Obuljen Koržinek: Vlada podupire neovisnost medija, važna samoregulacija

04.05.2022.

10:18

Autor: K.D./A sada vlada/Hrvatski radio/HRT

Nina Obuljen Koržinek

Nina Obuljen Koržinek

Foto: A sada Vlada / Hrvatski radio

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u srijedu u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada" da Vlada nizom mjera podupire neovisnost medija, ali je uvelike važno da mediji u Hrvatskoj rade na vlastitoj samoregulaciji.

Neovisno i slobodno izvješćivanje medija danas je važnije nego ikad, kada pogledamo sve što se oko nas događa. Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Kožinek ističe kako su mediji danas pod ogromnim pritiskom – prvenstveno oglašivača, a zatim i drugih platforma i mreža.

- Na razini Hrvatske vlade, ali i Europske Unije, puno se promišlja i ulaže u razvoj neovisnih medija i profesionalnog novinarstva. Mi smo u ova dva mandata pokušali sustavno se početi baviti medijskom politikom – s jedne strane revizijom i zakonodavstvom, a s druge strane pokrenuli smo ulaganje u profesionalno novinarstvo. Jačamo programe i ulažemo u medijsku pismenost, što je neobično važno. U izradi je zakon o medijima, a iz nacionalnog plana oporavka uložit ćemo u sustav provjere informacija „fact checkere, kaže Obuljen Kožinek, i dodaje:

- Uz to, izgradit ćemo i sustav da podaci o vlasničkim strukturama budu jednostavno dostupni svim građanima – što će pojačati povjerenje u medije ili stvoriti odmak prema onima koji možda nemaju transparentno vlasništvo. Kroz zakon o elektroničkim medijima uveli smo obvezu javne dodjele sredstava za lokalne i regionalne samouprave, kada dodjeljuju sredstva za medije. To će smanjiti pritisak na novinare i urednike te ih učiniti neovisnijim. Ti koraci pomažu da taj krhki sektor sačuvamo i novinarima omogućimo neovisan rad.

U izvještaju „Reportera bez granica“, na svjetskom indeksu medijskih sloboda za 2022. godinu Hrvatska je zauzela 48. mjesto., što je napredak nakon prošlogodišnjem 56. mjesta. Obuljen Kožinek kaže kako je trenutna pozicija najbolja koju je Hrvatska do sada imala.

- No, mislim da je važnije što mi u Hrvatskoj mislimo i kakav imamo odnos prema medijima. Svakako ćemo nastojati, u dijelu u kojem Vlada, ministarstva i regulatorne agencije to mogu, utjecati na cjelovitu medijsku sliku. Kada govorimo o zaštiti profesije, mi smo izvan medija ti koji trebaju reći ovo je etično, ili nije etično. Tu postoji veliki prostor i da se strukova udruga HND ili neka druga angažira, i da taj dio samoregulacije bude prisutniji u radu i u javnosti – to će onda jačati i povjerenje u medije, te pomoći i novinarima, objašnjava.

Sloboda medija je pod stalnim udarom raznih interesnih skupina, a s druge strane, novinari i medijske kuće izložene su serijskim 'slap tužbama' koje predstavljaju ogroman problem te izravno nasrću na slobodu medija.

- Uočili smo taj fenomen u Hrvatskoj i prije više od godine dana formirali stručnu radnu skupinu kroz koju radimo i edukaciju sudaca, ali i medijskih profesionalaca. Treba s jedne strane usklađivati postupanje pravosuđa da takve tužbe uvijek tretiraju na isti način. Ako uoče da se radi o 'slapu', da ih odbace. S druge strane treba ulagati u samoregulaciju i ko-regulaciju – to je ono što nama nedostaje, posebno u tiskanim medijima. Zato su većinski te tužbe usmjerene prema novinarima u tiskanim medijima. Neusporedivo ih je manje prema novinarima ili medijskim nakladnicima elektroničkih medija, jer tamo postoji regulatorno tijelo koje reagira na određene ne etičnosti, napominje.

Financiranje neprofitnih medija često se ističe kao nedovoljno, iako postoji fond za potporu financiranja upravo tih medija.

- Mi gledamo cjelovito – osiguravaju se sredstva i za lokalne i za neprofitne medije, jednim dijelom kroz vijeće za elektroničke medije, a drugim dijelom kroz Europski socijalni fond. Kroz novi zakon o medijima osmislit će se i model potpore klasičnom tisku, koji će biti udaljen od države. Ključno je da odluke o financiranju medija ne donose ljudi koji su u bilo kojim izvršnim funkcijama, jer je to onda podložno političkom utjecaju.

Medijska pismenost ne prolazi bez govora mržnje u medijima i javnom prostoru – kako tome stati na kraj?

- Kroz zakon o elektroničkim medijima smo, rješenjem koje smo ponudili, u velikoj mjeri uveli red u govor mržnje koji se često nalazio ispod novinskih tekstova. Mislim da tu nitko nije na gubitku, dapače. Taj prostor komentara postao je uljuđeniji. Što se tiče društvenih mreža, prije 2 tjedna je u Briselu postignut dogovor o novom instrumentu, 'digital single act' kojim prvi put na razini Europske Unije, i u sadržajnom smislu uređujemo Internet. To je temelj koji će nam omogućiti da sada krenemo u određeni tip regulacije interneta. Svima je jasno da se određena regulacija mora dogoditi, ali to nikada neće biti nauštrb slobode izražavanja ili neovisnosti medija, nego odgovornog reguliranja javnog prostora, napominje.

U javnoj je raspravi ugovor s Vladom RH o programskim obavezama Hrvatske Radiotelevizije. Kolika je zapravo važnost ugovora o ispunjavanju HRT-ove uloge javnog medijskog servisa?

- Ugovor je ključni dokument koji mora definirati obveze Hrvatske Radiotelevizije prema građanima. Nadam se da će se na javnu raspravu javiti veliki broj zainteresiranih dionika. Važno je da taj ugovor reflektira i nove digitalne platforme, posebno usluge na zahtjev. Jako je važno da se HRT za to pripremi. Kada se to na dobar način ponudi i prezentira, građani će dobiti nove sadržaje. Mogućnosti HRT-a kao javnog servisa su ogromne, i mi ćemo – što se tiče Vlade, podizati ljestvicu u tom smjeru, zaključuje.






Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!