Oporba i stručnjaci o izbornom zakonodavstvu; Habijan: Oporba je licemjerna

Oporbeni saborski klubovi, ustavni stručnjaci i politolozi upozorili su danas da je HDZ-ov postupak izrade novog Zakona o izbornim jedinicama netransparentan te se založili da se osnuje široka radna skupina koja bi uključivala stručnjake i stranke vladajućih i opozicije. Na okruglom stolu u Hrvatskom saboru o izmjeni izbornog zakonodavstva u organizaciji oporbenih stranaka sudjelovali su profesori ustavnog prava s riječkog i zagrebačkog Pravnog fakulteta Sanja Barić, Đorđe Gardašević i Robert Podolnjak te politolozi sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti Goran Čular i Berto Šalaj. Okruglom stolu nisu nazočili članovi HDZ-a.

Okrugli stol možete pogledati ovdje:

Gardašević: Nisu svi u državi glasali za HDZ

Nisu svi u ovoj državi glasali za vladajuću koaliciju niti za HDZ, kazao je Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta. Ima ljudi koji su glasali za opoziciju i ti ljudi, kaže, imaju pravo biti zastupljeni kada se donose temeljne ustavne odluke.

- Pitanje izbornog sustava nije pitanje običnog zakonodavstva jer je to pitanje koje se odnosi na jednu od ključnih odrednica političkog i pravnog sustava svake države, dodao je.

Govoreći o tome kako trećina građana podupire HDZ, rekao je da se radi uistinu o respektabilnoj brojci. No može se, kaže, s druge strane reći da 2/3 građana ne podržava tu stranku i upitao što s tim građanima.

Barić: Nema radne skupine na razini države

Sanja Barić s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci izjavila je na okruglom stolu kako nije dobro što nema službene radne skupine za izradu zakona o izbornim jedinicama, na razini države. Postoji samo radna skupina vladajuće većine na tu temu, kazala je i prepričala razgovor sa svojim studentima na temu izbornog zakonodavstva. Kaže da su se studenti čudili tome da bi se zakon trebao usvojiti do 1. listopada 2023. godine, a radna skupina na razini države još ne postoji.

- Svi smo svjesni da nijedan izborni sustav kao takav nije neutralan. On može biti više ili manje do neke mjere prihvaćen od svih, ali nije neutralan. Upravo zato postoji obaveza onih koji mogu to izglasati kako god žele, prema trenutačnom ustavnom aranžmanu, osim pridržavajući se nekakvih ustavnih temeljnih načela, da u to doista uključi što širu političku javnost i opću javnost. Ishod izgleda izbornog sustava, izbornih jedinica i cjelokupnog izbornog sustava je onaj koji će u bitnom obilježiti izgled naše vlasti i naše države sutra, kazala je.

Barić je među ostalim kazala da je na 3 milijuna i 800 000 stanovnika, u Hrvatskoj nešto ispod 500 000 birača previše u spiskovima, registru.
 

Podolnjak: Ne slijede se preporuke Venecijanske komisije

Robert Podolnjak s Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta istaknuo je da je bitno da Hrvatska kao članica EU-a i Vijeća Europe poštuje dobru europsku praksu, preporuke Venecijanske komisije u kodeksu dobre prakse u izbornim pitanjima i drugim pitanjima koje je Venecijanska komisija iznijela. Države se tu ne obvezuju, ali su preporuke za države koje bi to smjernice trebale provesti ako žele poštene i fer izbore.

- U praksi vidimo da se nimalo ne slijede te preporuke. To se vidi već pri izradi nacrta prijedloga jedne radne skupine koja nije ona koju predviđa Venecijanska komisija. Od prvih dana smo govorili da to mora biti stručno tijelo, izjavio je među ostalim.

Podsjetivši da je Ustavni sud ukinuo Zakon o izbornim jedinicama zbog izrazitih razlika u broju birača među pojedinim izbornim jedinicama, Podolnjak se založio da se pri izradi prijedloga novog zakona osnuje radno tijelo koje će obuhvatiti stručnjake različitih profila te zastupnike pozicije i opozicije.

Budući da u popisu birača imamo 500.000 birača više od punoljetnih državljana s prebivalištem u Hrvatskoj, Podolnjak smatra kako bi pri izradi izbornih jedinica trebalo uzeti kriterij birača koji su glasovali.

Šalaj: Rade li se izmjene izbornog zakona na pravedan i transparentan način?

Politolozi se koriste različitim indikatorima kako bi nastojali objasniti npr. kakvo je stanje demokracije u određenoj državi, kazao je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Jedan od najvažnijih indikatora je izborni proces. 

- To je toliko važna tema da su brojni indikatori procjene vezani upravo uz izborni proces, počevši od toga jesu li izbori održani na slobodan, pošten, kompetitivan način, pa preko pitanja tijela koja su zadužena za provedbu izbora i onda do indikatora kojega koristi Freedom House oko toga jesu li izmjene izbornog zakona provedene na pravedan i transparentan način, rekao je među ostalim Šalaj.

Podsjetio je da je još 1999. godine saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav imenovao stručno povjerenstvo od ustavnih pravnika i politologa, od koji su neki bili bliski vladajućoj stranci, a neki opoziciji.

- Oni su tada izradili stručni prijedlog o kojem je provedena politička i javna rasprava, a nakon toga je usvojen u Hrvatskom saboru. Sada se odustalo od toga, ocijenio je.

Čular: Je li Ustavni sud mogao učiniti više?

Govoreći o izradi izbornog zakona Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je da mu je žao što će vjerojatno opet biti potrošena mogućnost da se napravi nešto za opće dobro.

- Kao politolog razumijem političke i stranačke interese, to je najnormalnije. Ali ovdje čak mislim, da nema ni toga. Ne čini mi se da postoje neki izračuni i prednosti koje će jedna ili druga stranka dobiti takvim prekrajanjem, kazao je. Upitao je i je li Ustavni sud mogao učiniti više "da ovaj proces trasira jače".

Grbin i Vidović o reformi izbornog sustava

Tijekom rasprave oporbeni zastupnici upozorili su da je sadašnji postupak reforme izbornog sustava potpuno netransparentan, ustvrdivši kako se radi o nevjerojatnom iskazivanju prezira HDZ-a spram demokratskih procedura. SDP-ov Peđa Grbin smatra da će vladajući iznjedriti onakav prijedlog zakona za koji su izračunali da će im donijeti najviše glasova.

- HDZ će u postupku donošenja prijedloga pokušati napraviti što je moguće veće izigravanje forme kako bi ljudima ogadio politički sustav i smanjio izlaznost na izbore. Jedino na što su orijentirani je rezultat, ništa ih drugo ne zanima, kazao je i dodao da bi oporba trebala pokazati da je drugačija Hrvatska moguća.

- Izborne jedinice koje bi spajale tipa sjever Hrvatske i otoke ili jug Hrvatske kao što je u sadašnjem prijedlogu slučaj bi predstavljale narušavanje onih ustavnih načela koja su u toj odluci istaknuta, rekla je Sandra Benčić, Klub zastupnika Zeleno-lijevog bloka.

Davorko Vidović (Socijaldemokrati) predložio je da opozicija izađe sa zajedničkim alternativnim prijedlogom zakona o izbornim jedinicama, u kojem bi se maksimalno poštivala biračka volja i teritorijalna koherentnost.

- Ovako se potvrđuje opravdana sumnja da će iz kuhinje ili dnevnog boravka Šeks-Ressler proizaći zakon koji neće ukloniti niti jedan od zahtjeva Ustavnog suda i razloga zašto je taj zakon poništen, rekao je Vidović.

Nema naricanja - čvrst je Grmoja. 

- Mi nećemo plakati, mi ne vjerujemo u argument snage nego u snagu argumenata. Isplati se izaći na izbore i ova korumpirana klika unatoč njihovom izbornom inženjeringu se može pobijediti, poručio je Nikola Grmoja, zastupnik Mosta.

Habijan: Oporba je licemjerna jer ni oni ne zovu nas kada pišu zakone

Zastupnik HDZ-a Damir Habijan nazvao je oporbene stranke licemjernima, zamjerivši im što prilikom izrade svojih zakonskih prijedloga u vezi izbora nisu osnivali radne grupe ni pozivali HDZ da u njihovoj izradi surađuje, a sada prozivaju HDZ što to ne čini u izradi novog Zakona o izbornim jedinicama.

- HDZ-ov prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama u saborsku proceduru doći će na vrijeme, sukladno odluci Ustavnog suda, najavio je Habijan nakon okruglog stola o izbornom zakonodavstvu. Komentirajući okrugli stol, poručio je da svjedoče velikom licemjerju i dvostrukim mjerilima i kriterijima oporbe, koja traži osnivanje široke radne skupine.

- U zadnje dvije godine oporba je podnijela devet prijedloga izmjena zakona iz područja izborne legislative - tri prijedloga Marije Selak Raspudić, dva Kluba zastupnika SDP-a i četiri Kluba Mosta, a u koliko tih zakonskih prijedloga je sudjelovao HDZ ili su se osnivale radne skupine, zapitao je Habijan.

Naglasio je da HDZ nije sudjelovao u izradi nijednog tog prijedloga, te da ih oporba sada optužuje da krše demokratsku proceduru.

Uzvratio je i na zahtjeve oporbe da se cijeli proces vrati u parlament, istaknuvši da svaki zakonski prijedlog, uključujući i prijedlog o izbornim jedinicama prolazi propisanu zakonsku proceduru, uz javno savjetovanje i raspravu na nadležnim saborskim odborima i dva čitanja, što će sve, kaže, biti gotovo do 1. listopada.

- Kada dođe zakonski prijedlog Ministarstva pravosuđa i uprave, siguran sam da će Vlada poštovati sve što je Ustavni sud u svojoj odluci naložio, poručio je Habijan.

Još od 2010. zna se da izborne jedinice treba mijenjati, ali do dandanas nije oformljena stručna radna skupina koja bi na tome radila.

Više doznajte u prilogu Matee Šeparović: