22:17 / 15.09.2021.

Autor: Otvoreno/Zrinka Grancarić/IMS

'Slučaj Krapinskih Toplica, Pandorina kutija i važnost Građanskog odgoja'

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HTV / HRT

Učenik osmog razreda Osnovne škole u Krapinskim Toplicama već drugi tjedan izostaje s nastave jer odbija nositi masku od ulaza do učionice i postavlja se pitanje 'Kako djeci osigurati pravo na obrazovanje?'. Ovaj je slučaj, smatra psihologinja prof. Marina Ajduković - otvorio Pandorinu kutiju različitih dječjih misli i primjer je koliko su u obrazovanju važni elementi iz Građanskog odgoja.

Situaciju u Krapinskim toplicama opisao je ravnatelj Samson Štribohar: Mi radimo normalno i pokušavamo ignorirati vanjske utjecaje, druge roditelje koji su podrška roditelju ovog učenika, koji ne dozvoljavaju svojemu djetetu da se slobodno ide u svoju klupu i slobodno se kreće među svojim prijateljima. 

- Institucije su svoje napavile, a sad je na redu da to finiširamo, dodao je ravnatelj koji je potvrdio da sva ostala djeca dolaze u školu. Dječak je prošle godine u školu dolazio s maskom a s roditeljima je postignut konsenzus da se ono što je propisano mora i provoditi. Tome se nadao i ove godine, ali razgovori koje je i stručna služba obavljala s roditeljima nisu donijeli rezultata, kaže.

Socijalni radnici posjetili su obitelj i naišli na zatvorena vrata. Uputili su i pismeni poziv na razgovor. Koja je daljnja procedura objasnila je Zvjezdana Bogdanović, savjetnica ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Razgovor s predstavnicima Centra u ponedjeljak, bez istomišljenika

- Poziv na razgovor je upućen za ponedjeljak. Centar je uspio doći u telefonski kontakt s roditeljima, jer su ih sačekali pred kućom. Međutim roditelji oni nisu željeli razgovarati sa predstavnicima Centra. Sa sobom su doveli i svoje istomišljenike. To je postupak koji se na takav način ne može provesti - razgovor mora biti između roditelja i predstavnika Centra i on se bilježi. Vjerujemo da će se njihovi stavovi do ponedjeljka promijeniti i da će shvatiti ozbiljnost situacije. Doista je bitno da iskomuniciraju sa Centrom i da Centar nema loše namjere i da zaštiti dijete koje ne ide u školu, kazala je.

Naglasila je kako se ne zna hoće li biti dalje postavljano pitanje o zdravstvenom stanju djeteta koje je pod stresom i koje će "sigurno biti istraumatizirano, kao i sva djeca u školi". Ukoliko ne dođe do razgovora u proceduru uz Centar za socijalnu skrb ulaze druge službe jer do komunikacije mora doći, ustvrdila je. Centar ima puno načina kako bi se pomoglo i djetetu i roditelja, dodala je.

Individualna prava u odnosu na prava drugih

- Kad govorimo da je djetetu ugroženo zdravlje onda moramo govoriti i o psihičkome zdravlju. Ovo dijete je dovedeno u centar pažnje. Možda mu je to zanimljivo jedan dan, ali mu dugoročno to može svakako škoditi. Njegovi vršnjaci će se vjerojatno ljutiti, a on vjerojatno ne zna na koju bi stranu. Lojalan je prema roditeljima, ali ni njima nije lako biti roditelj u pandemiji. Čini se da su došli pod utjecaj onih koji su im prikazali da je skidanje maske ustvari briga za dijete, kazala je prof. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Dodala je da se od osobe koja je u razvoju traži da se drži određenih pravila, ali i da se individualna prava moraju dovesti u odnos sa drugim pravima, u ovom slučaju drugih učenika u školi.

Negodovanje djece i roditelja, otvorena Pandorina kutija

- Vidjeli smo djecu, ali i roditelje koji negoduju zbog ove situacije. Otvaraju se pitanja: Zašto ja idem u školu ako on ne ide?, Imam i ja pravo da kalkuliram kad ću, a kad neću nositi masku? Kojih ću se pravila pridržavati, a kojih ne? Otvara se Pandorina kutija različitih misli. Djeca su zbunjena, a otvoreno je puno pitanja - primjerice to što škola nema psihologa, upozorila je prof. Marina Ajduković, psihologinja. Naglasila je kako se na ovom primjeru može vidjeti koliko su u obrazovanju važni elementi iz Građanskog odgoja.

Ovo je dobra točka, smatra Ajduković - da se s djecom porazgovara o pravu pojedinca, pravu grupe, odgovornosti pojedinca i odgovornosti grupe te kritičkome mišljenju. Međutim, djeca su sad uznemirena - treba ih smiriti, maknuti prosvjednike i onda početi razgovarati o svemu što se dogodilo i što to sve za njih znači. Ali učeniku treba olakšati povratak u razred, dodaje.  

Otvoreno

Otvoreno

Foto: HRT / HTV

Čemu drame? 

- Kako osigurati pravo djeteta na obrazovanje. Tako da se svi držimo pravila. Ako ćemo raditi presedane to će dovesti do kaosa. To naročito nije dopustivo u ovakvim kriznim situacijama. Kad dolazi do kršenja zakona, kad se neke situacije prelamaju iz raznih motiva preko leđe djece - to je nedopustivo. Tražimo sve dionike službe da vuku jasne poteze i djeluju odlučno, poručio je Tomislav Paljak, državni tajnik u Ministarstvu znanosti i obrazovanja.

Smatra da bi dobro bilo krenuti s 'oduzimanjem hrane koja se zove medijska pozornost' i puštanje škole da radi svoj posao. Dijete će, kad dođe u školu - dočekati učitelji i stručnjaci i tamo će mu biti najbolje, dodao je Paljak. Ne vidi razlog zašto sada, u odnosu na puno težu prošlu godinu - praviti drame gdje ne treba.

Na pitanje zašto škola nema psihologa odgovorio je da škola ima školskog pedagoga. Postoje brojke prema kojima je školi potrebna neka stručna osoba. Škola je u Hrvatskoj oko 1.300, stručnih je suradnika 3.300, od čega 700-tnjak psihologa što je po europskim i svjetskim standardima, tvrdi Paljak. Napomenuo je da će se u ovom slučaju reagirati vezano za psihologa, a da je u školu iz Ministarstva već pozvan stručni tim.

Ravnatelj Štribohar nadovezao se i potvrdio da, nakon izvješća tima iz Ministarstva školi slijedi duboka sanacija. Tim psihologa će donijeti procjenu da bi mogli, kad se stvore uvjeti da učenik dođe u školu - početi raditi. Imenovan je i tim koji će napraviti plan, kako bi bili spremni, naglasio je. 

prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, pročelnica Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Foto: HTV / HRT

'Autoritativni princip roditeljstva je najbolji'  

- Nekako se percipira, čini mi se čak i u Ministarstvu - da je psiholog u školi klinički, da radi samo '1 na 1' s nekim koji ima probleme. Međutim, glavni rad školskih psihologa je preventiva, pomoć učenicima i roditeljima, naglasila je prof. Gordana Kuterovac Jagodić

Naglasila je kako istraživanja pokazuju da je autoritativni princip roditeljstva najučinkovitiji. Roditelj mora biti topao, ali ima pravila kojih se treba držati. Isto vrijedi i za školu, dodaje - topla je a ista pravila primjenjuje na sve. Škola bi trebala, smatra iskoristiti neku osobu, učitelja koji bi 'prodro' do djeteta i roditelja, a najbolje bi bilo da se obitelj nasamo nađe sa stručnim timom Centra za socijalnu skrb. Najgore je uplitanje treće strane, dodala je misleći na roditelje druge djece koji također prosvjeduju pred školom. 

Na to se nadovezala Zvjezdana Bogdanović koja je naglasila važnost preventivnog djelovanja i nedostatak podrške i roditeljima i učenicima. Naglasila je kako ipak u obrazovanju nedostaje stručnih osoba. Ali barem, možemo preventivno pomoći obiteljima u odgoju djece. Ova priča, po njezinom mišljenju - predugo traje jer "postoji inat". Iz tog razloga je uključen i Centar za socijalnu skrbu koji će procijeniti kompetentnost ovih roditelja za odgoj, za utjecaj na dijete i osiguravanje sigurnosti djeteta. "Ako onda je ta kompetentnost upitna", zaključila je. 

prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta Zagrebu

prof. dr. sc. Marina Ajduković, psihologinja, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta Zagrebu

Foto: HTV / HRT

Ravnoteža prava roditelja i prava djeteta 

O dezinformacijama vezanim za pandemiju i utjecaju roditelja na dijete govorila je prof. Marina Ajduković.

- Djeci je sad najpotrebnija stabilnost. Svi smo se mi u ovih godinu i pol puno promijenili. Ima puno obiteljskog nasilja, ljudi pucaju po šavovima i traže medijske niše koje im odgovaraju. To me najviše brine u ovoj situaciji. Mi u sustavu socijalne skrbi najbolje znamo da roditelj ne djeluje uvijek u najboljem interesu djeteta, manipuliraju djecom i sl. A ovde se radi o vrijednosnom sukobu o tome što je najbolje za dijete, kazala je i iznijela primjer da postoje roditelji koji ne žele da njihova djeca rade transfuziju krvi ili da se cijepe.  

Upozorila je na 'veliku toksičnost medija' naročito društvenih mreža i sklonost ljudi da se 'hrane uvijek jednim te istim' - naročito u kriznim vremenima. Zato je, smatra - važno raditi na medijskoj pismenosti, kritičkom pristupu različitim informacijama. Potvrdila je da bi bilo dobro naći osobu koja će doprijeti do roditelja dječaka koji ne ide u školu. "Moramo zaista biti kreativni, možda je to vjeroučitelj, jer vidimo da se otac često poziva na božje zakone", kazala je. 

Prof. Gordana Kuterovac Jagodić u tom je smislu dodala kako je stavove najuspješnije mijenja osoba koja dijeli te stavove, ali se drugačije ponaša.

Ništa od skidanja maski u Sinju

Tomislav Paljak
kazao je kako ga smeta odluka Stožera civilne zaštite grada Sinja koji je preporučio ukidanje obveza nošenja maski u školma. Time se, dodao je - neće otvoriti Pandorina kutija s odlukom da se odluke prepuste lokalnim stožerima.

- Zna se kakva je procedura. Može gradonačelnik Sinja reći što god hoće. Zna se da u slučaju povoljne i dobre situacije odluku na nekom lokalitetu - može donijeti županijski stožer jer on u svom sastavu institut Zavoda za javno zdravstvo. Zavod je taj koji može predložiti relaksaciju mjera. Ovdje se to neće dogoditi jer situacija u Sinju nije takva da bi se maske mogle skinuti. Može ravnatelj škole predložiti lokalnom stožeru, on obavlještava osnivača, osnivač dolazi stožeru, stožer može i samostalno donijeti takvu odluku - ali ovakve parcijalne priče u političke svrhe nisu dobre kad se tiču djece, kazao je. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!