06:59 / 26.09.2021.

Autor: Ivanka Bukulin Zlatović/Potrošački kod/IMS

Olovo i kadmij u hrani, nova stroža pravila

Dječja hrana, ilustracija

Dječja hrana, ilustracija

Foto: - / Shutterstock

Europska unija uvodi strože standarde kad je riječ o olovu i kadmiju u hrani, u sklopu šireg plana za prevenciju raka jer olovo i kadmij su kancerogeni. Najnovija istraživanja pokazuju da ne postoji prag ispod kojeg se može sa sigurnošću isključiti njihovo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje. Visoke razine olova pronađene su u ribi, povrću i dodacima prehrani.

Za cijeli niz namirnica stoža pravila kada su u pitanju maksimalno dopuštene količine kadmija i olova. Ti teški metali nalaze se u prirodi, no njihovo unošenje u organizam može nam naškoditi dugoročno.

- EU sa mnoštvom sada svojih inicijativa, zakona, ide ka tome da jedemo zdravije. Kaže se da je hrana lijek, ali ako uzmemo u njoj nešto što je otrov - dugoročno nam može biti vrlo štetna i može potencijalno uzrokovati karcinom, kaže zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan.

Nova pravila stroža su za dječju hranu. Na popisu namirnica u kojima se kontrolira količina olova i kadmija. Koliko ćemo unijeti olova i kadmija ovisi i o o tome koju vrstu hranu jedemo i u kojim količinama.

- Osobe koje konzumiraju veće količine biljne hrane, voća povrća, koje je više kontaminirano kadmijem u odnosu na drugo su zapravo ugrožena skupina i imaju povećan unos kadmija. To su vegeterijanci i djeca. Ali i pušači, jer se u cigaretama također mogu naći veće količine kadmija, upozorava prof. Jasna Bošnir iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". 

prof. Jasna Bošnir

prof. Jasna Bošnir

Foto: Potrošački kod / HTV

- Olovo i kadmij su teški metali za koje se prema najnovijim istraživanjima ne može odrediti minimalna dopuštena koncentracija za koju možemo reći da je sigurna za zdravlje. Problem je što u hrani, recimo u žitaricama ima relativno mala količina teških metala. Ali kako naši građani konzumiraju puno žitarica, kroz godine se akumulacijom u organizmu može dovesti do rizika za razvoj karcinoma, dodaje Biljana Borzan

Kadmij u namirnice može migrirati iz umjetnih gnojiva, posebno u žitarice i povrće. Može se pronaći i u lignjama, školjkama, pa čak i duhanskom dimu. Povećane količine kadmija talože se u bubrezima i vremenom dolazi do oštećenja i gubljenja njihove funkcije, objašnjava prof. Jasna Bošnir. Olovo u hranu dospijeva primjerice iz onečišćenog okoliša ili loše kvalitete konzervi. Bošnir dodaje kako je unos olova u organizam putem hrane - velika. Upozorava i da olovo prelazi trasplancentarnu barijeru i da je kod kod trudnoće "plod zapravo ugrožen." 

Zbog prisutnosti kadmija i olova u hrani bilo je povlačenja i u Hrvatskoj, kaže Dražen Knežević iz Hrvatske agencija za poljoprivredu i hranu. Od 1. siječnja 2019. povučena su tri proizvoda - zbog kadija u rajčicama, školjkama i dagnjama te olova u kurkumi.

Pa se baš kao i kod svega drugog, dodaje prof. Jasna Bošnir predlaže umjerenost i oprez. Jer, raznovrsna hrana dovodi do toga da je unos toksičnih tvari u naš organizam onaj koji organizam može podnijeti, kaže.

Ohrabruje što će se kontrolirati veći broj namirnica na prisutnost kadmija i olova, kao i to da u Europskoj uniji pravila stroža, a kontrole učestalije nego u ostatku svijeta.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!