Godišnjica raketiranja Zagreba i drugih hrvatskih gradova

Prije 28 godina, 2. i 3. svibnja 1995., kao osveta srpske vojske za oslobodilačku vojno-redarstvenu operaciju Bljesak, raketiran je Zagreb. Pobunjeni Srbi napali su središte grada raketnim sustavom Orkan s kasetnim punjenjem. Poginulo je sedam osoba, a dvjestotinjak ih je ranjeno.

U povodu 28. obljetnice raketiranja Zagreba, na Trgu svibanjskih žrtava 1995. gradonačelnik Tomislav Tomašević položio vijenac i zapalio svijeću ispred spomen- ploče civilima stradalim prilikom raketiranja grada, poručivši kako će sjećanje na njih uvijek ostati.

Vijenac su položili i predstavnici Udruge hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Dopredsjednik te udruge Zdenko Nesek rekao je da se kod spomen- ploče sastaju svake godine da obilježe trenutak stradavanja dragih prijatelja, stanovnika, koji se dogodio, nažalost, suludom reakcijom tadašnjeg zapovjednika srpskih pobunjenika Milana Martića koji je poslao rakete "Orkan" punjene ubojitim zvončićima koji su padali svugdje po gradu.

Rekao je i da je na današnji i sutrašnji dan 1995. poginulo sedmoro Zagrepčana, a oko 205 ih je teže i lakše ranjeno.

- Vidimo da se, nažalost, takav trend i dan-danas, u 21. stoljeću, ponavlja. Vidimo to i na primjeru Ukrajine. Dakle, rat ljudi koji su potpuno skrenuli u mrak i vode rat protiv stanovništva i protiv objekata. To je stvarno nedopustivo i jako žalosno, poručio je Nesek.

Tomašević je rekao da je raketiranje Zagreba jedna od najtužnijih epizoda u povijesti grada te dodao da su spomen- ploču podignule gradske institucije.

Nakon polaganja vijenca i paljenja svijeće ispred spomen-ploče, poželio je da se takve stvari nikad više ne ponove ni u Zagrebu niti u jednom gradu u svijetu, a posebice gdje je i dalje rat u Europi, u Ukrajini.

Počast civilima stradalim prilikom raketiranja Zagreba odao je i predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović.

- Zločin je zločin i uvijek će biti zločin. Danas smo ovdje došli prisjetiti će žrtava zločina, onoga što se nikada ne smije dogoditi, što se nikada ne smije učiniti, što se protivi humanom kodu ponašanja, što se protivi međunarodnom pravu. Danas smo došli podsjetiti sebe i sve u ovome gradu i šire od ovoga grada - takvo ponašanje nikada nećemo tolerirati, poručio je Klisović.

Odmazda zbog 'Bljeska' 

Zbog gubitaka što su ih pretrpjele u vojno-redarstvenoj operaciji Bljesak, srpske su pobunjeničke snage 2. i 3. svibnja 1995. izvele niz osvetničkih terorističkih napada na civile u hrvatskim gradovima - Zagreb je napadnut raketama s kasetnim punjenjem, stanovnici Karlovca i Siska topničkim projektilima, a napadnuto je i Jastrebarsko. 

Središte Zagreba napadnuto je raketnim sustavom "Orkan" s tzv. "zvončićima", pri čemu je poginulo sedmero ljudi, a oko 200 ih je ranjeno. Najveći udar pogodio je Vlašku i Draškovićevu ulicu gdje je poginulo pet građana. Nakon napada veliku opasnost za Zagrepčane predstavljali su neeksplodirani zvončići rasuti po gradu.

Sljedećeg dana napad je ponovljen, a ovoga puta stradali su Hrvatsko narodno kazalište, Dječja bolnica u Klaićevoj, Akademija za kazališnu i filmsku umjetnost, Dom umirovljenika Centar te stambene zgrade uglavnom u središtu grada. Nekoliko je osoba ozlijeđeno i na području Kozari Boka i postrojenja Chromos.

Raketirana i Dječja bolnica u Klaićevoj i HNK

U napadu na dječju bolnicu u Klaićevoj ozlijeđeno je dvoje djece, jedno od njih tromjesečna beba, dva djelatnika bolnice i troje roditelja. U dvorištu bolnice poginuo je tijekom deaktiviranja "zvončića" pirotehničar zagrebačke policijske uprave, a kasnije je teško ozlijeđen još jedan pirotehničar, razminiravajući "Chromos" na Žitnjaku.

Bolnicu su ubrzo obišli američki, ruski i francuski veleposlanik. Peter Galbraith je pritom izjavio kako je neshvatljivo da se 50 godina nakon završetka Drugog svjetskog rata događa takav barbarizam i naglasio da se radi o čistom kršenje svih normi međunarodnog prava, a oružje koje se upotrebljavalo u napadima služi jedino i isključivo ubijanu što više ljudi. Ruski veleposlanik Leonid Kerestedžijanc napomenuo je da je samo dva dana ranije bio u toj bolnici s unukom te dodao kako se napad na civile i Dječju bolnicu jednostavno ne može oprostiti.

Zagrepčani, ali i cijela hrvatska i svjetska javnost, bili su zgroženi i napadom na Hrvatsko narodno kazalište, u kojem se upravo odvijao pokus međunarodnoga baletnog projekta "Donauballet". Ranjeno je 14 osoba, uključujući šest stranih državljana i to iz Ukrajine, Velike Britanije, Poljske i Slovenije.

Drugog dana raketiranja Zagreba ponovno je ozlijeđeno mnogo ljudi, u blizini Klaićeve odnosno u Medulićevoj, Deželićevom prilazu, a ranjeno je i nekoliko umirovljenika u susjednom Domu umirovljenika. Zvončići su nakon pada projektila pali i na drugu stranu Mažuranićeva trga, kod Obrtničkog doma i na autobusnu postaju te je i ovdje ozlijeđeno nekoliko osoba, kao i desetak osoba u autobusu koji je kretao s postaje, uključujući i vozača.

Raketiranje Zagreba 3. svibnja odnijelo je dva života osim pirotehničara koji je poginuo na zadatku u Klaićevoj bolnici, 6. lipnja preminuo je i teško ozlijeđeni student filmske režije prve godine.

Među sedam osoba koje su poginule u napadima na Zagreb 2. i 3. svibnja 1995. su: Ivan Brodar, Damir Dračić, Stjepan Krhen, Ivanka Kovač, Ana Mutevelić, Ivan Markulin i Luka Skračić, a ranjeno je njih 204.

Tijekom napada prvoga dana na Zagreb prikupljeno je i deaktivirano 490 neeksplodiranih zvončića. U listopadu 2013., prigodom sanacije krova na Dječjoj bolnici, pronađen je zaostali "zvončić" koji je Protueksplozijska služba sigurno detonirala, ali tek nakon što je u operacijskoj dvorani ispod toga krova uspješno završen operativni zahvat.

Martić zapovjedio granatiranje Zagreba, osuđen na 35 godina zatvora

Tadašnji vođa srpskih pobunjenika Milan Martić svoju je odgovornost javno priznao u Kninu, a još ranije, u veljači 1995., poručivao je kako ih nitko ne može spriječiti da tuku po Zagrebu, Osijeku, Vinkovcima, Zadru, Karlovcu, Splitu i drugim gradovima. Drugog dana napada na TV-u je izjavio da je naredio granatiranje Zagreba.

Međunarodni sud u Haagu Martića je, uz ostalo, i zbog zapovijedi da se u svibnju 1995. raketama napadne Zagreb pravomoćno osudio za ratni zločin na 35 godina zatvora. Osuđen je i zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom '90-ih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.

U spomen na žrtve napada, Zagreb je 2007. prostor na uglu Vlaške i Draškovićeve ulice imenovao Trgom svibanjskih žrtava 1995.