Okrugli stol: Korupcija se događa ondje gdje nema kontrole

Korupcija se događa ondje gdje nema kontrole, a političari se osjećaju nedodirljivima, ustvrdio je Dario Čepo, profesor sociologije i političke znanosti, na okruglom stolu u povodu Međunarodnog dana borbe protiv korupcije u organizaciji zastupnice SDP-a Mirele Ahmetović.

Čepo, izvanredni profesor na Katedri za sociologiju Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ocijenio je da je korupcija rezultat lošeg institucionalnog okvira i nefunkcioniranja institucija koje su i kreirane da budu takve. Korupcija je strukturni problem i treba vidjeti kako se institucije prema njoj odnose te da floskula "neka institucije rade svoj posao" potvrđuje da je duboko ukorijenjena, rekao je Čepo u utorak na okruglom stolu u Hrvatskom saboru.

Dodao je kako je protivnik teze da je korupcija rezultat moralnog posrtaja i da je to "nematerijalna kulturna baština". Također je rekao kako nije iznenađen nedolaskom Glavnog državnog odvjetnika na skup jer i svojim odnosom prema saborskim zastupnicima pokazuje da bi trebao biti razriješen. Po njegovu sudu, situacija je danas gora nego 90-ih jer je uništena ideja da institucije mogu nešto učiniti.

Izvanredni profesor na Katedri za kazneno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta Aleksandar Maršavelski upozorio je na tri faze borbe protiv korupcije.

Prva je bila 90-ih i karakterizira je nekažnjena visoka korupcija, a druga u drugoj polovini 2000-tih kada su na optuženičku klupu počeli dolaziti ministri, pa i premijer kada je procesuirana visoka korupcija zaslugom i Europske unije.

Treću fazu karakterizira učinkovitije sankcioniranje. Smatra da je to bilo dobro, no da sada ponovno ulazimo u nedodirljivost pojedinaca, a i slabi uloga Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje je inače vrlo dobro radilo svoj posao. 

Maršavelski: Ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije

Nepojavljivanje predstavnika DORH-a i Uskoka na skupu, po njegovu sudu, pokazuje nezainteresiranost za temu korupcije. Smatra da je potrebno osnaženje uloge europskog javnog tužitelja što se vidjelo u aferi "mikroskopi" i usklađivanje s europskim pravom te da bi o sukobu nadležnosti trebao odlučivati Vrhovni sud.

Također smatra da bi trebalo osnažiti i primjerenije zaštititi i zviždače. Maršavelski je ocijenio da zapravo ne postoji stvarna volja za borbu protiv korupcije.

Govoreći o ulozi medija u ime Hrvatskog novinarskog društva novinar Ilko Ćimić ustvrdio je da se novinare progoni, nedovoljno štiti, kažnjava i onemogućava u radu, a za predstavnike vlasti su prijetnja i smetnja.

Novinare se pokušava zastrašiti, upozorio je, dodavši da se i sam nalazi pod Slapp tužbom. Kaže da DORH ne poštuje Zakon o medijima i u pravilu ne daju tražene informacije, pa čak i formalno ne odgovaraju na upite. Posebno je u tom smislu označio Vladin ured za informiranje. Općenito, vezano uz korupciju, smatra da se niskim kaznama šalje loša poruka.

Potpredsjednica Sabora Sabina Glasovac (SDP) ocijenila je kako je Hrvatski sabor jedna od najzatvorenijih institucija te da ju je osobno sram zbog donesenih zakona koji guše neovisnost institucija u borbi protiv korupcije.

Organizatorica skupa Mirela Ahmetović ocijenila je da je nedolazak na skup pozvanih predstavnika institucija, osim Ureda povjerenika za informiranje, predstavlja šamar svim poštenim građanima te upozorila na to da je Hrvatska pala na antikorupcijskoj listi za 6 mjesta, unatoč donesenim dvama nacionalnim programima i trima strategijama za suzbijanje korupcije.