Radolović: Građani plaćaju visoku inflaciju; Pavić: Hrvatska igra višu ligu

Što za Hrvatsku znači imenovanje Borisa Vujčića i Marka Primorca na visoke funkcije u europskim financijskim institucijama? Hoće li s novim guvernerom Hrvatska narodna banka biti odlučnija u borbi s inflacijom? Je li imenovanje Tomislava Ćorića za ministra financije reciklaža kadrova, kako tvrdi oporba, ili stručan i iskusan izbor kako smatraju vladajući?

O tome su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" govorili Sanja Radolović iz SDP-a, Marko Pavić iz HDZ-a i prof. dr. sc. Luka Brkić, Sveučilište Libertas.

Profesor Luka Brkić rekao je kako ta imenovanja prije svega vidi kao profesionalni uspjeh dvojice dužnosnika. 

Naglasio je da je riječ o uspjehu u karijeri jer su, kako je rekao, očito imali interes za napredovanjem i stvaranjem snažnije međunarodne karijere, u čemu su i uspjeli.

Brkić: Nema mjesta euforiji

Govoreći o značenju tih imenovanja za Hrvatsku, Brkić je istaknuo da, po njegovu sudu, nema mjesta euforiji. 

Kazao je da je Hrvatska članica Europske unije, eurozone i Europske investicijske banke te da je dobro što ima svoje predstavnike na visokim pozicijama, ali da to ne treba predstavljati kao nešto "epohalno ili senzacionalno".

Kao primjer naveo je monetarnu politiku Europske središnje banke.

Rekao je kako ona posljednjih godina više ide u korist centra nego periferije te da se zbog pojedinačnih imenovanja ne može očekivati promjena monetarne politike u korist Hrvatske. 

Brkić je podsjetio i na razdoblje 2008. i 2009. godine, kada je Hrvatska bila nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, pa čak i predsjedala Vijećem, naglasivši da Hrvatska zbog toga nije postala velesila niti je stekla pravo veta.

Zaključno je ponovio da nema mjesta euforiji te da činjenicu da su hrvatski predstavnici na visokim europskim pozicijama ne treba medijski prenaglašavati. 

Istaknuo je kako je to pozitivno, ali da iz toga ne treba izvlačiti zaključke o kadrovskoj nadmoći Hrvatske u odnosu na druge zemlje.

Marko Pavić rekao je da Hrvatska ovim imenovanjima "igra višu ligu".

- Hrvatska je ovim imenovanjima pokazala da igramo višu ligu. I to je politika modernog suverenizma i utjecaja premijera Andreja Plenkovića, rekao je Pavić.

Posebno se osvrnuo na imenovanje guvernera Borisa Vujčića.

- Kod imenovanja guvernera Vujčića trebalo je dobiti suglasnost 16 premijera koji predstavljaju 65 posto građana eurozone, naglasio je Pavić.

Pavić: Hrvatska igra višu ligu

Dodao je kako je u tom procesu ključnu ulogu imala, kako je rekao, tiha diplomacija premijera Plenkovića.

Istaknuo je da je Hrvatska među posljednjim državama ušla u eurozonu, ali je unatoč tome dobila visoku poziciju u Europskoj središnjoj banci.

- Bugarska je sada zadnja, Hrvatska predzadnja koja je ušla u eurozonu 2023. godine, a dobili smo potpredsjednika Europske središnje banke, rekao je.

Pavić je poručio da je to kišobran sigurnosti za Hrvatsku.

- To je jedan kišobran sigurnosti za Hrvatsku gdje jače ekonomije, poput Francuske i Njemačke, stoje iza hrvatske, naglasio je.

Govoreći o međunarodnom položaju Hrvatske, istaknuo je i pojačanu diplomatsku aktivnost.

- Vidimo da svaki tjedan u Zagrebu dolazi netko od premijera ili da premijer putuje, naglasio je.

- To itekako znači utjecaj na provedbu europskih politika u Bruxellesu i to je osobna pobjeda Andreja Plenkovića, rekao je Pavić.

Sanja Radolović kritizirala je tvrdnje da Hrvatska imenovanjima u europskim financijskim institucijama "igra višu ligu", poručivši da se to ne odražava na ekonomske pokazatelje.

- Kolega Paviću, meni je žao što tečnost jezika Andreja Plenkovića, vašeg predsjednika Vlade i predsjednika stranke, nije pomogla tome da mi igramo u nižoj ligi, rekla je Radolović, pojasnivši da Hrvatska, unatoč članstvu u eurozoni, ima jednu od najviših stopa inflacije.

- Dok eurozona u prosincu bilježi oko 1,9 posto, ostale članice Europske unije 2,3 posto, mi smo na 3,8 posto, istaknula je.

Radolović: Naši predstavnici su trebali i do sada djelovati

Naglasila je da nije sporno što Hrvatska ima svoje predstavnike na visokim europskim funkcijama, ali je upozorila na odgovornost domaćih institucija.

- Pohvalno je da imamo naše predstavnike i to uopće nije ništa sporno. Međutim, činjenica je da su ti naši predstavnici trebali i do sada djelovati, rekla je Radolović, navevši kao primjer Tomislava Ćorića, koji bi, kako je rekla, trebao biti predstavljen kao novi stari ministar.

- Tomislavu Ćoriću ovo će biti četvrto ministarstvo, naglasila je.

Radolović je istaknula da je Ćorić istodobno bio i još je uvijek član Nadzornog odbora Europske središnje banke, što smatra iznimno važnim.

- Premijer Plenković je u izvješću o stanju nacije u listopadu prošle godine pred svim saborskim zastupnicima optužio guvernera Vujčića, viceguvernere i cijelu Hrvatsku narodnu banku za dio krivnje za najvišu stopu inflacije u eurozoni, rekla je.

Dodala je kako je i aktualni ministar financija Primorac, prilikom predstavljanja rebalansa proračuna, kritizirao Hrvatsku narodnu banku.

- Rekao je da Hrvatska narodna banka i sam guverner nisu zadovoljili kriterije i da se nisu dovoljno potrudili izvršiti nadzor nad kreditnim institucijama te da nisu ostvarili osnovni cilj postojanja HNB-a, a to je stabilnost cijena, kazala je Radolović.

- Prema odluci Europske središnje banke, mi smo poslovnim bankama, zbog toga što imaju viška likvidnosti, prošle godine konkretno 14 milijardi eura viška, te banke su parkirale novac kod HNB-a i isplatile prekonoćni depozit, rekla je.

Pojasnila je da je u trenutku ulaska Hrvatske u eurozonu kamata na prekonoćne depozite iznosila nula posto, a potom je, prema odluci ESB-a, isplaćivana kamata od četiri posto, koja je sada na razini od 2,17 posto.

- Dobit banaka je rekordna. Ako gledamo 2021. godinu, kada je iznosila 560 milijuna eura, i usporedimo je s 2024. godinom, kada je iznosila 1,5 milijardi eura, s punim pravom se pitamo što je radila Hrvatska narodna banka, rekla je.

Zaključno je upitala je li Hrvatska, kako je rekla, samo slijepo slušala odluke Europske središnje banke ili je, kao i neke druge europske države, podigla glas i osporavala te odluke, i usmjerili novac u državni proračun za boljitak hrvatskih građana.

U nastavku rasprave došlo je do polemike između Pavića i Radolović.

- Vaš bivši predsjednik, kad je išao u Njemačku, primio ga je tajnik, nije ga primio kancelar Scholz. To je bila vaša granica - vi ne možete prijeći ni ući u premijerske kabinete drugih država članica, rekao je Pavić.

- To su itekako bitne stvari kada se treba izboriti za europska sredstva, istaknuo je.

- Gospodin Ćorić je završio LNG, a gospođa Ahmetović se bacala pred bagere da zaustavi LNG. Prema tome, vas ne puste u Europi ni preko vrata da čuju vaše mišljenje, a kamoli da se možete izboriti za Hrvatsku, rekao je Pavić.

Naglasio je i dolazak brojnih europskih dužnosnika u Zagreb, a na te je tvrdnje reagirala Radolović.

- Vi stalno govorite o tome tko prima koga, u kojem kabinetu i iza kojih vrata. To je doseg vaše politike, rekla je Radolović.

Naglasila je da se ne govori dovoljno o konkretnim problemima građana.

- Vas uopće ne zanimaju hrvatski građani, rekla je.

Uloga Hrvatske narodne banke u borbi s inflacijom

Govoreći o ulozi Hrvatske narodne banke u borbi s inflacijom, profesor Luka Brkić istaknuo je da je nužno razlikovati dva razdoblja djelovanja HNB-a.

- Moramo razlikovati mandat u dvije vremenske dimenzije - Hrvatsku narodnu banku i njezinu monetarnu politiku prije ulaska u eurozonu i monetarnu politiku Hrvatske narodne banke u sklopu Europske središnje banke i eurozone, rekao je Brkić.

Osvrnuo se na tvrdnje Sanje Radolović, istaknuvši da su neke kritike opravdane.

- Ovo što je kolegica Radolović rekla stoji. Imamo jednu, po mom sudu, apsurdnu i nedopustivu situaciju koja je rezultat regulative Europske središnje banke, rekao je.

Pojasnio je da se radi o višku likvidnih sredstava koje su komercijalne banke vratile središnjoj banci.

Brkić je naglasio da je do velikog viška likvidnosti došlo i zbog europskih regulatornih odluka.

Upozorio je na, kako je rekao, paradoksalnu situaciju u kojoj je država na novac koji je sama kreirala morala plaćati kamatu.

- Došli smo u paradoksalnu situaciju da država, koja preko središnje banke ima monopol na kreiranje novca, na taj novac, kada je vraćen, plaća kamatu od četiri posto. Na novac koji je sama kreirala, rekao je, dodajući da su to tekovine regulativa Europske središnje banke.

- U tom smislu Hrvatska narodna banka nije mogla napraviti ništa više. Morala se podvrgnuti tom pravilu, istaknuo je.

Govoreći o kritikama premijera i ministra financija Primorca na rad HNB-a, Brkić je rekao da se pitanje inflacije mora sagledati u kontekstu članstva u eurozoni.

- Ako gledamo s aspekta klasičnih mjera, Hrvatska narodna banka nije uspjela smiriti inflaciju. Ali pitanje je kolika je razina suvereniteta i mogućnosti samostalnog kreiranja monetarne politike nakon ulaska u eurozonu - ona je bitno sužena, rekao je.