Gradska skupština Zagreba izglasala projekte vrijedne 150 milijuna eura

Gradski zastupnici u utorak su na sjednici zagrebačke Gradske skupštine izglasali sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava iz EU fondova za 13 kapitalnih gradskih projekata iz obrazovanja, zdravstva, sporta i kulture, ukupno vrijedne oko 150 milijuna eura.

Od ukupnog iznosa, 71 milijun eura osigurano je iz europskih fondova, dok će Grad Zagreb sudjelovati s približno 79 milijuna eura iz vlastitog proračuna.

71 milijun eura osigurano iz europskih fondova

Najvrjedniji projekt je rekonstrukcija i prenamjena nekadašnjeg industrijskog kompleksa Paromlin u novu Gradsku knjižnicu i društveno-kulturni centar, ukupno vrijedan 95 milijuna eura, od čega 40 milijuna dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a 55 milijuna iz gradskog proračuna. 

Zastupnica Kristina Tabak (Klub Marije Selak Raspudić Nezavisna lista), naglasila je kako građanima treba jasno reći što dobivaju od tog projekta i ustanove.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovorio je kako je riječ o najvećoj kapitalnoj investiciji Grada Zagreba.

- Tamo će biti Gradska knjižnica sa svim mogućim odjelima, ali i prostor otvoren za neovisnu kulturu. Mislim da će to biti najkompleksnija zgrada ne samo u Hrvatskoj, već i u ovom dijelu Europe, rekao je.

Skupština je izglasala i projekte izgradnje i dogradnje školskih objekata radi prelaska na jednosmjensku nastavu.

Riječ je o izgradnji nove OŠ Horvati u vrijednosti od 13,7 milijuna eura te dogradnji OŠ Šestine, vrijednoj pet milijuna eura, pri čemu se sredstva dijele između Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) i Grada Zagreba.

Podršku zastupnika dobio je i ugovor za obnovu Kina Europa, strateški projekt iz područja kulture, vrijedan 11,6 milijuna eura, od čega šest milijuna dolazi iz EU fondova, a 5,6 milijuna osigurava Grad.

Izglasana je i energetska obnova Klinike za psihijatriju Sveti Ivan, Doma za starije osobe Ksaver, sportskih dvorana Trnsko i Trešnjevka te Zdravstvene stanice Njegoševa ukupne vrijednosti 13,6 milijuna eura, od čega gotovo 10 milijuna dolazi iz europskih sredstava.

Grad će također, kroz suradnju s Agencijom za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), provesti energetsku obnovu OŠ Matka Laginje, OŠ Luka i Dječjeg vrtića Leptir, vrijednu 10,8 milijuna eura.

Polovica iznosa stiže iz EU fondova, a ostatak pokriva Grad.

Zagrebačka Gradska skupština prihvatila je godišnje Izvješće o izvršenju proračuna za 2024.godinu, prema kojemu je Grad lani ostvario višak, no skupštinska oporba ističe da prikazani suficit nije stvaran, a gradsku vlast proziva zbog slabe realizacije ključnih projekata.

Majić: Kostanjević, GUP i (ne)realizirani radovi u fokusu

U podnevnom Dnevniku HTV-a, HRT-ova reporterka Marisabel Majić izvijestila je o ključnim temama "aktualca" sa sjednice Gradske skupštine Zagreba. Jedna od tema bio je i Kosta Kostanjević. Nezavisni zastupnik Trpimir Goluža postavio je pitanje zašto je Kostanjević vraćen na posao nakon afere s Hipodromom.

Gradonačelnik mu je odgovorio kako Kostanjević nikada nije prestao biti zaposlenik Ustanove za upravljanje sportskim objektima, već je samo maknut s mjesta ravnatelja, te trenutačno nije na poziciji koja donosi ključne odluke za ustanovu.

Govoreći o drugim temama, Majić je istaknula da se raspravljalo i o GUP-u (Generalnom urbanističkom planu). Gradonačelnik je objasnio da je pokretanje novih inicijativa uobičajeno kada se radi na izradi novog GUP-a, što je cilj aktualne vlasti.

Predsjednik Gradske skupštine Matej Mišić upozorio je da bi moglo doći do napetosti prilikom rasprave o točki dnevnog reda koja se tiče realizacije komunalnih aktivnosti – jer je do sada ostvareno manje od 60 posto planiranog.

Prvi aktualni sat za SDP-ova Mateja Mišića

Prvi aktualni sat za novog predsjednika Gradske skupštine - SDP-ova Mateja Mišića. Njegovoj stranci, naglasio je, najvažnija je točka reguliranje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje Vodospreme Šalata.

- Koji će nam omogućiti prijavu za povlačenje, odnosno prijavu za povlačenje 300 milijuna eura za projekt Zagreb kao najveći projekt u povijesti grada Zagreba, poručio je Mišić. 

Dio zastupnika protiv suradnje Zagreba s Mrežom duginih gradova

Odmah na početku sjednice dio zastupnika zatražio je da se iz dnevnog reda izostavi točka 40. - pristupanje Grada Zagreba Mreži duginih gradova. Većinom glasova, njihov je prijedlog odbijen.

- Smatram da pored svih problema koje grad Zagreb danas ima, a to su problemi s prometom, otpadom, najvećom poreznom presijom u Republici Hrvatskoj, o ovakvim temama se sada primarno ne bi trebali baviti, rekao je Mislav Herman, HDZ.

- U onome što smo mi dobili kao obrazloženje da točka bude na dnevnom redu, navodim isključivo partikularne informacije o tome da će trošak za grad biti 3200 eura. Međutim, same politike koje treba implementirati u grad Zagreb, i na koje se obvezujemo pristupanjem mreži duginih gradova su puno intenzivnije od toga da se uvode WC-i za sve rodove do toga da se na različit način intervenira u vrtički i školski sustav, rekla je Marija Selak Raspudić, Marija Selak Raspudić-Nezavisna lista.

- I samo ću vas podsjetiti još jednom zastupniče Herman da dok ste i vi bili predsjednik gradske skupštine da ste isto tako bili ponosni pokrovitelj Zagreb Pridea, tako da ne vidim do kakvog to zaokreta u vašoj politici dolazi. I isto tako Pride se gotovo dva desetljeća održava u gradu Zagrebu, tako da ni tu ne vidim problema, rekao je Tomislav Tomašević, zagrebački gradonačelnik.

 Sjednica se nastavila nakon stanke

Inače, sjednica se nastavila nakon stanke zbog nekoliko zastupnika koji obavljaju dvije funkcije - onu zastupnika u skupštini i u Saboru. Čekao se njihov povratak s glasanja u Saboru kako bi se raspravljalo o izvršenju proračuna.

I dok je oporba prozivala vladajuće da izvršenje prikazuje s nerealnim suficitom, vladajući su se hvalili kako će sa 150 milijuna eura financirati 15-ak kapitalnih projekata. 

Najviše prihoda iz poreza na dohodak, komunalne naknade i komunalnog doprinosa

- Grad je u 2024. godini ostvario višak od 67, 6 milijuna eura, najvećim dijelom jer dio kapitalnih rashoda, zbog prirode višegodišnjih i složenih projekata, nije bio u potpunosti realiziran unutar jedne proračunske godine. Isto tako, Grad raspolaže konsolidiranim viškom od 118, 2 milijuna eura, što predstavlja važnu financijsku rezervu za korištenje u narednom razdoblju, rekla je gradska pročelnica za financije Daniela Juroš Pečnik.

- Proračun glavnog grada prošle je godine iznosio 2,73 milijarde eura. Najviše prihoda 'slilo' se iz poreza na dohodak, komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dodala je pročelnica.

Kada je riječ o rashodima, najviše je potrošeno na redovno funkcioniranje grada i proračunske korisnike te na ulaganja u komunalnu i prometnu infrastrukturu.

- 'Otplate kredita i izdaci prema kreditnim institucijama iznosili su oko 90 milijuna eura, rekla je Juroš Pečnik.

Priznala je kako je to nominalno značajan iznos, ali i istaknula kako je to za 50 posto niže nego u 2023. godini, što "pokazuje da se kreditna opterećnost grada smanjuje''.

Herman (HDZ): Suficita nema, izvješće je lažno

Zastupnik HDZ-a Mislav Herman predstavljeno je izvješće nazvao lažnim, kazavši da suficita nema.

- Zagrebu ne trebaju prazna obećanja i suficit koji postoji samo na papiru. I da je realan, pitao bih vas zašto ga niste potrošili na građane? Grad Zagreb nije tvrtka koja posluje s profitom, već servis građana koji mora biti što učinkovitiji i što jefiniji, rekao je.

Gradsku vlast prozvao je zbog polovične realizacije sredstava namijenjena za kapitalna ulaganja.

- Ima jedna stavka u kojoj ste realizirali dva i pol puta više od planiranog, to su projekti financirani iz Fonda solidarnosti za obnovu Zagreba nakon potresa. I, gle čuda, taj dio vodi zločesta, omražena HDZ-ova vlada, naglasio je Herman.

Dragana Turkalj, iz Kluba zastupnika Nezavsine liste Marije Selak Raspudić, istaknula je da je gradska uprava podbacila u iskorištavanju europskih sredstava.

- Od planiranih 180 milijuna eura, realizirano je svega 46, 2 milijuna ili manje od četvrtine. Kad vidimo kolika je nesposobnost Grada u korištenju sredstava koja su mu na raspolaganju, jasno je zašto je skloniji financiranju kapitalnih projekata isključivo novcem građana Zagreba, rekla je Turkalj.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević odgovorio je da je realizacija projekata, gledano u apsolutnom iznosu, višestruko veća nego prethodnih godina.

- Od 2013. do 2023. godine za sve objekte društvene djelatnosti realizirano je prosječno 25 milijuna eura svake godine. U 2023.godini taj iznos dižemo na 69 milijuna eura, a u 2024., na 125 milijuna. I sad netko kaže da je to nesposobnost, čudio se gradonačelnik.

Bakić (Možemo): Unatoč dobrim rezultatima, još nije vrijeme za smanjenje stope poreza na dohodak

- Grad ni u jednom trenutku u zadnjih pet godina nije bio u deficitu, kazao je Tomašević, dok se istovremeno grade nove škole i vrtići te povećava broj odgojitelja.

Izvješće o izvršenju proračuna je, osim kluba Možemo, podržao klub SDP-a. Boris Lalovac ističe da je proračun likvidan te se uredno izvršavaju sve obveze.

- Kada pogledamo gdje odlazi najveći dio poreznih prihoda, vidimo da gotovo 100 milijuna odlazi na povećanje plaća u gradskim službama koje upravljaju gradom, dok drugi dio odlazi na subvencioniranje kompanija u vlasništvu grada kako ne bi povećavali cijene građanima, kazao je.

Zastupnik kluba Možemo Damir Bakić napomenuo je da, unatoč dobrim rezultatima, još nije trenutak za smanjenje stopa porez na dohodak.

- I to zbog masovnih potreba u poslijepotresnoj obnovi, kao i zbog godina podinvestiranosti grada u kompletnu komunalnu i javnu infrastrukturu, rekao je Bakić.