Uklanjanje barijera s rijeka trend je u mnogim europskim državama - tomu se priključila i naša zemlja. Plitvička jezera prvo su mjesto u Hrvatskoj na kojem će barijere biti maknute, a rijeka ponovno slobodno teći.
06.05.2024.
11:05
Autor: Ivona Čakmamk/L.P./Studio 4/HRT
Uklanjanje barijera s rijeka trend je u mnogim europskim državama - tomu se priključila i naša zemlja. Plitvička jezera prvo su mjesto u Hrvatskoj na kojem će barijere biti maknute, a rijeka ponovno slobodno teći.
Nefunkcionalne, stare, opasne za ljude i životinje. Trend uklanjanja barijera na rijekama počeo je u Americi i masovno se proširio Europom.
- Riječna barijera je sve što, kako mi kažemo, u 4 dimenzije zaustavlja tok rijeke. Znači - horizontalni, vertikalni, lateralni i vremenski tok rijeke, rekla je Matea Jarak, iz WWF Adria.
Da su riječne barijere opasne, potvrđuje činjenica da su se prošle godine, zbog kiše, srušile minimalno tri u Sloveniji, Norveškoj i Sjevernoj Irskoj.
Plitvička jezera prva su lokacija u državi na kojoj će se ukloniti umjetne barijere. Konkretno na Bijeloj rijeci.
- U NP Plitvička jezera umjetne barijere se gotovo u potpunosti nalaze na vodotoku Bijele rijeke, došlo je vrijeme stvarno da se to izmjesti, da vratimo rijeci njeno prijašnje korito i da omogućimo migraciju za vrijeme mrijesta dunavskoj pastrvi, dodaje Kazimir Miculinić, voditelj Službe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja NP-a Plitvička jezera.
Smatraju da u nacionalnom parku nema mjesta umjetnim barijerama. Osim što rijeka ne funkcionira na prirodan način kada je podijeljena u više segmenata, strahuju i od migracije dunavske pastrve.
- Kod nas na Plitvičkim jezerima, mi smo samostalno uklonili četiri barijere, za druge, ostalih četiri ćemo morati uzet vanjskog suradnika koji će to raditi, a sve te novce će u biti refundirati wwf preko open riverca koji je ta sredstva omogućio, zaključuje Miculinić.
Uklanjanje barijera u svrhu zaštite prirode brojne zemlje shvatile su vrlo ozbiljno. Prošle ih je godine uklonjeno više od 400 u 15 europskih zemalja - što predstavlja povećanje od 50 % u odnosu na već rekordni broj 2022.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora