U svijetu interneta lopovima je teško ući u trag. Zato brojne institucije upozoravaju građane da dobro otvore oči: lažne stranice do najsitnijih detalja nalik su pravima. Gledateljica koja je oštećena, mislila je da ulazi u aplikaciju internetskog bankarstva, no nakon unosa podataka, račun joj je očišćen do posljednjeg centa.
Ažurirajte podatke zbog uvođenja eura takvom je e-porukom lopov Vlatku naveo da klikne na lažnu poveznicu. Bilo je to još u siječnju, dok je još trajao prelazak na novu valutu. Nakon što je na lažnom linku unijela svoje podatke, lopov je promijenio njezinu lozinku i u sat i pol do temelja počistio njezin račun. S računa joj je putem lažnih transakcija ukrao 160 tisuća eura.
- Nisam posumnjala da se radi o lažnoj stranici jer je bila identična, identično pitanje koje mi pitaju kad ulazim u internet bankarstvo, rekla je Vlatka.
Iako je vrlo brzo reagirala i upozorila banku da se nešto sumnjivo događa, lopov je bio brži. Ni u banci nisu posumnjala, iako je riječ o netipičnim transakcijama.
- Da je bila riječ o isplatama fizički osobama u inozemstvu i to za radnje koje nemaju baš nikakve veze s poslovanjem klijenta. Klijent u svom poslovanju nikad nije vršio plaćanje fizičkim osobama, osim plaća, a kamoli da bi to radi isplate u inozemstvu u tako kratkom periodu i za nešto što nije predmet njegova poslovanja, objasnio je Mato Konjuh, odvjetnik.
Iz banke izražavaju žaljenje i objašnjavaju na koje transakcije reagiraju.
- Sustavi su postavljeni tako da provjeravaju sumnjive platne naloge prema kriterijima rizika kao što su naprimjer uplate u države visokog rizika, visina iznosa, računi na crnim listama i drugi definirani kriteriji, izjavili su iz Addiko banke.
Sve više prijava
Policija prima na godinu tisuće ovakvih prijava, sve ih je više. Osim lažnih poveznica, najviše se danas nudi mogućnost brze zarade i povrat investicije. Korisniku se podaci ukradu tako da se instalira program za udaljeni pristup na njihovo računalo.
- Kada instaliraju taj računalni program, počinitelj u potpunosti imaju kontrolu nad računalom oštećenog, otvaraju račune na raznim mjenjačnicama kriptovaluta uz upotrebnu osobnih podataka, i na te račune uplaćuju nova s bankovnih računa, kazao je Marko Ivančić, policijski službenik za kibernetičku sigurnost.
I iz udruge banaka zato upozoravaju.
- Da kontaktiraju stručnu službu, postave određene protokole kod plaćanja i, naravno, ako se pojavi neki neočekivani mail od banke, da naprave dvostruku provjeru, putem drugog kanala neka provjere je li to doista banka ili neka druga firma poslala, upozorio je Ivan Hrvoje Maljković, glasnogovornik Hrvatske udruge banaka.
Na odštetu ne može računati
Jedino što preostaje oštećenoj korisnici je tužiti banku. Na odštetu ne može računati, jer kada su u pitanju poslovni računi, tu ne vrijede pravila kao za račune građana. Nakon ovog događaja, i Vlatka i banka su opreznije.
- Sada su krenuli s provjerama i to za minimalne iznose, zovu i za 20 eura, rekla je Vlatka.
Da će joj banka platiti odštetu, na to ne može računati. Zato uvijek provjeravajte: budite sigurni da ste na pravoj stranici, a svoje podatke ne otkrivajte nikomu. Iz ralja prevaranata, nakon jednoj pogrešnog koraka, teško se izvući.