Plenković o ukidanju viza za SAD: To je snažan signal partnerstva

Premijer Andrej Plenković u uvodnom obraćanju na sjednici Vlade zahvalio je svima koji su predano radili na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.

- Nakon što smo potpisali sporazum s EU-om, sukladno dogovoru, Komisija je u kratkom roku realizirala uplatu od 6,14 milijardi kuna, kao predujam za pokretanje svih projekata koje smo kandidirali putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a vrijedan je 47,5 milijardi eura potpuno nepovratnih sredstava. To je velik poticaj za razvojno desetljeće koje je pred nama, rekao je premijer.

Čestitao je ministrima Božinoviću i Grliću Radmanu na naporima koji su u 30 godina rezultirali time da je SAD odlučio uključiti hrvatske građane u program izuzeća od traženja viza.

- To je važan signal za građane koji će do najkasnije 1. prosinca moći putovati u SAD bez vize. To je i snažan signal partnerstva te nove razine odnosa sa SAD-om, u prvom redu u sigurnosnom pogledu. Ovo je i poruka da je Hrvatska kao partner u NATO-u i saveznica i članica EU-a ispunila sve kriterije. Također, ovo je važna politička poruka koja će se prevesti i u bolje ekonomske odnose i ulaganja između Hrvatske i SAD-a, istaknuo je Plenković.

Zahvalio je i ministru Aladroviću na svima aktivnostima vezanim za umirovljenike.

- Mi ćemo riješiti covid dodatke, a idemo i s novim važnim iskoracima koji će omogućiti bolji položaja umirovljenika.

Kad je riječ o koronavirusu, rekao je da smo u nekoj fazi umjerenog stabiliziranja broja novozaraženih.

- Važno je da je za sada preko 50,6 posto odrasle populacije potpuno cijepljeno, a 54 posto cijepljeno je jednom dozom. Apeliramo još jednom na starije od 65 godina da se cijepe, jer su oni najugroženija skupina, rekao premijer Plenković i dodao da je Vlada donirala još 200.000 doza cjepiva, te da nastavljaju s tom politikom i dalje. 

Premijer je rekao i kako će jučer predstavljene izmjene Zakona o obnovi stvoriti pretpostavke za ubrzanje procesa obnove nakon potresa.

- Vjerujemo da će te izmjene stvoriti pretpostavke za ubrzanje procesa obnove. Imamo dosta već pripremljenih sredstava i za obnovu javnih i privatnih objekata, sada je ključno operativno krenuti u snažnu provedbu procesa obnove, rekao je Plenković.

Izmjene Zakona će ići u proces javnog savjetovanja zajedno sa Zakonom o državnom inspektoratu, a nakon što prođe savjetovanje, idu na Vladu te u proceduru izmjena u Hrvatski sabor, pojasnio je.

Beroš: U Hrvatskoj 1710 novooboljelih

Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je da je broj zaraženih u svijetu premašio 233 milijuna i 867 tisuća, a broj preminulih veći je od 4 milijuna 784 tisuće.

- U Hrvatskoj je 1710 novooboljelih. Udio pozitivnih među testiranima je 17,68 posto. U bolnicama je 745 pacijenata, od kojih je 99 na respiratoru, rekao je, te dodao da udio hospitaliziranih na respiratoru nikada nije bio veći i da je proteklih dana dosegnuo i 14 posto.

- Patronažne sestre proteklog tjedna kontaktirale su 5065 necijepljenih starijih osoba. Njih 1197 odlučilo se na cijepljenje, dok je 76 posto kontaktiranih odbilo cijepljenje i time svoju zaštitu.

Istaknuo je kako je zaključno s jučerašnjim danom cijepljeno 53,59 posto odraslog stanovništva, a za 50,24 cijepljenje je završeno.

Dodao je i da se smanjuje i udio necijepljenih među aktivnim zaposlenim zdravstvenim radnicima i suradnicima u zdravstvenom sektoru.

- Do dana 28. rujna cijepljeno je njih 70 posto, a najviše cijepljenih je među liječnicima gotovo 86 posto.

Božinović: Kod odluke o granicama produžava se rok važenja cijepljenja i preboljenja s 270 na 365 dana

Potpredsjednik Vlade Davor Božinović izvijestio je da je Nacionalni stožer civilne zaštite od zadnje sjednice Vlade donio osam novih odluka na nacionalnoj razini.

Od 4. listopada na snagu stupaju tri odluke kojima je propisana obaveza covid potvrde ili testiranja na koronavirus za zaposlenike u zdravstvenom sustavu, kod prijava pacijenata te kod zaposlenih u socijalnoj skrbi.

Prilikom dolaska na posao zaposlenici i pacijenti moraju predočiti potvrdu ili dokaz ovlaštenoj osobi poslodavca. Odgovarajući drugi dokaz mogu predočiti svi koji iz opravdanog razloga ne mogu dobiti EU digitalnu covid potvrdu, a u odlukama je navedeno i kojim se dokazima dokazuje svaki od takvih slučajeva.

U donošenju odluke o prijemu pacijenta vodilo se računa da se nikome ne onemogući zaštita pa tako u iznimnim slučajevima digitalnu potvrdu pacijenti ne moraju predočiti kada su hitni zbog sumnje u Covid-19 ili potvrđene bolesti te prilikom posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite.

S preostalih pet odluka od 15. listopada produljuju se epidemiološke mjere koje se odnose na ograničavanje okupljanja, korištenje zaštitnih maski, rad trgovina, javni prijevoz te privremenu zabranu i ograničavanja prelaska preko granice, s tim da se kod odluke o granicama produžava rok važenja cijepljenja i preboljenja s 270 na 365 dana.

Hrvatska iz EU fondova ugovorila 13,18 mlrd eura vrijednih projekata

Iz europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) Hrvatska je do 23. rujna ugovorila financiranje projekata u vrijednosti od 13,18 milijardi eura, dok je hrvatski proračun u plusu 44,4 milijarde kuna u odnosu na sredstva uplaćena u proračun EU, priopćeno je u četvrtak iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU,.

Ministrica Nataša Tramišak na zatvorenom dijelu današnje sjednice Vlade predstavila je izvješće o stanju iskorištenosti sredstava ESI fondova u Hrvatskoj, koje je potom Vlada usvojila, navodi se u priopćenju.

Iz ESIF-a za razdoblje 2014 - 2020. godine Hrvatskoj je na raspolaganju bilo ukupno 10,73 milijardi eura odnosno 81,56 milijardi kuna. Do 23. rujna ove godine, pak, ugovoreni su projekti u vrijednosti od 13,18 milijardi eura ili 100,13 milijardi kuna, odnosno 122,78 posto dodijeljenih sredstava.

Kako se dalje navodi u priopćenju Ministarstva, ukupno je isplaćeno 6,51 milijardu eura ili 49,46 milijardi kuna, što čini 60,64 posto dodijeljenih sredstava te je ovjereno 5,36 milijarde eura ili 40,77 milijardi kuna odnosno 49,98 posto dodijeljenih sredstava.

Ukoliko se na izvornu alokaciju ESI sredstava 2014. 2020. od 10,73 milijarde kuna nadoda 763,17 milijuna eura iz REACT EU te 597,56 milijuna eura koje su dodane u Program Ruralnog razvoja, ukupna alokacija do 2023. godine je 12,09 milijardi eura, ističu iz Ministarstva.

U razdoblju od 2013. godine do 23. rujna 2021. razlika između uplaćenih sredstava iz proračuna EU u proračun RH i sredstava uplaćenih iz hrvatskog državnog proračuna u proračun EU iznosi 44,38 milijardi kuna u korist državnog proračuna.

Operativni program Konkurentnost i kohezija ima najbolji postotak ugovorenosti sredstava od 132,02 posto ukupno raspoložive alokacije, dok najbolji postotak isplaćenih sredstava bilježi Program ruralnog razvoja odnosno 79,96 posto dodijeljenih sredstava, zaključuje se u priopćenju.