Panel HDZ-a Katarina Zrinski i Forum žena SDP-a o nasilju nad ženama

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, HDZ-ova Zajednica žena "Katarina Zrinski" upozorila je da unatoč jačanju zakonodavnog okvira sustav i dalje zakazuje u praksi. Forum žena SDP-a poručio je pak da se nasilje ne može rješavati bez jasne i zajedničke društvene reakcije.

Forum žena SDP-a poručio je u utorak da nasilje kao društveni problem zahtijeva promišljene i koordinirane aktivnosti koje će se ozbiljno posvetiti mladima koji u formativnim godinama na nasilje i mržnju gledaju kao na najviše vrijednosti kojima se ističe odanost zavičaju, domovini, domu ili klubu.

"Nasilje nije i ne može biti privatna stvar"

- Ne, nasilje nije i ne može biti privatna stvar, ono je društveni problem koji zahtijeva i društvenu reakciju. Nasilje (više) ne pogađa samo žene, ono se sve više širi političkom arenom, društvenim mrežama, ulicama, nogometnim stadionima, školskim dvorištima, kulturnim centrima, zidovima zgrada, stoji u priopćenju Foruma žena SDP-a u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.

Nasilje je, dodaju, danas postalo najprodavanija roba i pitanje je koliku ćemo cijenu kao društvo naposljetku platiti ako ne reagiramo na vrijeme.

- Posljednjih su godina svima puna usta tako potrebnog ´zajedništva´, posebice konzervativno i desno orijentiranim političkim akterima, a pritom zaboravljaju na veliku važnost zajednice. A našu zajednicu, potpuno neočekivano ´zajedništvu´ sklonima, čine različiti ljudi - žene, manjine, pa čak i strani radnici, poručuje SDP-ov Forum.

Dodaju da zajednica počiva na jednakosti svih njezinih članova i članica.

U priopćenju se također navodi da "hrabrim hrvatskim mladićima, unatoč najavama ministra obrane o uvođenju discipline urednim podšišavanjem i brijanjem dlaka na licu, Socijaldemokratski forum žena predlaže da u studenom, mjesecu pijeteta, radije puste brkove nego grleni uzvik "ZDS"".

U organizaciji Zajednice žena HDZ-a "Katarina Zrinski" održan je panel "Sigurnost i jednakost za sve žene nulta tolerancija na nasilje" u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Ondje je istaknuto da je zakonodavni okvir poboljšan, ali i dalje postoje problemi u njegovoj provedbi.

Koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula rekla je da statistike ne odaju pravo stanje kad je riječ o nasilju nad ženama i nasilju u obitelji. 

- Možemo reći da imamo znatno manji broj prijava prekršajnih nasilja u obitelji i značajan porast kaznenih prijava za nasilničko ponašanje u obitelji.

Rekla je da su na razini zakonodavstva, radom Ministarstva pravosuđa i Ministarstva socijalne zaštite, učinjeni značajni koraci te da postoji osjećaj napretka. 

- No zabrinjava me što se zakoni u praksi ne primjenjuju na odgovarajući način i što sustav podrške žrtvama još uvijek nije zadovoljavajući, dodala je.

Ističe da društvo često minimalizira i trivijalizira iskustva žrtava, osobito kod seksualnog nasilja, zbog čega žene strahuju od neugodnog i retraumatizirajuće postupka. Od prijave ih, kaže, odvraća strah od dugotrajnih procesa, blagih kazni za počinitelje te nedostatka zaštite, osobito kod nasilja u obitelji. Naglasila je i strah od stigmatizacije, nevjerovanja i dodatnog maltretiranja tijekom postupka, što smatra duboko ukorijenjenim društvenim problemom.

Ženska grupa Karlovac "Korak": Nasilje je zadnjih godina puno svirepije

Mirjana Duduković iz Ženske grupa Karlovac "Korak" kazala je da je nasilje u obitelji danas puno svirepije nego kada su otvorili sklonište 2002. godine. 

- Tada su žene dolazile pretučene. Danas kao da je to nasilje planirano od psihološkog do seksualnog i ženama je to jako teško trpjeti, a problem je što žene jako puno trpe, kazala je.

Duduković je rekla da žena koja prijavi nasilje "uvijek mora nešto dokazivati". Kazala je da policija najprije odradi posao i napravi prijavu te da je onda slučaj na državnom odvjetništvu i sudstvu. 

Problem je, navodi, kada žena završi u skloništu gdje može boraviti do godinu dana, a u tom se vremenu ne završi razvod braka i postupak skrbništva za djecu.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan kazao je da je Hrvatska, kada se govori o femicidu, uz Cipar prepoznata u EU kao predvodnica u pružanju kazneno pravne zaštite. 

- Zadnjim izmjenama uveli smo i novo kazneno djelo teško ubojstvo ženske osobe, koje se, zapravo, naziva i u javnosti i u medijima femicid, istaknuo je.

- Kada govorimo o sankcijama, onda i sami znate da smo za to kazneno djelo predvidjeli najmanje deset godina, odnosno kaznu dugotrajnog zatvora od 25 do 40 godina, podsjetio je.

Habijan: Ubrzani postupci, ukinuta zastara

Naveo je da je od kada je to kazneno djelo uvedeno u praksu bilo sedam podignutih optužnica, od toga šest za počinjenje femicida, četiri presude, od čega jedna pravomoćna. 

- Ono što je ključno, bez obzira radi li se o nasilju nad ženama, rodno uvjetovanom nasilju ili o nasilju u obitelji, jest da se radi po hitnom postupku, kazao je i napomenuo da se išlo u izmjene zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, ali i zakona o kaznenom postupku, upravo da bi se takvi postupci ubrzali.

- Ono što kao ministar mogu jest osigurati zakonski okvir, ali uvijek naglašavam - nije sve na izvršnoj vlasti, nije sve na zakonu i normativnom okviru, već i na onima koji te zakone primjenjuju, kazao je Habijan govoreći o brzini postupaka kod rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja. Naglasio je da je ukinuta zastara za kazneni progon, ali i zastara za izvršenje kazni zatvora kada se radi o femicidu.

Ministar se osvrnuo i na podmetanje požara u neboderu Vjesnika i eventualnim izmjenama zakona za sankcioniranje maloljetnika. 

- Što se tiče mlađih punoljetnika, odnosno osoba koje odgovaraju po posebnom zakonu o sudovima za mladež, mislim da su sankcije predviđene na neki način prilagođene tom kontekstu. Ako kompariramo s drugim zemljama EU ili članicama Vijeća Europe, one odgovaraju istima.

- Što se tiče dobne granice, i to je bila tema u zadnje vrijeme. Mislim da je ona postavljena tako da je nije potrebno mijenjati. Dakle, to je komparativno usklađeno s drugim državama članicama EU i Vijeća Europe. Što se tiče kaznenopravnih sankcija, mislim da svatko treba odgovarati proporcionalno težini počinjenog kaznenog djela, kazao je Habijan dodajući da ne vidi potrebu za izmjenama propisa.

Piletić: Izmjenom zakona ojačan je položaj žrtve

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić podsjetio je da su kroz državni proračun posljednjih nekoliko godina izgrađene sigurne kuće u svakoj županiji.

Naglasio je i da je izmijenjen niz zakona, kako Obiteljski zakon tako i zakon o socijalnoj skrbi, čime je ojačan položaj žrtve u odnosu na počinitelja.

- Nema više medijacije ako postoji saznanje o nasilju. Uspostavili smo alimentacijski fond, gdje država preuzima ulogu ovršitelja za one koji ne sudjeluju u odgoju, obrazovanju i uzdržavanju djece, kako žrtva ne bi sama morala potraživati ono što joj je sud dodijelio, zaključio je Piletić.