Plenković o cijeni energenata: Djelovat ćemo da zaštitimo najugroženije

Hrvatska se, kao i cijeli svijet, suočava s rastom cijena energenata. O tome se, među ostalim, raspravlja na konferenciji Jutarnjeg lista Svijet energije 2022. Poskupljenje plina i struje očekuje se nakon 1. travnja, do kada su u Hrvatskoj zamrznute cijene tih energenata za kućanstva.

Vlada je već najavila paket mjera kojima bi se trebala ublažiti poskupljenja, a više o tome govorio je premijer Andrej Plenković. Uz manji PDV za plin te izmjenama naknada, odnosno prebacivanjem dijela tereta na HEP, Vlada će najugroženijim građanima osigurati vaučere.

Paket mjera u tri segmenta 

- Naš plan je da donesemo novi regulatorni okvir gdje će se povećati opseg tih naknada uz struju i na plin, a proširit ćemo i krug primatelja tih socijalnih naknada i ujedno povećati i iznos. Dakle, po sva tri segmenta ćemo djelovati da održimo socijalnu uključenost i zaštitimo one najugroženije u hrvatskom društvu, istaknuo je premijer Andrej Plenković na konferenciji. 

Podsjećajući da je Vlada u jesen prošle godine intervenirala zamrzavanjem cijena naftnih derivata, ponovio je da se razmatra situacija vezano za rast cijena električne energije i plina. 

U segmentu mjera socijalnih transfera, premijer je najavio povećanje naknada socijalno ugroženijma. To je danas naknada do 200 kuna, vaučer koji dobiva 64 000 socijalno najugroženijih kućanstava.

- Drugi dio paketa se odnosi na sagledavanje svih naknada u konačnom izračunu cijena plina ili struje. Tu ćemo se osloniti i na važnu ulogu HEP-a, koja je državna energetska kompanija i koja u ovim okolnostima, kao i ostale, ima i snage dio tog tereta iznijeti na svojim plećima, istaknuo je premijer. 

- Treći element je sagledavanje svih elemenata koja imamo kroz porezni sustav, odnosno PDV-a, rekao je. 

Podsjetio je da je trenutačna stopa PDV-a na struju 13 posto, a na plin 25 posto. 

- Radimo temeljite analize fiskalnih učinaka, gledamo na smanjivanje kako bi smanjili udar na građane i gospodarstvo, poručio je Plenković.

Premijer Plenković u izlaganju je podsjetio i na razloge koji su na svjetskom tržištu doveli do znatnog porasta cijena plina i električne energije, te kako hrvatski građani u proteklom razdoblju nisu značajnije osjetili taj rast. Dodao je kako je, primjerice, cijena električne enegije krajem prošle godine u EU-u prosječno porasla za 30 posto, a pritom je taj rast u Berlinu bio 9%, u Beču 27%, a Amsterdamu čak 114%.

- U kontekstu globalne energetske krize sve se češće spekulira i s problemima opskrbe energentima, rekao je premijer. Rekao je kako Hrvatska još uvijek ima značajnu domaću proizvodnju ugljikovodika. 

- Domaćom proizvodnjom nafte zadovoljava oko 20 posto potrošnje, a kod plina, prema podacima za prošlu godinu, zadovoljava oko 30 posto domaće potrošnje, kazao je. 

LNG terminal na Krku - druga dimenzija Hrvatske na energetskoj karti Europe 

U tom je kontekstu Plenković istaknuo i LNG terminal na Krku, kojim si je Hrvatska priskrbila sigurnu opskrbu plina iz svih dijelova svijeta.

- Mi smo prepoznali strateški značaj ovoga projekta za energetsku neovisnost Hrvatske i za diverzifikaciju opskrbe, rekao je, istaknuvši da terminal Hrvatskoj daje sasvim drugu dimenziju na energetskoj karti Europe.

Lani je, inače, na terminal došao 21 brod za prijevoz ukapljenog prirodnog plina. Iskrcano je oko tri milijuna prostornih metara plina te je uplinjavanjem dobiveno 1,7 milijardi prostornih metara prirodnog plina koji je predan u transportni sustav Hrvatske. U ovoj godini planira je dolazak 24 broda na LNG terminal.

Hrvatska u energetskoj tranziciji mora biti ambiciozna

Premijer smatra da u energetskoj tranziciji Hrvatska mora biti ambiciozna. Uz ostalo je najavio i skoro upućivanje u javno savjetovanje hrvatske strategije za vodik za razdoblje do 2050 godine. Podsjetio je i na predviđena ulaganje u solarne kapacitete, nove tehnologije, geotermalne izvore, nukleranu energiju i značaj nuklerke Krško za Hrvatsku te veliki značaj mjera energetske učinkovitosti.

Plenković je podsjetio i da pravila europskog Mehanizma za oporavak i otpornost predviđaju da se 37% sredstava usmjeri za zelenu tranziciju, a na raspolaganju će biti i sredstva iz ostalih izvora, kao što su modernizacijski fond i fond za prevednu tranziciju.

Podsjetio je da novi zakonodavni paket Europske unije predviđa formiranje socijalnog fonda za klimatsku politiku, kako bi se osigurala dodatna sredstva za ublažavanje učinaka politika smanjenja emisija stakleničkih plinova.

- Prema predviđenom ključu, Hrvatskoj bi pritom na raspolaganju bila 1,4 milijarda eura, naveo je Plenković, dodajući kako će se time pomagati građanima da financiraju ulaganja energetsku učinkovitost, nove sustave grijanja i hlađenja i čišću mobilnost.

"Hrvatska po pitanju sigurnosti opskrbe stoji jako dobro"

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić u izjavi za novinare komentirao je sigurnost opskrbe energentima. 

- Hrvatska po pitanju sigurnosti opskrbe stoji jako dobro. Ono što nas definitivno izdvaja u poseban krug europskih ekonomija je činjenica da ćemo imati neometanu dobavu plina, neovisno o razvoju događaja na istoku Europe, što je vrlo važno. U kontekstu drugih energenata, vjerujem da ni tu neće biti problema, izjavio je Ćorić. 

Timmermans: Ključno načelo - pravednost

Izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans rekao je da Europska unija radi na smanjenju emisija za najmanje 55% do 2030. kako bi došli na put ostvarenja klimatske neutralnosti do 2050. godine.

- Ispunjavanje ovih ciljeva nije samo politička obveza. Od donošenja europskog zakona o klimi to je zakonski uvjet. Dodao bih da je to i moralna obveza. Mlađim generacijama dugujemo djelovanje za njihovu budućnost, poručio je Timmermans.

- Prijedlozi u sklopu paketa "Spremni za 55 posto" pomoći će provesti potrebne promjene, rekao je, izdvajajući kao ključno načelo u svim prijedlozima pravednost. Jer, ako ovaj prijelaz nije pravedan, tranzicije neće biti, naglasio je.

Timmermans je iznio izračune međunarodne agencije za obnovljivu energiju, prema kojima je između 2012. i 2020. samo u obnovljivim izvorima energije stvoreno gotovo pet milijuna radnih mjesta. 

- Obnovljivi izvori energije stvaraju više radnih mjesta nego fosilna goriva, istaknuo je Timmermans.

Predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić govorio je o rastu cijena energenata i procjenama za ovu godinu. 

- Na nama referentnoj mađarskoj burzi struje, prosječna je cijena megavatsata u 2020. iznosila 32 eura, u 2021. skočila je na 121 euro, a kako se stanje ne smiruje, projicirana cijena za 2022. popela se na 150 eura. Nama je nabavna cijena plina u prošloj godini, u odnosu na 2020. porasla za oko 60%, rekao je na konferenciji Svijet energije.

Neke procjene iznio je i vlasnik i predsjednik Uprave Energia naturalis Grupe Pavao Vujnovac.

- Mislim da se cijene energije više nikada neće vratiti tamo gdje su bile i da ćemo se u nekoj fazi vjerojatno stabilizirati, ali ćemo uvijek imati ove neke udare i "peakove" zbog globalnih kretanja i globalnih informacija, kazao je Vujnovac.