Svaki šesti nastavnik matematike nije kvalificiran za taj posao

Gotovo svaki šesti nastavnik matematike u Hrvatskoj nije kvalificiran za posao koji radi, a to je samo jedan od sličnih alarmantnih podataka koji upozoravaju na probleme u nastavi. Kronični nedostatak stručnog kadra matematike i prirodoslovlja - problem koji naš obrazovni sustav godinama stavlja pod tepih, bila je i tema na sjednici saborskog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, koju je, na temelju detaljne analize, inicirao saborski zastupnik, i sam matematičar, Damir Bakić.

Kako riješiti problem?

- Mi moramo osmisliti model koji će privući mlade generacije na nastavničke studije matematike i prirodoslovlja. Ne samo privući, nego i zadržati u obrazovnom sustavu, izjavio je Damir Bakić, saborski zastupnik stranke Možemo!

Ravnatelji se različito snalaze 

- Rješenje eventualno nastojimo naći tako da uzmemo apsolvente tih smjerova, studente 5. godine, a to su nestručne zamjene, ili inženjere elektrotehnike i srodnih struka, kaže Marita Guć, ravnateljica OŠ Manuš u Splitu.

Problemi se pokušavaju riješiti i putem nastavničkih grupa.

- Često se traže zamjene za informatiku, matematiku, čak i na neodređeno na otocima, manjim mjestima, zaleđu. Oglasi se ponavljaju iz godine u godinu, jer nitko ne želi ići tamo raditi, rekao je Josip Matković, član nastavničke grupe Školska zbornica.

Onima koji jesu stručni i žele ponovno raditi u nastavi, jedan zakon to dopušta, a drugi zabranjuje.

Umirovljeni, omiljeni profesor matematike iz Bjelovara našao se u bizarnoj situaciji. Nakon umirovljenja radio je na pola radnog vremena u Tehničkoj školi.

- Međutim, sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju, prosvjetna inspekcija je naložila da mi ravnatelj mora dati otkaz. Time se ne poštuje Zakon o mirovinskom čl. 99, požalio se umirovljeni profesor Vojislav Krnaželić.

Tako su, dodaje, profesori postali građani drugog reda.

Novim zakonom o odgoju i obrazovanju mogla bi se ispraviti ta nepravda.

- Da ljude koji su psihofizički sposobni i nakon 65. godine rade kao stručnjaci na poslovima koji su deficitarni, naravno, pod uvjetom raspisivanja natječaja, smatra Tomislav Paljak iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. 

To svakako može pomoći, ali najvažnije je zainteresirati mlade da izabiru nastavničke smjerove matematike i fizike, ali i stimulirati ih.

- I ne samo novac, u pitanju je i cijenjenost zanimanja. Mi recimo vodimo nastavnike fizike iz cijele Hrvatske u posjet CERN-u i oni nam kažu - ovdje se osjećamo cijenjeni, kazao je dekan zagrebačkog PMF-a Mirko Planinić.

Kada budu cijenjeni i u Hrvatskoj, ali i odgovarajuće plaćeni, sigurno će tada profesori više raditi u učionicama nego u privatnom sektoru.