11:31 / 05.01.2022.

Autor: M.Š./HRT

Plenković: Novozaraženih rekordno mnogo, Stožer mora razmotriti situaciju

Premijer Plenković, sjednica Vlade, 5.1.2021.

Premijer Plenković, sjednica Vlade, 5.1.2021.

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

Premijer Andrej Plenković izjavio je u srijedu na sjednici Vlade da Hrvatska bilježi rekordan broj potvrđenih slučajeva koronavirusa od početka pandemije, čak 8587, čemu pridonosi i omikron varijanta, te je još jednom pozvao na pridržavanje mjera i cijepljenje. 

Potvrđeni broj slučajeva je oko 50 posto veći nego prošlog tjedna i dvaput veći nego prije dva tjedna.

- Taj je broj očekivan i pokazuje da je virus koji se širi Europom, novi soj omikron, vjerojatno izrazito prisutan sada i kod nas. Neće zaobići nikoga, a znamo da je riječ o znatno zaraznijoj varijanti virusa, rekao je Plenković u uvodnom izlaganju.

Posebno je velik porast u Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja danas broji najveći broj slučajeva, čak nešto više nego Zagreb, i gdje je broj slučajeva triput veći nego prije dva tjedna.

- Svaki peti slučaj u Hrvatskoj zabilježen je ili u Splitsko-dalmatinskoj županiji ili u Zagrebu, dodao je.

- Porast koji vidimo u brojnim europskim zemljama, a koji se sad nazire i kod nas, još je jedno upozorenje o važnosti korištenja i kombinaciji svih mjera koje su nam na raspolaganju u zaštiti od virusa i suzbijanju njegova širenja, istaknuo je premijer.

Ponovio je kako je temeljni način zaštite cijepljenje te pozvao sve građane koji se nisu cijepili da to učine, a one koji su primili dvije doze da se cijepe i trećom, koja će pojačati antitijela i imunitet.

Poručio je kako imamo dovoljno doza za sve građane.

- Danas imamo 66 posto odraslih cijepljenih jednom dozom, a 63 posto cijepljenih s dvije doze. Onih koji su primili treću dozu je trenutno 543.000, izvijestio je. 

"Omikron zarazan i dva dana prije pojave simptoma"

Naveo je kako svaki četvrti sugrađanin koji je stariji od 65 godina još nije cijepljen, a među njima je čak 180.000 onih koji nisu primili ni jednu dozu, dok je 37.000 primilo samo jednu dozu.

- Oni su u riziku od težeg oboljenja, a to treba spriječiti cijepljenjem, poručio je Plenković i dodao da veći broj zaraženih dovodi do većeg broja hospitaliziranih.

Stožer civilne zaštite ima zadaću razmotriti novu situaciju kako bi vidjeli koju vrstu mjera eventualno mogu poduzeti, a o tome će sljedećih dana donositi odgovarajuće odluke, najavio je premijer.

Vili Beroš

Vili Beroš

Foto: Zeljko Lukunic / PIXSELL

Beroš: Maksimalna pripravnost

-  Na 681 dan od pojave koronavirusa imamo 8.587 novih slučajeva, što je na tjednoj razini porast od oko 50%, to je i najveći broj dnevno zaraženih od početka epidemije. Udio zaraženih u broju testiranih je 45,95%. Najveći udio pozitivnih slučajeva bilježe Zadarska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Vukovarsko-srijemska županija. Na bolničkom je liječenju 1841 osoba, na respiratoru je 230. Rast hospitaliziranih slučajeva zabilježen je u KBC-u Split te u dubrovačkoj, pulskoj i šibenskoj bolnici, dok su ostali na istoj razini hospitalizacija, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš

Kaže da su intenzivirali cijepljenje zdravstvenih djelatnika, provode se dodatne mjere sigurnosti. S obzirom na moguće rastuće brojke, spremni su na mobilizaciju djelatnika i opreme prema potrebi.

- Većina bolnica može povećati COVID kapacitete, zdravstveni sustav je spreman, no to znači reduciranje druge zdravstvene zaštite.

- Trebamo postići maksimalnu pripravnost na mogući očekivani razvoj situacije. Apeliramo na sve da izbjegavaju nepotrebne kontakte. Nastave se pridržavati svih osnovnih epidemioloških mjera, održavati razmake, nositi maske, prozračivati prostore, sve je to nužno za sprečavanje i ove nove varijante. Ovakav pristup nema alternative. Prekjučer je detektiran i prvi slučaj "flurone" kombinacije zarazom koronom i gripom. Stručnjaci da je navedena pojava očekivana te da će biti još i više sličnih slučajeva. Alate ipak imamo. Imamo dovoljno cjepiva. Pozivam građane da više ne odgađaju odluku o cijepljenju, zaključuje Beroš.

Božinović: Stožer dnevno razmatra uvođenje novih mjera

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović istaknuo je kako Nacionalni stožer civilne zaštite na dnevnoj razini razmatra uvođenje novih epidemioloških mjera zbog značajnog porasta broja novozaraženih.

- Današnji brojevi ukazuju na vjerojatnost da se omikron značajnije počeo širiti u Hrvatskoj. Čini se da zasad kliničke slike nisu toliko teške kao kod delte, ali se još čeka čvršća znanstvena potvrda. S obzirom na mogućnost da se zdravstvo nađe pred novim izazovom, Stožer dnevno razmatra uvođenje novih mjera, rekao je Božinović.

I dalje je, istaknuo je, od najveće važnosti pridržavanje postojećih mjera.

- Virus se širi zrakom, nužne su maske u zatvorenom, hitno cijepljenje i docjepljivanje. Cijepljenje značajno pomaže, ali nije zamjena za maske, distancu i prozračivanje, poručio je Božinović.

"Rast BDP-a među najvećima u EU"

Rast BDP-a će u 2021. godini bit će dvoznamenkasti, rekao je premijer Plenković, dodajući da se radi o jednom od najveći porasta u Europskoj uniji.

- Što še tiče deficita, on će, smatramo, biti manji od planiranog, a zbog naših ambicija ulaska u europodručje. Javni dug će biti oko 83%. Vrijednost fiskaliziranih računa je za 5% bolja u odnosu na rekordnu 2019. godinu. Možemo svi u Hrvatskoj biti zadovoljni, tu je poboljšan kreditni rejting, put prema europodručju i Schengenu.

 "Izrađeni su elaborati i time ubrzavamo proces obnove"

Istaknuo je premijer da je održan kvalitetan sastanak s predstavnicima tvrtke Đuro Đaković, osobito Specijalna vozila.

- Dosad smo obnovili 1100 obiteljskih kuća u koje je osiguran siguran povratak za 6674 osobe. Izrađeni su elaborati 2441 kuću i time ubrzavamo proces obnove, sve s ciljem kako bismo stanovnike Banovine, a težišno njih 5666 koji žive u 2410 mobilnih stambenih jedinica, vratili u njihove domove. Dosad smo uklonili 460 objekata, danas se uklanja još sedam objekata, rekao je ministar Tomo Medved govoreći o obnovi od potresa.



Tijekom dana na web stranicama provedbenih tijela, odnosno sedam ministarstava, i stranici Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine bit će objavljeno 12 javnih poziva za obnovu infrastrukture i javnih ustanova oštećenih u potresima na Banovini.

Najavio je to ministar Darko Horvat na sjednici Vlade dajući informaciju o objavi javnih poziva za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za financiranje šteta od potresa 28. i 29. prosinca 2020. godine.

Obnova infrastrukture i javnih ustanova

Temeljem odluke Vlade iz studenog prošle godine definiran je sustav provedbe u kojem je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Nacionalno koordinacijsko tijelo, dok su za provedbu prema nadležnosti određena resorna ministarstva, njih sedam.

Ona će danas objaviti 12 javnih poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba te županija - Krapinsko-zagorske, Zagrebačke, Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Varaždinske, Međimurske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-bilogorske županije.

Novac mogu koristiti za vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja, pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, pokrivanja potreba pogođenog stanovništva, osiguravanja preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine, čišćenja područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s pristupima utemeljenima na ekosustavima i hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Koordinator provedbe je Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, dok je neovisno revizorsko tijelo Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU).

- Prema raspoloživim podacima, od već nastalih ili ugovorenih troškova u iznosu od oko 240 milijuna eura, gotovo 80 milijuna eura je dosad utrošeno na operacije čije financiranje je prihvatljivo iz Fonda solidarnosti, dok projekcije potreba po konkretnim projektima iskazanim na potresom pogođenom području sežu i do 760 milijuna eura, istaknuo je Horvat.

- Stoga ćemo morati tražiti i druge izvore financiranja da bismo obnovili Banovinu i susjedne županije, rekao je.

Hrvatska je 18. ožujka prošle godine Europskoj komisiji poslala, nakon serije potresa na kraju 2020. godine s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije, zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije te zahtjev za isplatu predujma radi sanacije štete.

Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene petrinjskim potresom iznosi 41,6 milijardi kuna, odnosno 5,5 milijardi eura, a iz Fonda solidarnosti Hrvatskoj je isplaćen predujam u iznosu od 41 milijuna eura, potom i ostatak od 277,8 milijuna eura od ukupno odobrenih 319,2 milijuna eura.

Rok za iskorištenje bespovratnih sredstva Europskog fonda solidarnosti ističe nakon 18 mjeseci od dana dodjele, odnosno krajem lipnja 2023. godine.

Ministarstvo zaduženo za provedbu sanacije mosta Banija u Karlovcu

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Vlada je na današnjoj sjednici zadužila da u suradnji s Hrvatskim cestama i Gradom Karlovcem osigura provedbu Projekta sanacije mosta Banija - starog mosta preko rijeke Kupe u Karlovcu.

Most je dotrajao i oštećen i ugrožena je sigurnost prometa pa su nadležne gradske službe naručile izradu projektne dokumentacije za sanaciju.

Projektna dokumentacija dovršena je još 2017. godine, međutim radovi nisu provedeni, a za dovođenje mosta u stanje primjerene funkcionalnosti potrebna su ulaganja ne manja od vrijednosti radova kako su procijenjeni 2017. godine, kada je procjena iznosila 7,7 milijuna kuna.

Novac za novelaciju istražnih radova na mostu i projekta sanacije konstrukcije u iznosu od 100 tisuća kuna (bez PDV-a) osigurana su u financijskom planu HC-a za ovu godinu, dok će ukupan iznos za sanaciju mosta biti poznat nakon provedene novelacije.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!