Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru vizualne komunikacijske ploče

Zagrebački glavni kolodvor prvi je u Hrvatskoj na kojem su postavljene vizualne komunikacijske ploče s QR kodom za lakše snalaženje odraslih i mlađih osoba s invaliditetom i drugim poteškoćama te za bolju komunikaciju s osobljem željeznice, što je i korak k većoj inkluzivnosti te vrste prometa i prijevoza.

Prve dvije ploče, kao i prvi vlak u kojemu se također nalaze u umanjenom obliku, predstavili su u petak na Glavnom kolodvoru suradnici na tom projektu zvanom "Pristupačnost 2024." iz HŽ Infrastrukture, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM), HŽ Putničkog prijevoza te Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (ERF) i Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER).

Ploče se nalaze na izlazu na prvi peron iz kolodvorske zgrade i površine su otprilike 1,5 puta 1,5 metra. U gornjem dijelu sadrže sličice za pomoć odraslima, a u donjem za djecu s verbalnim i drugim poteškoćama, primjerice one s autizmom, invalidnošću i drugim.

 Tako npr. djeca, odrasli i stariji koji teže govore ili s drugim poteškoćama, motoričkim ili verbalnim, a koji putuju vlakovima s asistentima, roditeljima ili drugom pratnjom, kada pokažu na sličicu za toalet, hranu, igračke ili nešto drugo, ta pratnja pa i osoblje u vlakovima i na kolodvorima bolje može znati što im treba i tako im pomoći.

Objasnile su to profesorice s fakulteta FER i ERF Željka Car i Jasmina Ivšac Pavliša, naglasivši da se skeniranjem QR koda s ploče na mobilne uređaje to sve mogu imati i na dlanu ili isprintati.

- Ovo je nekakav most između onih koji ne govore i nas koji govorimo da onima koji ne mogu govoriti komunikacija bude puno lakša, rekla je Eva Pavić, udruga za autizam ASK.

Ideja je jednostavna. Pokazivanjem znakova na ploči uspostavlja se jasna i brza komunikacija.

- Da mogu prenositi poruke, da mogu pokazati da trebaju pomoć, da mogu pitati gdje se nalazi tramvajska stanica ili autobus ili da mogu odgovoriti na pitanje, istaknula je Jasmina Ivšac Pavliša, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet u Zagrebu.

- Očekujemo da će ploče pomoći i olakšati snalaženje pri putovanju vlakovima osobama s poteškoćama u komunikaciji i pokretnosti bilo koje vrste, bilo da su djeca, mladi ili odrasli, a kako je Glavni kolodvor u Zagrebu najveći u Hrvatskoj s njime smo počeli. U planu je postavljanje ploča i na drugim kolodvorima, čime pokazujemo da razumijemo potrebe takvih osoba, kazao je član uprave HŽI-ja Subhi Tawfiq.

Slično je kazao i predsjednik uprave HŽPP-a Željko Ukić, dodajući da je provedena edukacija osoblja u vlakovima i drugih na željeznici, te očekuju da će korisnici biti zadovoljni.

- HŽPP uključenošću u taj i druge slične projekte nastoji omogućiti jednake uvjete prijevoza za sve putnike, a za sada planiramo postaviti ploče u sve vlakove gradskog i prigradskog prijevoza Zagreba, rekao je Ukić.

Kristijan Solina iz HAKOM-a izvijestio je da na projektima veće pristupačnosti željeznice u suradnji s fakultetima i HŽ-om, ta agencija radi tri godine, dodavši da je željeznica pionir budući da sličnih projekata zasad nema u drugim vrstama prijevoza.

Na predstavljanju ploča bila je i Nevena Zubčić (31) iz Zadra koja živi u Zagrebu i od rođenja je u kolicima zbog reumatoidnog artritisa. Pohvalila je postavljanje ploča, ali požalila se na otežanost ulaska i izlaska iz vlakova, koji, kao ni sve stanice, nemaju rampe i drugu opremu, tako da mora paziti na kojem će kolodvoru moći ući ili izići.

- Često se vozim vlakovima po Hrvatskoj i u inozemstvo. Ni izvan Hrvatske nije puno bolje. Kod nas ipak primjećujem neka poboljšanja, ali voljela bi da ima više niskopodnih vlakova. Nadam se i da će osoblje u vlakovima nastaviti s edukacijom, rekla je Zubčić.

Ploča postavljena i u Rijeci

Ploča je postavljena i u Rijeci, točnije ispred nove bolnice za ženu i dijete na Sušaku. Cilj je isti - jednostavnija komunikacija.

- Zapravo jednu navigaciju, jedan put kroz zdravsteni sustav koji često može biti i zamršen, a isto tako su osvijestile i zdravstevene djelatnike o potrebi većeg obraćanja pozornosti na način komunikacije s osobama koje imaju autizam, rekla je Renata Dobrila Dintinjana, pomoćnica ravnatelja za kvalitetu KBC-a Rijeka.

- Bitno je da se oni znaju ovim koristiti, da im to sutra pri pregledima, pri komunikaciji s djecom može poslužiti da mogu brže, lakše i jednostvanije obaviti pregled, rekla je Lidija Penko, predsjednica Udruge za skrb autističnih osoba Rijeka.

Uz postavljanje ploča projekt će se nastaviti podjelom komunikacijskih knjižica zdravstvenim djelatnicima.