Na Krku je i sinoć bilo podrhtavanja, a danas je mirnije

Jak potres magnitude 4,8 prema Richteru, koji je jučer zabilježen na otoku Krku, na sreću nije uzrokovao veću štetu, a nije bilo ni ozlijeđenih. Tlo je podrhtavalo i sinoć, snažnijih potresa nije bilo, a danas je stanje mirnije. Sanira se manja šteta, no zbog opreza, na otoku danas nije bilo nastave. Redovito je održana samo u Malinskoj i Omišlju.

- Učenici i djelatnici su jučer nakon potresa napustili prostor, organizirali smo prijevoz kućama. Za danas smo proglasili nenastavni dan da provjerimo sigurnost naše škole pa smo pozvali nadležnost statičara koji će sljedeći tjedan pregledati sve područne škole i ustanoviti ima li ozbiljnijih šteta, rekao je Sergio Samblić, ravnatelj OŠ "Fran Krsto Frankopan", Krk.

Tijekom noći bilo je desetak potresa magnitude između 2 i 3 prema Richteru, rekao je seizmolog Krešimir Kuk.

Najjači potres zabilježen je u 3.17 magnitude 2,7 prema Richteru.

- Mi smo formirali nekoliko ekipa koje će danas i sutra biti prvo na užem, a potom i širem epicentralnom području. Postavljamo instrumente, gušću mrežu, kako bismo prikupili svu seizmičku aktivnost. Jedna ekipa će makroseizmički istraživati kako se glavni potres manifestirao na širem području, pojasnio je Kuk.

Preliminarni podatci o potresu kod Baške na Krku

U četvrtak,  16. veljače, u 10:47 sati, u blizini mjesta Baška na otoku Krku dogodio se jak potres procijenjenog intenziteta u epicentru VI °EMS (Europska makroseizmička ljestvica) koji se osjetio na širem području Kvarnera, Istre i riječkog zaleđa, jugozapadne Slovenije, u južnoj Austriji, južnoj Njemačkoj, južnoj Mađarskoj, te u Bosni i Hercegovini do Banje Luke, Zenice i Sarajeva, kao i u Italiji. Lokalna magnituda iznosila je 4,8, a žarište je bilo plitko na dubini između 8 i 10 km.

Nakon njega slijedio je niz slabijih potresa od kojih je najjači bio lokalne magnitude 2,7 prema Richteru, a dogodio se u 10:53 SEV. Dogodila su se još tri potresa magnituda između 2,0 i 3,0 te 20 potresa jačine između 1,0 i 2,0.

Ovakvo ponašanje potresa – pojava naknadnih koji su magnitudom slabiji od glavnog potresa – očekivano je i uobičajeno te se može očekivati pojačana seizmička aktivnost u okolici epicentra glavnog potresa u sljedećih nekoliko tjedana ili čak mjeseci, ističu iz Seizmološke službe.

O predviđanju potresa

U medijima se pojavila vijest da je potres kod Baške bio predviđen. Seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a naglašavaju da ih nije moguće predvidjeti. 

Zasad sva istraživanja pokazuju da su potresi, a posebno veliki, snažni, iznimno složene pojave i vrlo teško predvidljivi zbog svoje kaotične prirode, ističu stručnjaci.

- Ne možemo prognozirati potrese. Ono što je evidentno, da seizmička aktivnost traje. Zasad su ti potresi slabiji. U kojem vremenskom razdoblju i kojom jačinom će se odvijati seizmička aktivnost pokazat će naredni dani, poručio je seizmolog Kuk.

Zašto se događaju potresi u Hrvatskom primorju?

Područje Hrvatskog primorja nalazi se na dodiru Jadranske mikroploče i Euroazijske ploče. Tijekom pomicanja Jadranske mikroploče prema sjeveroistoku i u sudaru s Europskom pločom, izdigli su se Dinaridi na sjeveroistoku i Alpe na sjeveru. Procijenjene vrijednosti konvergentnog kretanja Jadranske mikroploče u odnosu na Euroazijsku ploču su u rasponu od 0,5 na sjeverozapadu do 4,5 mm/god na jugoistoku.

U Hrvatskom primorju najvažnija je rasjedna zona Ilirska Bistrica – Rijeka – Vinodol – Senj. Potresi na tom složenom sustavu uglavnom su uzrokovani reversnim rasjedima, pružanja sjeverozapad–jugoistok, sa žarištima potresa dubine do 20 km. 

Kada, gdje i koliko jaki potresi su se dogodili u Hrvatskom primorju?

U epicentralnom području Hrvatskog primorja potresi su koncentrirani u relativno uskom, priobalnom pojasu koji se pruža otprilike od Ilirske Bistrice u Sloveniji do Senja u duljini oko 100 km.

Najjači potresi u epicentralnom području Hrvatskog primorja i Kvarnera zabilježeni su 1750. kod Bakra, 1838. kod Rijeke i na Krku, 1870. kod Klane, i 1916. u Vinodolu.

Potres kod Bakra 1750. godine

Godine 1750. dogodila se velika serija potresa u blizini Bakra. Najjači potres u tom nizu dogodio se 17. prosinca 1750. Do listopada 1754. u tom se području osjetilo i čulo oko 3000 potresa i tutnjava.

Glavni potres izazvao je mnogo štete u Rijeci, srušio ili teško oštetio crkvu u Grobniku, a kapele sv. Bartola u Cerniku, sv. Marine u Majuru i sv. Jeronima postale su ruševine. U Bakru je porušena župna crkva sv. Andrije apostola. Štete od potresa bilo je i u Grižanama, a u susjednom Belgradu je crkva Gospe Snježne bila teško oštećena.

Grad Rijeka bio je znatno oštećen tako da su mnogi Riječani morali stanovati u daščarama podignutim na obali mora. Procijenjena magnituda glavnog potresa je 5,7. Prema najnovijim istraživanjima podataka o tom potresu,  epicentar je bio u neposrednoj blizini Bakra.

Potresi kod Omišlja na Krku 1838. godine

Serija potresa na Krku u kolovozu 1838. godine počela je prethodnim, slabim potresom 9. kolovoza. U noći s 9. na 10. kolovoza osjetilo se nekoliko jačih.

Glavni potres dogodio se 10. kolovoza. Maksimalni intenzitet tog potresa iznosio je VII °MSK u mjestima Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Bakar i Kraljevica. U Bakru i Kraljevici srušeno je nekoliko dimnjaka, u Bakru se srušio crkveni toranj i oštetio nekoliko obližnjih kuća. U Rijeci je oštećen kaštel, nekoliko kuća, katedrala, kućna su zvona zvonila, a brodovi su se sudarali u luci. Mnogo je kuća u Omišlju pretrpjelo štetu od potresa, kao i crkva i zvonik. Katedrala u Krku je popucala. U Vrbniku su popucali zidovi na kućama. 

Potresi kod Klane 1870. godine

U području Klane godine 1870. dogodio se razoran potres, intenziteta u epicentru VIII°MSK ljestvice.

Seizmička aktivnost počela je 28. veljače i trajala je sve do 8. srpnja 1870. Najjači potres dogodio se 1. ožujka 1870. Nakon tog potresa dogodila su se još dva vrlo jaka, 10. i 11. svibnja. Oba su imala procijenjeni makroseizmički intenzitet VII °MSK.

U najjačem (glavnom) potresu, gotovo sve kuće u Klani teško su oštećene, ali sreća je da nije bilo poginulih. Valja znati da su te kuće bile tradicionalno građene (od nepovezanog kamena) i neotporne na jake potrese. Poznato je da su najviše stradale kuće koje su bile na mlađem aluviju (dolina potoka Ričine), dok su one sagrađene na stjenovitom tlu bile znatno manje oštećene. Mnogo manje razaranja bilo je u selima okolo Klane. 

Šteta od tog potresa nije primijećena samo u Klani i neposrednoj okolici nego i u Karlovcu i Ljubljani (pukotine u zidovima, padali predmeti). Mjesecima nakon tog potresa trajala je pojačana seizmička aktivnost oko Klane.

Vinodolski potres 1916. godine

Od početka instrumentalnog mjerenja na našem području, što počinje postavljanjem seizmografa 1906. u Zagrebu, najjači zabilježeni potres u okolici Kvarnera dogodio se 12. ožujka 1916. oko 10 km istočno od Novog Vinodolskog, lokalne magnitude 5,8.

Budući da je intenzitet u epicentru bio VIII °MSC ljestvice, bilo je mnogo štete u okolici, pa tako i u Grižanama gdje je prouzročio najveću štetu. U tom mjestu oštećeno je više od stotinu kuća od kojih je dvadesetak bilo u neupotrebljivom stanju. Iako manjeg razmjera, isti potres prouzročio je štetu i u Triblju, Senju, Baškoj, Brinju, Fužinama, Liču, Vratima i Drežnici, dok se osjetio u Istri, Primorju, Karlovcu, Zagrebu i Sloveniji. Nakon njega, slijedilo je mnogo slabijih naknadnih potresa, a najjači naknadni dogodio se 14. srpnja 1916., lokalne magnitude 5,4 s epicentrom 12 km sjeverozapadno od mjesta gdje je bio glavni potres u ožujku. 

Potresi kod Dobrinja i Šila 1939. godine

Godine 1939. u mjesecu veljači dogodio se niz potresa na istočnom dijelu otoka Krka, između Dobrinja i Šila. U Dobrinju je bilo materijalne štete od tih potresa. Dva najjača magnitude 4,6 i 4,9 dogodila su se 5. veljače i 6. veljače, a intenzitet u epicentru ocijenjen je s I0 = VI – VII °MSK ljestvice.

Tekst pripremili: Seizmolozi i geolozi Geofizičkog odsjeka PMF-a

Tekst u cijelosti možete pročitati OVDJE