Ministar Piletić najavio povećanje prosječne plaće i mirovine

Na tematskoj sjednici Odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo obilježen je jubilarni, stoti rođendan Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić najavio je povećanje prosječne plaće i mirovina s obzirom na sve veći rast inflacije. Ravnatelj Zavoda Ivan Serdar podsjetio je na jedan od najvećih projekata mirovinskog sustava, uspostavu sustava za upravljanje ljudskim potencijalima, u koji je uloženo 20 milijuna kuna.

- Njegova svrha je uspostava cjelovitog modernog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima takozvanog HRM-a. Projektom će se unaprijediti procesi i procedure za upravljanje ljudskim potencijalima, uvesti novi IT sustav za upravljanje ljudskim potencijalima, provesti edukacije radnika te uspostaviti i opremiti centre za razvoj karijere, rekao je Ivan Serdar, ravnatelj Zavoda za mirovinsko osiguranje.

- Ciljevi ove Vlade do kraja mandata, a imamo još dvije godine, više su nego jasni. Podići prosječnu plaću u Hrvatskoj na 7600 tisuća kuna, a minimalnu plaću na 4250. Planirano je i povećanje mirovina za 10 posto na što se Vlada obvezala što ćemo ostvariti usprkos svim izazovima s kojima se suočavamo i u kontekstu geopolitičkih zbivanja, inflacije koja naravno utječe na realnu plaću i mirovine, rekao je Marin Piletić, ministar rada mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

- Imamo najviše osiguranika još od uspostave Republike Hrvatske, a broj nezaposlenih je manji nego prije pandemije, istaknuo je Piletić.

- Povećat ćemo mirovine za 10 posto, unatoč geopolitičkim zbivanjima i inflaciji, poručio je ministar na sjednici na kojoj je iznesen i podatak da Hrvatska danas ima oko 1,5 milijuna osiguranika i više od 1,2 milijuna korisnika mirovina. 

Hrelja: Automatizirati podatke o ukupnim primanjima umirovljenika

Silvano Hrelja iz Hrvatske stranke umirovljenika problematizirao je brojku, kojom se kaže barata u javnosti, od oko 800.000 siromašnih građana, primijetivši da najniža mirovina ne znači nužno i siromaštvo jer se može graditi apartmane umjesto izdvajati novac za mirovinsko osiguranje.

Hrelja je pozvao da se automatiziraju podaci o ukupnim primanjima umirovljenika kako bismo dobili pouzdan podatak o onima koji su stvarno u potrebi.

Posebno se osvrnuo na prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca da se stopa doprinosa za prvi mirovinski stup s 15 smanji na 13 posto poručivši da bi to značilo totalno osiromašenje naših umirovljenika. 

Marina Vlašić Iljkić (SDP) i Katarina Peović (RF) problematizirale su održanje mirovinske štednje i drugog mirovinskog stupa.

- Vrijednost mirovinske štednje na godišnjoj je razini pala za 0,3 posto. Štediše imaju razloga za zabrinutost. Kako ih zaštiti?, upitala je Vlašić Iljkić. Ustvrdila je i da pravo na nacionalnu naknadu za starije osobe, umjesto predviđenih 20 000 korisnika, sada ostvaruje svega njih 6 000.

Peović: Drugi mirovinski stup treba ukinuti

Peović je stajališta da drugi mirovinski stup treba ukinuti po uzoru na Mađarsku ili Poljsku, a sredstva građana transferirati u državni proračun. Kao opasne ocijenila je i neke najave da se ukida koncept međugeneracijske solidarnosti.   

Državni tajni Dragan Jelić odgovorio je da su planovi upravo suprotni - daljnje osnaživanje drugog i trećeg mirovinskog stupa. Istaknuo je i da mirovinski fondovi ulažu dugoročno te su svi u korona-krizi bili u plusu.

- Planiramo da obavezni mirovinski fondovi u budućnosti ulažu i u zdrava javna poduzeća i u infrastrukturne projekte gdje bi imali sigurne prihode, a plan je i smanjiti administrativne naknade, rekao je Jelić. 

O pitanju održivosti drugog mirovinskog stupa nadovezao se i Hrelja, rekavši kako bi taj stup sada "svi htjeli rušiti".

- Naši ljudi su u zabludi da bi oni bolje raspolagali s tih pet posto doprinosa. Gdje bi ih uložili? U bitcoin, u štednju s kamatom od 0,5 posto? I ovako imamo brdo siromaha koje nismo ni pobrojali, poručio je Hrelja.