Pred zagrebačkim Općinskim sudom odana počast ženama žrtvama nasilja

Povodom Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama pred zagrebačkim Općinskim sudom danas je odana počast ženama žrtvama nasilja, u znak sjećanja na tragičan događaj 22. rujna 1999. godine kada su tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri, a ranjena jedna žena.

Položeno je cvijeće i zapaljeno svijeće u spomen na sve žene koje su nasilno izgubile svoje živote, među njima i na sutkinju Ljiljanu Hvalec, odvjetnicu Hajru Prohić i stranku Gordane Oraškić koje je ubio njezin suprug i bivši policajac Mato Oraškić tijekom održavanja brakorazvodne parnice na sudu, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško je ranio.

Vijenac je položilo i zapalilo svijeće izaslanstvo SDP-a s predsjednikom Peđom Grbinom, koji je istaknuo da se na Općinskom sudu dogodila velika tragedija, nažalost ni prva niti zadnja, ali je pomogla da se kao društvo osvijestimo koliko je kod nas prisutno nasilje prema ranjivim skupinama.

- Moramo učiniti puno da educiramo i osvijestimo ljude i osiguramo da nasilja u našem društvu bude što manje, a pogotovo onoga usmjerenoga unutar obitelji i prema ženama. Na tome društvo može napraviti puno, ali samo ako hoće, ako je svjesno i ako je spremno. Takve situacije moraju nas natjerati da se mijenjamo, poručio je Grbin.

Država nema pravo zatvarati oči i mesti probleme pod tepih

Potpredsjednica SDP-a Sabina Glasovac podsjetila je kako je ove godine u Hrvatskoj život izgubilo 12 žena, a taj se trend ne mijenja, što govori i o učinkovitosti u borbi protiv nasilja nad ženama.

- Država pri tome nema pravo pogriješiti, zatvarati oči i mesti probleme pod tepih. Jedino odlučnim reakcijama i nedvosmislenim političkim porukama i djelovanjem možemo spriječiti nasilje, istaknula je.

Glasovac je pozvala Vladu i premijera Andreja Plenkovića da borbu protiv nasilja nad ženama stave kao prioritetan problem društva, "umjesto da se bavi imaginarnim širiteljima mržnje i imaginarnim militantnim skupinama koje se, kao, organiziraju da bi srušile njegovu Vladu".

- Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama i ove godine obilježavamo u sjeni strašnih slučajeva nasilja nad ženama i nesposobnosti institucija da ih zaštite i kazne nasilnike, ustvrdila je predsjednica Glasa Anka Mrak Tartaš.

Upozorila je kako mučne statistike govore da godišnje desetak žena ubiju njihovi partneri te da na jedan prijavljeni slučaj obiteljskog nasilja dolazi deset neprijavljenih. Još je gora situacija kada je u pitanju silovanje, rekla je i dodala da se prijavljuje tek svaki dvadeseti slučaj.

- Kad pogledamo postupanje institucija sa ženama žrtvama nasilja, od zakonske zaštite, financijske potpore, do sudske prakse i postupanja policije, nije uopće čudno da žene nasilje uglavnom ne prijavljuju, kazala je Mrak Taritaš.

Zagrebačka dogradonačelnica Danijela Dolenec istaknula je problem femicida, kojem često prethodi nasilje nad ženama i rodno motivirana ubojstva, a podaci pokazuju da je godinama stanje sve lošije. Navela je da u gradu rade na podršci ženama žrtvama nasilja u obliku savjetovališta i skloništa, osnaživanja njihove ekonomske neovisnosti koja omogućava lakše i brže rješavanje tog problema.

Rada Borić je u ime gradskog Povjerenstva za ravnopravnost spolova i Povjerenstva za zaštitu od nasilja u obitelji važnim ocijenila podizanje svijesti o problemu nasilja te da svi radimo na tome da ono prestane.

Upozorila je da još uvijek nemamo nacionalnu strategiju ravnopravnosti spolova u kojoj treba biti borba protiv svih oblika nasilja nad ženama.

AŽKZ: Tijekom pandemije za trećinu žena nasilje učestalije

Podaci istraživanja Autonomne ženske kuće Zagreb pokazuju da je za trećinu žena u vrijeme pandemije nasilje bilo učestalije i intenzivnije nego inače, izvijestili danas iz AŽKZ.

Ujedinjeni narodi također govore o snažnom porastu svih oblika muškog nasilja nad ženama i nasilja u obitelji u vrijeme pandemije Covid-19. Stoga, kažu u AŽKZ, možemo govoriti o pandemiji u sjeni kada govorimo o muškom nasilju protiv žena.

Iz AŽKZ su iznijele podatak da je svaka treća žena i djevojka preživjela fizičko ili seksualno nasilje tijekom intimnog sadašnjeg ili bivšeg partnera prisjećajući se na 22. rujna 1999. kad se dogodio masakr na zagrebačkom Općinskom sudu - dvije su žene brutalno likvidirane, samo zato što su obavljale svoj posao, treća je žena teško ranjena, a jedna žena je ubijena samo zato što je željela nastaviti život bez nasilja.

Aktivistice AŽKZ-a podsjetile su na veliku važnost dosljedne i sveobuhvatne provedbe Istanbulske konvencije u svakodnevnoj praksi i radu. Konvencija ima svrhu efikasno štititi žene i njihovu djecu koje su preživjele muško nasilje, a počinitelje nasilja adekvatno i pravično sankcionirati.

Ne treba zaboraviti da je muško nasilje nad ženama brutalan oblik diskriminacije žena u društvu. Neki bi uporno željeli da žena ostaje u ulozi 'drugotne'.Aktivistice AŽKZ-a to nikada neće dopustiti, poručila je konzultantica AŽKZ-a Neva Toelle.

Nasilje nad ženama: B.a.B.e dnevno u prosjeku prime tri prijave žrtava

Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama. Obilježava se u spomen na tragediju koja se dogodila 22. rujna 1999. tijekom brakorazvodne parnice.

Bivši policajac pištoljem je ubio suprugu, sutkinju i odvjetnicu te teško ranio zapisničarku. 23 godine poslije brojevi su i dalje zastrašujući. 

Broj žena koje traže pomoć zbog nasija povećao se od početka pandemije Covida-19 za 25 posto, istaknula je uoči 22. rujna Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Petra Kontić, predsjednica udruge B.a.B.e koja dnevno u prosjeku primimo tri prijave žena žrtava nasilja.

- Svake godine bilježimo sve veći broj žena koja nam se obraćaju kao žrtve nasilja. Od ukupnog broja od više 2000 korisnica našeg savjetovališta tijekom godine žena žrtava nasilja bude nešto više od polovice. Znači, obrati nam se i više od 1000 žena ili, prema grubom izračunu, u prosjeku gotovo tri dnevno', kazala je Kontić.

Istaknula je i kako u udruzi B.a.B.e imaju besplatno pravno i psihološko savjetovalište, a kako su u javnosti percipirani kao udruga koja se najviše bavi ženskim pitanjima u najvećem broju obraćaju im se žene žrtve nasilja.

Nasilje nad ženama se povećava

Naglašava i da se na temelju izravnog rada s korisnicama savjetovališta može zaključiti da se nasilje prema ženama povećava.

- Naravno, trebamo uvijek u obzir uzeti i činjenicu da se možda radi samo o većem broju prijava nasilja nego što je bilo prije. To možda i možemo pripisati nekim minimalnim promjenama u društvu, No hrvatsko društvo je i dalje patrijarhalno i još uvijek se pokušava naći opravdanje za nasilnika i svu krivnju za preživljeno nasilje svaliti na žrtvu, nastavlja.

- Ono što sa sigurnošću mogu reći jest da se od početka pandemije covid-19 2020. povećao broj žena koje traže pomoć zbog nasilja za 25 posto. Pritom je do povećanja došlo najviše početkom 2020. stupanjem karantene na snagu, kazala je Kontić.

Povećao se i broj korisnika njihove sigurne kuće, prošle godine bila je zbrinuta 31 žena i 26-ero djece, a dosad ove godine već imaju 48 korisnika 20 žena i 28-ero djece, na temelju čega u udruzi B.a.B.e. smatraju da će ih biti više nego lani.

Komentirala je i posljednji sastanak ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice s predstavnicima udruga civilnog društva koje se bave borbom protiv nasilja u obitelji i prema ženama ocijenivši ga zadovoljavajućim.

Sastanak je bio održan nakon femicida u Novskoj krajem kolovoza, a udrugama je početkom rujna bio predstavljen niz konkretnih promjena kroz izmjene Zakona o kaznenom postupku, Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Ministar Malenica najavio je i da će do kraja godine u proceduru poslati paket zakonskih izmjena u kojem će se, uz pomoć interdisciplinarne radne skupine, sagledati svi elementi nasilja u obitelji i nasilja protiv žena i revidirati sankcije.

Zakonodavstvo bilježi pozitivne pomake

- Sastankom smo bile zadovoljne. Ono što moramo istaknuti da to nije bio samo još jedan u nizu prigodničarskih sastanaka nego je bio reakcija na ubojstvo žene u Novskoj, kazala je Kontić.

Ocijenila je i da hrvatsko zakonodavstvo vezano uz problem nasilja prema ženama bilježi pozitivne pomake.

- Došli smo u situaciju da više nije problem zakon, već primjena samih zakona. Ono na što već godinama upućujemo jest neujednačenost prakse. Nedopustivo je da ista razina suda, primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebačkoj županiji za isti slučaj nasilja ne donose istu odluku, kazala je.

Kao veliki problemu u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja istaknula je i čestu praksu da se nasilnicima izriču blaže kazne.

- Ono što je najpotrebnije sustavu jest edukacija i senzibilizacija svih čimbenika u sustavu podrške ženama žrtvama nasilja, kazala je Kontić istaknuvši i borbu protiv internetskog nasilja prema ženama preko online platforme Neon udruge B.a.B.e.

Ujedno to je bio i sadržaj kampanje osvještavanja javnosti ostvarene u suradnji s Agencijom za elektroničke medije.

- Platforma Neon se aktivirala. Stojimo na raspolaganju svim ženama koje nam se javljaju i, nažalost, prijavljuju online dijeljenja seksualnog sadržaja bez pristanka, nametljivo ponašanje, uhođenje, prijetnje putem interneta i druge oblike online nasilja. Pozivamo sve koji imaju takav problem da se prijave na babe.hr/ne-online-nasilju, zaključuju u udruzi B.a.B.e.

Kada žrtva osjeti neravnopravnost ili nadmoć u komunikaciji dolazi do urušavanja povjerenja

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić rekla je u HTV-ovoj emisiji Dobro jutro, Hrvatska kako Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike puno radi, te će i dalje nastaviti raditi da se zaštite žrtve nasilja.

- Vlada Republike Hrvatske i naše ministarstvo stalno nadograđuje kako zakonodavni okvir tako i sva postupanja koja su veza i uz sustav socijalne skrbi, ali i sustav zdravstva, pravosuđa, odgoja i obrazovanja kako bi nasilničko ponašanje svela na najmanju moguću razinu, nasilnike kažnjavala. I ono što je najvažnije dala snažnu podršku žrtvama obiteljskog nasilja, poručila je.

Izvršni direktor Udruge za pomoć žrtvama i svjedocima Miren Špek kazao je kako bi većina tijela koja komuniciraju sa žrtvom trebala komunicirati ravnopravno, a kada žrtva osjeti neravnopravnost, nadmoć u komunikaciji dolazi do urušavanja povjerenja.

- A povjerenje je to koje je ključno, naglasio je.

Dodao je kako žrtve najviše prigovaraju na povjerenje između njih i sustava. 

Centri za socijalnu skrb dostupni su 24 sata

Žrtve i počinitelji ponašaju se po obrascima koje su doživjele u djetinjstvu. Mađerić je naglasila kako su Centri za socijalnu skrb dostupni 24 sata putem dežurstava tijekom cijele godine.

Broj Nacionalnog pozivnog centra je 116 006. Mađerić je istaknula kako se sve žrtve nasilja mogu prijaviti i Centru za socijalnu skrb, te će se oni dalje pobrinuti za žrtvu nasilja.

Ministarstvo žrtvama nudi pravnu, psihološku i novčanu pomoć. 

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku. 

Istarsko Povjerenstvo za ravnopravnost spolova traži stroži zatvor za nasilnike

Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Istarske županije pozvalo je sve odgovorne u državi na snažnije djelovanje i uvođenje maksimalnih zatvorskih kazni za počinitelje obiteljskog nasilja.

- Nažalost, crne brojke su u porastu - u samo devet mjeseci u Istri ubijene su tri žene, a sve tri usmrtile su bliske osobe. Stoga, Povjerenstvo traži od odgovornih žurno djelovanje i uvođenje maksimalnih zatvorskih kazni za počinitelje obiteljskog nasilja i pozdravlja svaku najavu pooštravanja kazni za obiteljske nasilnike, istaknula je u priopćenju predsjednica Povjerenstva Sandra Ćakić Kuhar.

Upozorila je kako je sustav zaštite žrtava obiteljskog nasilja u Hrvatskoj nažalost još uvijek nedostatan, što, navela je Ćakić Kuhar, potvrđuju i strašne brojke ubijenih žena koje su ove godine eskalirale.

Nasilje u obitelji društveni problem, a ne privatna stvar žrtve i nasilnika.