Nitko ne želi raditi u školi: Predmeti nerijetko s nestručnom zamjenom

Mnogi se pitaju je li moguće da nekada najljepše zanimanje na svijetu - ono učiteljsko, više nije popularno... A da je tomu tako, govore podaci - sve manje učitelja i predmetnih nastavnika želi raditi u školi, posebice se to odnosi na obveznu osnovnu školu. Neprestano se traže zamjene, predmeti su nerijetko pokriveni nestručnom zamjenom. 

Nedostatak kadra postao je problem broj jedan u školama.              

- Ja smatram da je najuspješniji dan u školi taj kada nema organizacija zamjena, na sve načine se organiziramo, važna je domišljatost satničarke i mene u organizaciji same nastave, imamo nesreću da radimo u dvije smjene, odljev kadrova već dugo postoji, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

Ravnatelji se snalaze na sve moguće načine kako bi nastava bila pokrivena.

- Mi u velikim gradovima imamo šansu za razmjenu. S jedne strane uzimamo jedni drugima kadrove, svi fluktuiraju, a s druge strane imamo neformalne učiteljske odnose, ravnateljske skupine i tu zamolimo za pomoć, kaže Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca iz Zagreba.

- Imamo najviše problema naći zamjenu za prirodoslovne predmete, matematiku, tehničku kulturu... Vrlo je teško naći zamjenu, katkad moramo posezati za studentima koji još nisu završili fakultet, govori Zvonimir Radić, pedagog OŠ Petra Preradovića u Zagrebu.

I dodaje - nestručne zamjene uvijek su lutrija, nikada ne znate koga ćete dobiti i hoće li se snaći u razredu.

- U školama gdje su te zamjene dulje, pitanje je o kakvom znanju se radi i što će biti s tim učenicima u budućnosti kada odu u sljedeću vertikalu obrazovanja, ističe Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.

Satničari imaju najviše posla. Organizirati, dogovarati, upisivati sve u raspored. I svaka je ideja dobrodošla.

- U našoj školi postoji jedno zgodno rješenje, a to je obrnuti raspored. Unutar tog obrnutog rasporeda vidimo koji su nam ljudi slobodni i to naš satničar napravi početkom školske godine, što znači da se za zamjene na kraće vrijeme, na sat-dva ili dan-dva, ljude može na vrijeme upozoriti i onda se te zamjene nikada ne svode na čuvanje djece, kaže Dušica Vunić, ravnateljica OŠ Berak.

Ali ravnatelji zbog nedostatka kadra, a za spas znanja, imaju još ideja. Jedna od njih je i honoriranje ljudi koji žele raditi.

- Ljudi koji su zaduženi u svom 40-satnom vremenu pristaju na honorare i dolaze iz jutarnje u popodnevnu smjenu iz druge škole, kaže Maja Morić Kulušić, ravnateljica OŠ Brodarica.

Nedostatak kadra u školama nije samo hrvatski problem, imaju ga i škole drugdje u Europi. Ipak, pitamo se je li se moglo ponuditi neko rješenje na razini institucija koje su zadužene za politiku obrazovanja, a ne da se ravnatelji na kojekakve načine snalaze kako bi učenicima osigurali koliko-toliko adekvatno obrazovanje. Jer ovdje nije riječ samo o nedostatku kadra za STEM područja koji se stimulira stipendijama, nego se problem širi i na druge predmete. A sve veće iznenađenje je i kamo odlaze učitelji razredne nastave.

- Učiteljice razredne nastave na zamjeni odrade jedan dio i onda prelaze u predškolsku ustanovu jer ondje dobiju posao na neodređeno. To je problem koji se nama sad pojavljuje, kaže Mario Plavčić, ravnatelj OŠ Satnica Đakovačka.

U srednjim školama kažu - mi si ne možemo dopustiti nestručno pokrivenu nastavu i čudimo se zašto se to dopušta u osnovnoj školi koja je, usput rečeno, obvezna za svu djecu.