Habijan: Vlada prepoznala Barnahus model kao primjer dobre prakse

Održana je završna konferencija trogodišnjeg projekta "Uspostavljanje Barnahus modela u Hrvatskoj" koji provode Europska unija i Vijeće Europe.

Cilj projekta je poboljšati kvalitetu pravosudnog sustava za djecu žrtve nasilja kako bi se smanjilo nepotrebno odugovlačenje obrade takvih slučajeva.

O tome koliko je važno zaštititi djecu i osuditi počinitelje te osigurati pomoć nakon traume, govorile su i zagovarateljice projekta koje su preživjele trgovinu ljudima i seksualno zlostavljanje u Švedskoj.

- Nakon što je počinitelj osuđen, osjetila sam olakšanje, ali nisam dobila pomoć koju sam trebala za izlječenje. Osjećala sam se kao da sam ja kriva. Zašto ne dobivam pomoć? Sada se zalažem da se žrtvama pomogne, vrati identitet i da ne ostanu samo žrtve zlostavljanja, izjavila je Saga Brodersen, zagovarateljica projekta "Barnahus", preživjela seksualno iskorištavanje, Švedska.

- Upravo taj Barnahus, jedan multidisciplinarni pristup, će graditi mogućnost da djeci pružimo maksimalno ovo razumijevanje, da im pružimo zdravstvenu zaštitu, da im pružimo socijalnu zaštitu, a da u ovom pravnom smislu znamo kamo idemo i da počinitelj bude osuđen, kaže Lana Peto Kujundžić, sutkinja Visokog kaznenog suda.

Habijan: Vlada prepoznala Barnahus model kao primjer dobre prakse

Vlada je prepoznala Barnahus model kao primjer dobre prakse postupanja prema djeci žrtvama i svjedocima spolnog zlostavljanja i iskorištavanja, kazao je ministar Damir Habijan na završnoj konferenciji projekta.

Projekt ima za cilj uspostavu prve Dječje kuće na nacionalnoj razini prema vodećem europskom modelu zaštite prava i interesa djece žrtava i svjedoka nasilja ili zlostavljanja. Glavni korisnik je Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, sufinancira ga EU, a provodi Vijeće Europe u suradnji s Europskom komisijom. Ukupni proračun projekta iznosi 666.503 eura, izvijestilo je ministarstvo.

Habijan je istaknuo da je uspostavljanje Dječje kuće dio strateških dokumenata te mjera provedbe Nacionalnog plana za suzbijanje seksualnog nasilja i seksualnog uznemiravanja za razdoblje od 2022. do 2027. godine.

- Glavni cilj Barnahusa je da se spriječi retraumatizacija i sekundardna viktimizacija djece putem pružanja relevantnih usluga pod jednim krovom, uz istovremeno osiguranje da se njihov iskaz može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku i to primarno na način da se izbjegne višekratno ispitivanje djece, pojasnio je ministar.

Uz Habijana Memorandum o razumijevanju za uspostavljanje Barnahus modela potpisale su i ministrica zdravstva Irena Hrstić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Margareta Mađerić te državna tajnica u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih Zrinka Mužinić Bikić.

Potpisale su ga i ravnateljice Hrvatskog zavoda za socijalni rad Tatjana Štritof, Pravosudne akademije Kristina Bekavac, Akademije socijalne skrbi Marija Barilić te predsjednica Hrvatske psihološke komore Andreja Bogdan.

To označava formalizaciju multidisciplinarne i međuagencijske suradnje pravosudnih, socijalnih i medicinskih institucija, što je temelj funkcioniranja Barnahus modela koji predviđa pružanje cjelovitih usluga za dijete i obitelj pod jednim krovom kako bi se izbjegla retraumatizacija djece.

Završetkom ovog projekta rad na implementaciji Dječje kuće u Hrvatskoj se ne prekida budući da je osigurano daljnje sufinanciranje putem Norveškog financijskog mehanizma, što će omogućiti rad na infrastrukturnim pretpostavkama i punu operativnu primjenu, priopćilo je ministarstvo.

- Snaga čitavog našeg društva se ogleda upravo u načinu na koji ćemo pružiti zaštitu najranjivijim članovima, a što je naša trajna i neupitna obveza za ostvarenje sustava koji počiva na vladavini prava, zaključio je ministar Habijan.