u ovoj zemlji, poručila je.

"22 tisuće lokacija trebalo bi biti alarm"

Mrak Taritaš upozorila je i da problem otpada daleko nadilazi slučaj u Lici. Pozvala se na aplikaciju u kojoj građani mogu evidentirati lokacije nepropisno odloženog otpada te navela da ih je trenutačno evidentirano oko 22 tisuće.

– To mogu biti neke male situacije, ali mogu biti i ozbiljne. U ovako maloj zemlji imamo evidentirane 22 tisuće lokacija na kojima se neprimjereno odlaže različiti otpad, rekla je.

Smatra da bi takav broj trebao biti alarm nadležnoj ministrici i Ministarstvu te pokazatelj da Hrvatska ima ozbiljan problem s gospodarenjem otpadom.

Mrak Taritaš: Rješenju za Maksimir trebalo je dati priliku

Mrak Taritaš osvrnula se i na prijepore oko odabranog idejnog rješenja za novi Dinamov stadion u Maksimiru. Istaknula je da je riječ o međunarodnom natječaju na koji je pristiglo 88 radova, među kojima i radovi renomiranih svjetskih arhitektonskih ureda.

– Ovo što mi sada radimo s tim natječajem je sramota Hrvatske u odnosu na svijet, rekla je.

Kritizirala je burne reakcije koje su uslijedile ubrzo nakon objave rezultata, kao i činjenicu da se o izgledu stadiona raspravlja dok je projekt još u ranoj fazi.

– Ovo je idejno rješenje. Mi nismo došli ni do idejnog projekta, a raspravljalo se o boji stolica, istaknula je.

Mrak Taritaš smatra da je Maksimir važan dio identiteta Zagreba i „memorije prostora”, a otvoreno je podržala pobjedničko rješenje.

– Meni se ovo rješenje dopada. Mislim da mu je trebalo dati priliku i da ga je trebalo razvijati dalje, rekla je.

Dodala je da se projekt od idejnog rješenja do konačne izvedbe ionako mijenja i prilagođava brojnim zahtjevima, od konstrukcije i osunčanja do vjetra i oborina.

– Nažalost, od samog početka ovom rješenju nije dana mogućnost da ide dalje u život, zaključila je.

Mrak Taritaš: Rušenje Poljuda bila bi velika pogreška

Govoreći o stadionu na Poljudu, Mrak Taritaš istaknula je da nema dvojbe o njegovoj budućnosti te da ga treba obnoviti, a ne rušiti.

– Za mene je Poljud, uz Dioklecijanovu palaču i Svetog Duju, treća memorija prostora Splita. To je vrhunsko djelo arhitekture i jedna od najvećih grehota bila bi da se ruši, rekla je.

Smatra da stadion treba rekonstruirati tako da ponovno bude potpuno upotrebljiv, dok bi se za eventualne dodatne sportske sadržaje mogla pronaći druga lokacija.

Naglasila je i da stadioni smješteni unutar izgrađenog gradskog tkiva, poput Maksimira i Poljuda, zahtijevaju poseban odnos prema arhitekturi i prostoru.

– Kad stadione radite u urbanom tkivu, onda oni moraju biti biseri u odnosu na arhitekturu i prostor, poručila je.

Više pogledajte u videoprilogu: